MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP - IVO ANDRIĆ - 50 GODINA KASNIJE
INTERNATIONAL SCIENTIFIC MEETING - IVO ANDRIĆ - 50 YEARS LATER
Contributor(s): Zdenko Lešić (Editor), Ferida Duraković (Editor)
Subject(s): Education, Cultural history, Media studies, Studies of Literature, Political history, Recent History (1900 till today), Bosnian Literature, Croatian Literature, Serbian Literature, School education, Nationalism Studies, Identity of Collectives, Sociology of Literature
Published by: Akademija Nauka i Umjetnosti Bosne i Hercegovine
Keywords: Ivo Andrić; literature; cultural history; 20th century; politics; identity; media; nationalism;
Summary/Abstract: Naučnim skupom Nobelovac Ivo Andrić – 50 godina kasnije Odjeljenje humanističkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obilježilo je pedeset godina otkako je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost. Kao što znamo, ova nagrada je tom velikanu naše književnosti priskrbila međunarodni značaj, a time i samoj našoj književnosti dala vidnije mjesto u svjetskoj kulturnoj javnosti. Andrićevo djelo, koje je i do tada bilo predmet velikog interesovanja i čitateljske publike i književnokritičke misli u svim krajevima Jugoslavije, postalo je, zahvaljujući Nobelovoj nagradi i prijevodima koji su uslijedili, zanimljivo za čitatelje širom svijeta. Od tada to djelo ne prestaje privlačiti pažnju književne kritike i van zemalja bivše Jugoslavije. Njen sud davno je izrečen: Andrić je veliki pisac. Međutim, ako je ta ocjena ostajala sve vrijeme jednako neupitna, pristup njegovom djelu značajno se mijenjao u proteklim decenijama, zahvaljujući znatnim dijelom brojnim novim (modernim i postmodernim) razumijevanjima i tumačenjima same književnosti, ali i kulture uopće. Osim toga, mi više ni svijet oko sebe ne vidimo onako kako ga je vidjela Andrićeva generacija, pa su i značenja koja “izvlačimo” iz njegovog djela drukčija od onih koje je u njemu prepoznavala kritika njegovog vremena. Andrićevo djelo, kratko rečeno, nama danas ne govori isto ono što je govorilo njegovim čitateljima 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka. A upravo je ova pedestogodišnjica bila pravi trenutak da se književno kritička misao ponovno suoči s njegovim djelom, da mu pristupi u suglasnosti s novim iskustvima čitanja i da oslušne što nam ono danas govori, i na koji način. Bez svake sumnje danas, pedeset godina poslije dobijanja Nobelove nagrade, književno djelo Ive Andrića postalo je izazovni predmet novih čitanja, odnosno čitanja u dosluhu s novim vremenom. A želja je ANUBiH bila da tim povodom okupi stručnjake različitih profila i književnokritičkih usmjerenja, koji bi Andrićevo djelo iznova sagledali, kako u perspektivi nekih modernih učenja (naratoloških, strukturalističkih, postkolonijalnih, feminističkih) tako i u okviru promjenjenog društvenog i ideološkog konteksta u kojem se ono danas čita. Zbog te želje da se njegovo djelo u novim tumačenjima dovede u korespondenciju s duhom našeg vremena, ANUBiH je okupila desetak poznavalaca Andrićevog djela, s uvjerenjem da će oni – svaki iz svog ugla – svojim izlaganjem značajno doprinijeti suvremenom tumačenju tog djela. Sad smo u prilici da u ovom zborniku predstavimo široj javnosti sva izlaganja koja su podnesena (ili bila planirana da budu podnesena) na tom naučnom skupu, koji je održan u prostorijama ANUBiH u ponedjeljak 21. novembra 2011. godine.
Series: Posebna izdanja ANUBiH
- E-ISBN-13: 978-9958-501-71-5
- Print-ISBN-13: 978-9958-501-71-5
- Page Count: 147
- Publication Year: 2012
- Language: Bosnian, Croatian, Serbian
ANDRIĆ U ETERU
ANDRIĆ U ETERU
(ANDRIĆ ON THE AIR)
- Author(s):Celia Hawkesworth
- Language:Bosnian
- Subject(s):Media studies, Studies of Literature, Bosnian Literature, Croatian Literature, Serbian Literature, ICT Information and Communications Technologies
- Page Range:9-11
- No. of Pages:3
- Keywords:Ivo Andrić; literature; 20th century; media; internet;
- Summary/Abstract:Obično kad normalan čovek nešto potraži preko Googla, zna manjeviše jasno šta traži, i po pravilu tu informaciju nalazi neverovatnom brzinom. Za tu svrhu ne mora ni pomisliti na čudan svet iz kojeg je stigao podatak koji je tražio.
ANDRIĆ KAO NAŠE OGLEDALO
ANDRIĆ KAO NAŠE OGLEDALO
(ANDRIĆ AS OUR MIRROR)
- Author(s):Ivan Lovrenović
- Language:Croatian
- Subject(s):Cultural history, Studies of Literature, Political history, Recent History (1900 till today), Bosnian Literature, Croatian Literature, Serbian Literature, Nationalism Studies
- Page Range:13-16
- No. of Pages:4
- Keywords:Ivo Andrić; literature; 20th century; culture; politics; nationalism;
- Summary/Abstract:U našim prigovorima na današnji tretman Ive Andrića u javnom prostoru, u obrazovnom sistemu i od strane političkih instanci i institucija, uz eksplicitno ili češće samo implicirano uspoređivanje s Andrićevim tretmanom u kulturnoj politici prethodnoga, jugoslavenskog sistema, krije se mogućnost stvaranja jedne pogrešne predodžbe i izazivanja još jednoga nesporazuma, koji se oko Andrića ionako množe, gotovo proporcionalno broju godina od njegove smrti i od propasti jugoslavenskoga kulturnog i političkog sistema. Lako se, naime, iz tih prigovora može steći dojam da se taj nekadašnji odnos prema Andriću i mjesto koje je zauzimao na tadašnjem službenom kulturnopolitičkom “ikonostasu” može smatrati dobrim i poželjnim, za razliku od današnjega, koji je, eto, na različite načine samo vulgarna politička i nacionalna instrumentalizacija velikoga pisca.
‘NITI MOGU DA RASTUMAČIM, NITI DA ZABORAVIM’: ANDRIĆ, ZLO I MORALISTIČKA KRITIKA
‘NITI MOGU DA RASTUMAČIM, NITI DA ZABORAVIM’: ANDRIĆ, ZLO I MORALISTIČKA KRITIKA
('I CAN NEITHER DISCERN, NOR FORGET': ANDRIĆ, EVIL AND MORALISTIC CRITICISM)
- Author(s):Zoran Milutinović
- Language:Serbian
- Subject(s):Studies of Literature, Ethics / Practical Philosophy, Bosnian Literature, Croatian Literature, Serbian Literature
- Page Range:17-26
- No. of Pages:10
- Keywords:Ivo Andrić; evil; moralistic criticism;
- Summary/Abstract:Lako će se prihvatiti da je od najvišeg značaja znati da li se književnošću izneverava moral. Tom razmatranju se, međutim, mora pristupiti samo uz najveći oprez. Zlo izmiče potpunom shvatanju, ono ne može da bude integrisano u naše kategorije razumevanja i uma, pa je u tom smislu, kako je tvrdio Levinas, transcendentno; zlo je ono mesto na kojem se ’etika i metafizika, epistemologija i estetika susreću, sudaraju i dižu ruke’, kako kaže Susan Neiman. A tome uprkos, sve češće se pojavljuju knjige koje povezanost zla i književnosti predstavljaju kao samorazumljivo privilegovani odnos. Filozofi takođe svoje etičke teorije često razvijaju na pričama koje nudi fikcija. Hannah Arendt je za konstruisanje jednog od najpoznatijih modernih razume vanja fenomena zla inspiraciju našla kod pisca Hermanna Brocha. Da li bi se iz toga mogao izvući zaključak da tu gde etika, metafizika, epistemologija i estetika dižu ruke, na scenu stupa književnost, pripovedanje, kao diskurs mnogo pogodniji za razmatranje teme zla? I da, kad hoćemo da mislimo i govorimo o zlu, bolje je obratiti se piscu i njegovim pričama nego tražiti savet etičara ili metafizičara? Ideja je privlačna, ali, opet, oprez se savetuje: ako književnost zaista ima neki privilegovani odnos sa fenomenom zla, to ne znači nužno da ona može da uradi ono od čega su etika i metafizika digle ruke, i što je još važnije, da to može da uradi na njihov način.
ANDRIĆ I SOCIJALNO PITANJE
ANDRIĆ I SOCIJALNO PITANJE
(ANDRIĆ AND THE SOCIAL QUESTION)
- Author(s):Robert Hodel
- Contributor(s):Amela Sejmenović (Translator)
- Language:Bosnian
- Subject(s):Studies of Literature, Bosnian Literature, Croatian Literature, Serbian Literature, Sociology of Literature
- Page Range:27-38
- No. of Pages:12
- Keywords:Ivo Andrić; literature; social question;
- Summary/Abstract:Kada Enciklopedija Jugoslavije (Zagreb 1955, I, 106) u Andriću vidi “potomka” jedne “sitnozanatlijske porodice malih kujundžija”, čije je “proletarizovanje” utjecalo na njegovo “osećajno razumevanje maloga čoveka i sirotinjskih nevolja”, neko bi možda doveo u pitanje ovu uzročnu vezu, ali ne i okolnost, da je Andrić imao duboko razumijevanje za malog i deklasiranog čovjeka. O tome svjedoči cijeli kabinet figura: Ćorkan (“Ćorkan i Švabica”, 1921, Na Drini ćuprija, 1945), Mara (“Mara Milosnica”, 1926), Mile Prelac (“Mila i Prelac”, 1936), Anica (“Zlostavljanje”, 1946), Vitomir Tasović (“San i java pod Grabićem”, 1946), Siman (“Priča o kmetu Simanu”, 1948), Ibro (“Snopići”, 1948) itd.
UNIVERZALNOST POLITIČKOG ROMANA
UNIVERZALNOST POLITIČKOG ROMANA
(THE UNIVERSALITY OF THE POLITICAL NOVEL)
- Author(s):Enver Kazaz
- Language:Bosnian
- Subject(s):Studies of Literature, Theory of Literature
- Page Range:39-52
- No. of Pages:14
- Keywords:Ivo Andrić; literature; political novel; universality;
- Summary/Abstract:“Jer, carigradska policija se drži osveštanog načela da je lakše nevina čoveka pustiti iz Proklete avlije nego za krivcem tragati po carigradskim budžacima”. Na ovaj način fra Petar određuje logiku prema kojoj radi policijski sistem čiji su glavni predstavnici u Andrićevom romanu o stradanju Ćamil-efendije Karađoz i valija iz izmirskog vilajeta, “neki tvrd i revnostan činovnik, tupoglav i bolesno nepoverljiv čovek koji je i u snu strepeo da mu ne promakne neka politička nepravilnost, zavera, ili tako nešto.” Uz to i čovjek koji “sam sebi nije umeo da objasni zašto knjige, naročito strane knjige i u ovolikom broju, izazivaju u njemu takvu mržnju i ovoliki gnev”, kako ga za njega kaže Haim, od kojeg fra Petar i saznaje osnovu Ćamilove tragične sudbine.
PRIPOVJEDAČ IVO ANDRIĆ PRVI DIO: KO TO TAMO GOVORI? (PITANJE “GLASA” U ANDRIĆEVOJ PROZI)
PRIPOVJEDAČ IVO ANDRIĆ PRVI DIO: KO TO TAMO GOVORI? (PITANJE “GLASA” U ANDRIĆEVOJ PROZI)
(NARRATOR IVO ANDRIĆ PART ONE: WHO IS TALKING THERE? (THE QUESTION OF "VOICE" IN ANDRIČ'S PROSE))
- Author(s):Zdenko Lešić
- Language:Croatian
- Subject(s):Studies of Literature, Bosnian Literature, Croatian Literature, Serbian Literature
- Page Range:53-72
- No. of Pages:20
- Keywords:Ivo Andrić; literature; prose; voice;
- Summary/Abstract:Zanimljivo je da veliko Andrićevo književno djelo u prošlim decenijama gotovo nikad nije bilo predmet sistematičnih naratoloških analiza, iako se već tokom 1970-ih godina upravo naratologija u svijetu bila afirmirala kao najdosljedniji oblik tada predominantnog, strukturalističkog mišljenja. Možda je to bilo zato što se klasična naratologija, u težnji da uspostavi gramatiku narativnog teksta, odlučno ogradila od hermeneutike, koja se, u principu, oduvijek usredsređivala na tumačenje značenja teksta. A upravo je hermeneutički prilaz tekstu bio najuobičajeniji kritički pristup Andrićevom djelu. S rijetkim izuzecima, kritičari su, radije nego Andrićevo narativno umijeće, tumačili njegov “svijet”, i to koliko povijesnu osnovu tog svijeta toliko i njegove metafizičke implikacije. Bez sumnje, takvo kritičko opredjeljenje provocirao je sam Andrićev autorski princip: ne uplitati se u priču, već pustiti da ona sama ponese svoja značenja. A to je onda od kritičara zahtijevalo upravo hermeneutički pristup tekstu, a ne naratološku analizu njegovog tkanja.
JELENA, ŽENA KOJE NEMA ILI ODSUTNI GOVOR
JELENA, ŽENA KOJE NEMA ILI ODSUTNI GOVOR
(JELENA, A WOMAN WITCH IS NOT, OR ABSENT SPEECH)
- Author(s):Alma Denić-Grabić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Gender Studies, Studies of Literature, Bosnian Literature, Croatian Literature, Serbian Literature, Sociology of Literature
- Page Range:73-79
- No. of Pages:7
- Keywords:Ivo Andrić; literature; women; gender; prose;
- Summary/Abstract:Ako žene nema u tekstu, kako kaže i sam naslov pripovijetke i zbirke, onda se zadatak prečitavanja Andrićevih pripovijetki može unaprijed činiti završenim poslom, suviše laganim zadatkom. S druge strane, priznanje, izrečeno naslovom priče, poziva na razotkrivanje mehanizama koji uzrokuju žensku nevidljivost i odsutni govor u tekstu. Mnogobrojna čitanja Andrićevog djela nisu zaobišla i rodno, feminističko/a. I ovaj rad će se pozabaviti čitanjem Andrićevih pripovijetki iz rodne perspektive.
ANDRIĆEVI DIJALOŠKI NARATIVI O MODERNIZACIJI
ANDRIĆEVI DIJALOŠKI NARATIVI O MODERNIZACIJI
(ANDRIĆ'S DIALOGICAL NARRATIVES ON MODERNIZATION)
- Author(s):Zvonko Kovač
- Language:Croatian
- Subject(s):Studies of Literature, Social history, Recent History (1900 till today), Bosnian Literature, Croatian Literature, Serbian Literature
- Page Range:81-94
- No. of Pages:14
- Keywords:Ivo Andrić; literature; dialogical naratives; modernization;
- Summary/Abstract:Premda će se glavni dio analize odnositi samo na devetnaesto poglavlje romana Na Drini ćuprija, istraživanje dijaloških dijelova narativa o modernizaciji (Balkana, svijeta, Bosne itd.), pokušat će se dovesti u vezu s medijantnom, međukulturnom pozicijom pripovjedačeva glasa, pa i Andrićeva djela i djelovanja. Svojevrsnim narativno-dijaloškim interludijem u prikazivanju prošlosti, u stilu ponajbolje autobiografske proze, Andrićev pripovjedač svjedoči o zanosima i planovima svoje generacije, kao o gašenju i raspaljivanju civilizacije, kao o neizbježnom zauzimanju za opću modernizaciju, što će utihnuti u tužnom i nelagodnom sjećanju na djetinjstvo. Odnosno u kaosu i rasulu rata, u kome će neostvareni snovi o Americi ili smisao gradnje trajne građevine, poput višegradskoga mosta, ostati jedinim zalogom “božje ljubavi”.
IVO ANDRIĆ I IZGRADNJA (POST)JUGOSLOVENSKIH NACIONALNIH KANONA - SRPSKI PRIMER
IVO ANDRIĆ I IZGRADNJA (POST)JUGOSLOVENSKIH NACIONALNIH KANONA - SRPSKI PRIMER
(IVO ANDRIĆ AND THE CONSTRUCTION OF (POST)YUGOSLAVIAN NATIONAL CANONS - THE SERBIAN EXAMPLE)
- Author(s):Saša Ilić
- Language:Serbian
- Subject(s):Studies of Literature, Bosnian Literature, Croatian Literature, Serbian Literature, Nationalism Studies
- Page Range:95-101
- No. of Pages:7
- Keywords:Ivo Andrić; literature; national canons; Serbia;
- Summary/Abstract:Godina koja je na izmaku, u kulturnom i političkom smislu, protekla je u Srbiji u znaku jubileja Ive Andrića i otvorenog kosovskog pitanja, odnosno pokušaja da se taj problem nekako reši. Ma koliko izgledalo čudno, poteškoće do kojih se dolazi prilikom nastojanja da se ova pitanja iznova promisle dolaze iz sfere kulture. Preciznije rečeno, iz zvaničnog poimanja kanona u širem smislu. I Andrić i Kosovo predstavljaju jugoslovensku zaostavštinu, i Andrić i Kosovo su tokom vremena postali figure koje u srpskom kulturalnom pamćenju imaju mito-motoričku funkciju identitarnog procesa. Kosovo je to postalo u devetnaestom veku ali bi se moglo reći da je tek osamdesetih godina prošlog veka reaktivirano kao mnemotehnička platforma za (re)konstrukciju srpskog nacionalnog identiteta, dok je Andrić intervenišući književno u rezervoar kolektivnog pamćenja postao bitna figura transfera dužničkog, odnosno kanonskog sećanja. Zbog toga će Jovan Deretić ovako pozicionirati Andrića unutar srpskog kanona: “Kao i drugi naši veliki pisci, od Domentijana i Teodosija, preko Njegoša i Laze Kostića, do Crnjanskog i Dedinca, Andrić je pesnik svetlosti, i u njegovom delu doživljaj svetlosti najviši je izraz duhovnog iskustva, vrhunac u kojem čovek kao da se oslobađa zakona zemaljskih i sam postaje svetlosno biće.” Moglo bi se reći da ova vrsta prepoznavanja kanonskog teksta, koji je Deretić video u Andrićevom delu, nadilazi granice književno-istorijske interpretacije i revalorizacije i prelazi u mističku ekstazu, ravnu biblijskim momentima prepoznavanja kanonskih knjiga. S razlogom, Jan Asman govori o religioznim aspektima figura sećanja, koje po njemu, imaju funkciju da “uprisutne fundirajuću prošlost”. Tome u prilog ide i fenomen svetlosti o kome govori Deretić, jer ukoliko bismo tragali za leksičkim materijalom kojim je ta svetlost posredovana u Andrićevim književnim tekstovima, ne bismo mogli da nađemo previše primera, osim ako se ne radi o jezičkoj reprezentaciji višegradskog mosta. Postavlja se pitanje odakle onda dolazi ova izvanknjiževna svetlost koja pojedinca “oslobađa zakona zemaljskih”. Svakako da se radi o mehanizmu koji nadilazi pitanja jednog dela i jednog autora i tiče se problema konstituisanja zajednice sećanja koja postavlja okvire za raspolaganje prošlošću. Izvan tih okvira ne postoji ni zajednica, ni literatura, izvan toga je prostor zaborava. Tako funkcioniše kanon.
ANDRIĆ U ČITANKAMA
ANDRIĆ U ČITANKAMA
(ANDRIĆ IN READERS)
- Author(s):Nenad Veličković
- Language:Bosnian
- Subject(s):Education, Studies of Literature, Croatian Literature, Serbian Literature, School education
- Page Range:103-109
- No. of Pages:7
- Keywords:Ivo Andrić; BiH; school education; readers;
- Summary/Abstract:Jedan dio opusa Ive Andrića nalazi svoje mjesto u čitankama za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini. Razloga za to ima nekoliko. Prvo, Andrić je rođen u toj zemlji, i podrazumijeva se da ga program, kao lokalnog pisca, ne može zaobići. Drugo njegove teme vrlo se često odnose na Bosnu i Hercegovinu, a u jednom manjem dijelu i na odrastanje, pa je izbor njegovih tekstova i u tom smislu podrazumljiv. Najzad, Andrić je dobitnik Nobelove nagrade, i to ga također čini obaveznim sadržajem.
ANDRIĆEVA PLURIZAVIČAJNOST U SVJETLU NJEGOVA DJELA I IDENTITARNE PLURALNOSTI
ANDRIĆEVA PLURIZAVIČAJNOST U SVJETLU NJEGOVA DJELA I IDENTITARNE PLURALNOSTI
(ANDRIĆ'S HOMELANDNESS IN THE LIGHT OF HIS WORK AND IDENTITY PLURALITY)
- Author(s):Željko Ivanković
- Language:Croatian
- Subject(s):Studies of Literature, Bosnian Literature, Croatian Literature, Serbian Literature, Identity of Collectives, Sociology of Literature
- Page Range:111-119
- No. of Pages:9
- Keywords:Ivo Andrić; homelande; literature; identity; plurality;
- Summary/Abstract:Malo je rečenica koje su na mene, a vezano uz Andrića, ostavile tako jak dojam kao jedna posve marginalna i vjerujem mnogima zanemarivo nevažna, pa i meni samom od nekog davnog, ustvari prvog čitanja Karaulčeve knjige Rani Andrić sve do unatrag sedam-osam godina: “Ovih dana sam sa župnikom učio seoske momke i djevojke pjevati muku Isusovu”, piše Andrić iz Ovčareva, kamo je interniran 1915. godine... S njom i po njoj sam, naime toj rečenici, počeo otkrivati, čitajući dotada Andrića a ne baveći se njime istraživački, ono što ovdje uz njega razumijevam kao zavičaj, otkrivanje zavičaja, dakle Andrićev zavičaj ili u njegovu slučaju više zavičaja, Andrićevu plurizavičajnost, a ustvari sve ono što bi uz Andrićevu književnost, uz njegove književne tekstove imalo bili izvorište i poticajni topos, jednom riječju – kontekst! Jer, kad Andrić kaže “Sve moje je iz Bosne”, to jest šire kontekstualiziranje zavičajnosti, ali zavičajnost ima i mikrotopose na način na koji je to definirao Stanislav Šimić “Najstalnije na ‘rodnoj grudi’ živi biljka.” Dakako, svakom od ovih iskaza oduzimamo i najmanji mogući implicitni pathos, no ne možemo im niti želimo oduzeti implicitnu istinitost.
POVJESNIČARI HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI O ANDRIĆU
POVJESNIČARI HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI O ANDRIĆU
(HISTORIANS OF CROATIAN LITERATURE ABOUT ANDRIĆ)
- Author(s):Perina Meić
- Language:Croatian
- Subject(s):Cultural history, Studies of Literature, Recent History (1900 till today), Bosnian Literature, Croatian Literature, Serbian Literature
- Page Range:121-145
- No. of Pages:25
- Keywords:Ivo Andrić; literature historians; Croatia;
- Summary/Abstract:Istraživanje prezentacije Andrićeva opusa u povijesti hrvatske književnosti može biti zanimljivo iz više razloga. Ponajprije jer se u okviru tog tipa analize mogu propitivati uvijek aktualna pitanja književnopovijesne metodologije koja se zorno očituju u razlikama pri predstavljanju pojedinih književnih činjenica u različitim povijestima književnosti. Naime, svaki povjesničar književnosti u svoj prikaz književne prošlosti “upisuje” vlastite metodološke (ali i druge) nazore zbog kojih i slika proučavanih (istih) pojava (književnih djela, opusa ili sustava) može biti više ili manje različita.
O AUTORIMA
O AUTORIMA
(ABOUT AUTHORS)
- Author(s):Not Specified Author
- Language:Bosnian
- Subject(s):Scientific Life
- Page Range:147-147
- No. of Pages:1
- Keywords:about authors;