Latinitet franjevaca Bosne Srebrene u 18. stoljeću
Latinity of Bosna Srebrena Franciscans in 18th century

Author(s): Pavao Knezović
Subject(s): History, Language and Literature Studies, 18th Century
Published by: Franjevačka teologija Sarajevo
Keywords: "Bosna Srebrena"; Bosnia; latinity; Franciscans; 18th century; Latin;
Summary/Abstract: Povijesna događanja u sedamnaestom stoljeću presudno su utjecala na djelovanje franjevaca provincije Bosne Srebrene u osamnaestom stoljeću. Najizravnija posljedica novonastalih granica između država bečkog cara, sultana i dužda mletačkog je neprestano smanjivanje prostora Provincije i pastve, a to znači i ekonomskih izvora od kojih su ovisile obrazovne ustanove: generalna i provincijalna učilišta gdje su se jedino regrutirali kulturni i znanstveno-književni kadrovi. Zgodno je Jelenić na Provinciju aplicirao drevnu izreku: Inter arma silent Musae (Jelenić, 1912: 222), međutim, to se ne odnosi samo na petnaesto i šesnaesto stoljeće, kako piše fra Julijan Jelenić, nego u Bosni Srebrenoj seže to duboko u devetnaesto stoljeće. Ostavši bez samostana pod mletačkom vlašću (1735) i onih preko Save (1857), u Bosni Srebrenoj nestalo je pjesnika i poezije. Rubni oblici književnog stvaranja mogu se naći jedino u homilijarima i poneki ulomak u kronikama i službenim izvještajima. A na latinskom jeziku toga je i znatno manje, što je razumljivo pošto se latinskim zbirkama propovijedi vjerojatno nisu mogli poslužiti ni svi franjevci župnici. Pravi je izuzetak Lastrićeva dvojezična zbirka propovijedi Testimonium bilabium koja je, kako tvrdi Zirdum, nastala prevođenjem s hrvatskog na latinski. Jedina zagarantirana uporaba latinskoga u franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj bila je na studiju filozofije i teologije. Broj tih učilišta smanjivao se s prostorom provincije i spao je na tri bosanska samostana, jedine oaze u kojima se svakodnevno posezalo za uporabom kakvog takvog latinskog. U tim će utočištima kroz 18. stoljeće nastati veći broj spisa na latinskom, među njima prevladavaju profesorska predavanja iz filozofskih i teoloških predmeta. Pored njih zapaženiju cjelinu tvore izvješća o kanonskim pohodima apostolskih vikara, svojevrsni putopisi, potom su tu samostanske kronike i druga praktično znanstvena djela kao što je Sacerdotis viatoris analysis theorico-practica … Franje Gracića u kojoj ima čak i stihova na latinskom. Razdoblje, dakle, ne da ne obiluje književnim djelima na latinskom, nego je to svedeno na sasvim raritetnu pojavu.

• Details
• Contents