Urušavanje sloboda: mediji i prikrivena cenzura u Crnoj Gori
Collapse of freedoms: media and covert censorship in Montenegro

Author(s): Vladimir Vučković, Ana Vujošević
Contributor(s): Thomas R. Lansner (Editor)
Subject(s): Politics, Media studies, Governance, Policy, planning, forecast and speculation, Public Finances
Published by: Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Keywords: Montenegro; media; freedoms; politics; policy; financing; public service broadcasting; censorship;
Summary/Abstract: U Crnoj Gori, prikrivena cenzura se primarno vrši kroz političku, diskrecionu i netransparentnu raspodjelu budžetskog novca i državne pomoći medijima. Nedostatak transparentnosti, mjerila i nepristrasnih procedura prilikom opredjeljivanja javnih fondova medijima proizvodi ozbiljne devijacije na medijskom tržištu, čime se poboljšava poslovanje jednih medija a dovodi u pitanje egzistencija drugih. Ovo je direktno povezano i sa tim da li ove medijske kuće prilikom izvještavanja o vladinim aktivnostima imaju podržavajući ili kritički pristup. Medijska scena u Crnoj Gori je duboko i široko ispolitizirana. Oštra podjela na „podržavaoce“ i „kritičare“ državnih politika posebno je postala jaka posljednjih nekoliko godina. Takođe, kontinuirani su pokušaji da se uticaj jednog dijela medija u crnogorskoj javnosti ograniči. „Otvorena cenzura“ je uključivala nasilje nad novinarima – ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, 27. maja 2004.godine, ostaje nerazjašnjeno, kao i većina napada na novinare i imovinu medija, što nesumnjivo izaziva autocenzuru među medijskim poslenicima koji se trude da opstanu. Posljednjih godina, mnogo češća pojava je prikrivena cenzura: indirektni, česti finansijski pritisci, usmjereni ka slabljenju kapaciteta, pa čak i ugrožavanju održivosti ciljanih medija koji kritikuju vlasti. „Prikrivena cenzura“ se definiše kao pokušaj vlasti da utiču na medijsko izvještavanje kroz različite oblike pritisaka, a bez upotrebe zakonske zabrane, otvorene cenzure sadržaja vijesti ili direktne fizičke represije prema medijima i novinarima. Pojam „prikrivene cenzure“, kao oblik pritiska na medije od strane državnih organa, podrobno je objašnjen u dokumentu Inicijative za pravdu Fondacije za otvoreno društvo iz 2005.godine. U njemu su opisana tri osnovna oblika prikrivene cenzure: zloupotreba javnih fondova i monopola, zloupotreba regulatornih i inspekcijskih ovlašćenja, kao i para-legalni pritisci. Sva tri navedena oblika postoje u Crnoj Gori danas. Dodatni izvještaji WANIFRA i Centra za međunarodnu pomoć medijima su podigli svijest javnosti o ovom rastućem problemu. Ovaj dokument sadrži oblike i mapira obim prikrivene cenzure od strane crnogorskih državnih i javnih institucija u odnosu na medije i medijske poslenike. Ovo je urađeno, uglavnom, kroz prizmu finansija, koje su ujedno i dominantno sredstvo prikrivene cenzure u zemlji. Takođe, uključen je i pregled instrumenata koji olakšavaju ili ograničavaju zvaničnu finansijsku podršku: raspodjela reklamnih servisa favorizovanim medijima od strane organa javnog sektora; selektivna dodjela subvencija i drugih oblika državne pomoći; plaćeni sadržaj; i drugi vidovi administrativne i tehničke pomoći ili opstrukcija. Ova studija uključuje organe javnog sektora relevantne za medije i prikrivenu cenzuru i to iz sve tri grane vlasti, kao i ostale društveno-političke aktere od značaja za razumijevanje ovog problema u crnogorskom kontekstu. Istraživački tim se suočio sa nekoliko izazova: niko ranije nije sprovodio slično istraživanje i informacije iz javnih izvora su u većini slučajeva bile ograničene ili prilično sporo dostupne. Osim toga, ova tema je tabu za većinu novinara koji se plaše kritikovanja vlasnika medija ili vlasti i koji su nerijetko slabo upoznati sa mehanizmima i uticajem prikrivene cenzure. Nepostojanje transparentnih i konzistentnih procedura u raspodjeli javnih fondova za medije bitno utiče na medijske slobode u Crnoj Gori. Ovaj izvještaj predstavlja dokaze o tome da javne institucije pokušavaju da manipulišu medijima i da utiču na njihovu uređivačku politiku putem selektivnog i netransparentnog finansiranja. Ovo, takođe, ozbiljno podriva konkurenciju i koči razvoj održivog tržišta medija. Netransparentnost finansiranja medija od strane organa javnog sektora otežava i neadekvatna primjena pravnog okvira vezanog za podršku medijima, što dalje daje mogućnost zvaničnim akterima da iskoriste medije za partikularne interese. U ovom izvještaju su opisane različite mjere za raspodjelu javnih sredstava medijima putem kojih politički akteri vrše kontrolu ili pritisak nad sadržajem i održivošću medija. Analizirani su i mehanizmi potencijalnog uticaja javnih institucija na uređivačke politike medija i dati primjeri zloupotrebe javnih sredstava radi manipulacije u izvještavanju medija a u cilju ostvarivanja partikularnih političkih interesa. Glavni nalazi ovog izvještaja rezimiraju ključne izazove vezane za prikrivenu cenzuru u Crnoj Gori. Preporuke pozivaju na akcije koje bi zaustavile urušavanje medijskih sloboda u Crnoj Gori i unaprijedile izglede za razvoj slobodnih, nezavisnih i pluralističkih medija koji bi mogli obezbijediti tačno i nepristrasno izvještavanje o aktivnostima vlade, političkih partija i drugih institucija dužnih da promovišu demokratizaciju crnogorskog društva i načina upravljanja.

• Details
• Contents