Da li je pretres redakcijske prostorije neustavan? Slučaj portala Klix.ba
Is the search of a redaction room unconstitutionall? The case of portal Klix.ba

Author(s): Edin Šarčević
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Media studies, Constitutional Law, Public Law, Communication studies
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; constitution; legislation; media; electronic media; media freedom; Klix; police; search; freedom of expression;
Summary/Abstract: Poteškoće sa slučajem Klix.ba u pogledu kršenja osnovnih prava/sloboda započinju sa određivanjem područja zaštite. Čini se da slučaj govori u prilog zaštite putem osnovne slobode izražavanja mišljenja u formi slobode informisanja iz čl. II/3. h) Ustava BiH i člana 10 st. 1 EKLJP. Stvarno poručje zaštite je problematično s obzirom na razgraničenje slobode štampe od slobode informisanja, budući da za slobodu štampe važe nešto precizniji kriterijumi u pogledu zaštite novinarskih izvora. Kako se u slučaju Klix.ba radi o internet portalu i posredovanju informacija koje su od opšteg interesa, to se prema mome mišljenju slučaj mora podvesti pod povredu opšte slobode informisanja. Isto tako razgraničenje područja zaštite u odnosu na čl. 8 st. 1 EKLJP neće uvijek biti jednostavno zbog šireg pojma stana (doma) koji obuhvata i poslovne prostorije. Rješenje će se svaki put morati tražiti u elementima konkretnog slučaja koji ukazuju na tip djelatnosti i usku stvarnu ovisnost privatnosti sa obavljanjem djelatnosti i korištenjem prostora. U konstelaciji Klix.ba pretežni argumenti govore protiv proširenja pojma „dom“ na prostorije redakcije budući da su one korištene izvan svakog odnosa prema privatnosti kao poslovne prostorije jednog preduzeća. Sljedeća poteškoća slijedi iz pitanja da li je pretres radi otkrivanja počinioca krivičnog djela u opisanoj konstelaciji državno uplitanje u ovu slobodu. Strogo uzev, pretres ne sprečava Klix.ba ni da pribavlja ni da posreduje informacije. Međutim, on otkrivanjem informanata može u budućnosti biti spriječen da iznosi seriozne informacje za koje u javnosti postoji poseban interes i koje su inače od javnog interesa ali i od interesa za javnost. Zbog toga sam mišljenja da se mora potvrditi zadiranje ili uplitanje u ovo pravo, jer otkrivanje informanata i redakcijske tajne, zajedno sa oduzimanjem medija na kojima su zapamćeni podaci onemogućuje nosioca slobode informisanja da aktuelno i ubuduće, na najefektivniji način pribavlja i prenosi informacije. Problem opravdavanja državnog uplitanja u ovu slobodu je skopčan sa poteškoćama u pogledu ocjene da li je pretres legitimiran ciljevima iz čl. 10 st. 2 EKLJP i da li je ograničenje slobode informisanja srazmjerno cilju koji se želi postići (oktrivanju potencijalnog počinioca krivičnog djela). Iako se ni jedan od taksativnih ciljeva koji opravdavaju ograničenje ili uplitanje u osnovno pravo ne može primijeniti na legitimiranje pretresa u svrhu otkrivanja počinioca krivičnog djela, opravdaće ga nužnost u demokratskom društvu. Uplitanje ili ograničavanje osnovne slobode opravdava potreba države da održi na snazi krivičnopravni sistem. To je, po sebi, legitiman cilj s obzirom na nacionalni ustavni sistem i načelo vladavine prava iz člana I/2. Ustava BiH. Poteškoća u pogledu provjere srazmjernosti cilja koji se želi postići u odnosu na nedostatke koje pogađaju adresata konvencijske slobode sastoji se u uzimanju u obzir sadržaja sporne informacije zajedno sa ocjenom njenog značaja za javnost. U suštini, radi se o procjeni da li postoji izražen interes javnosti da se sazna sadržaj razgovora koji je predmet istrage i da li je on takvog značaja da može isključiti istragu o informantu kao eventualnom počiniocu krivičnog djela. Mišljenja sam da se u postojećoj konstelaciji prednost mora dati zaštiti slobode na informisanje zbog sadržaja razgovora koji je predmet informacije. S tim u vezi i zaključak da se iz prikazanog slučaja ne mogu izvesti poopćivi stavovi o redakcijskim pretresima i otkrivanju redakcijske tajne ili informanata. Svaki put će postojanje povrede sloboda zagarantiranih u čl. 10 EKLJP zavisiti od konkretne forme i od zaštićenog područja: povrede slobode štampe će se teže opravdavati od povreda slobode informisanja, ili otkrivanje informanata i redakcijske tajne u formi pretresa će se moći okvalificirati kao povreda slobode iz čl. 10 EKLJP, zavisno od ciljeva koji se pretresom žele postići. Prikazani slučaj, i to je jedini poopćivi stav, dokazuje da postoji akutna potreba razjašnjavanja pravnih pozicija u području zaštite redakcijske tajne.

• Details
• Contents