Author(s): Lana Bobić,Jadranka Rebeka Anić / Language(s): Bosnian
Publication Year: 0
Na području četiri države u kojima je provedeno UNIGEM istraživanje, brojčano su najveće i društveno politički najutjecajnije tri vjerske zajednice: Islamska vjerska zajednica u Bosni i Hercegovini, Katolička crkva u Hrvatskoj, Pravoslavna crkva u Srbiji i Crnoj Gori. Nakon demokratskih promjena (1989/90) u ovim državama ne dolazi samo do revitalizacije religije koja se očituje u povećanju broja vjernika (Abazović, 2006; Cvitković, 2016; Vrcan, 2001) već i do deprivatizacije i repolitizacije religije. To znači: religija izlazi iz prostora privatnog u koji je sekularizacijom gurnuta i preuzima ulogu u javnosti želeći utjecati na društveno-političke odluke. Među temama koje vjerske zajednice iniciraju u javnosti važno mjesto zauzimaju one koje se mogu svrstati u politike moralnosti (Bekić, 2013): kontracepcija, pobačaj, medicinski potpomognuta oplodnja, prava istospolnih zajednica, zabrana rada nedjeljom, seksualni odgoj, “rodna ideologija“, ratifikacija Istanbulske konvencije, dekonstrukcija rodnih stereotipa i očuvanje tradicionalne porodice. Svoje stavove o tim i drugim temama vjerske zajednice iznose preko izjava vjerskih poglavara, izjava i aktivnosti laičkih udruženja, politika izdavačkih kuća, medija vjerskih zajednica, obrazovnih ustanova (Gavrilović, Anić, Užarević i Puzek, 2021, 9-10).
More...