5.00 €
We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
"Border environment" is characterized by control of national states on their own territory, also by “separateness and otherness, i.e. to be culturally different from the core of the majority of the population"; areas of regional and international conflicts, but also of adapting trough their cultural heterogeneity and their role as areas of migration. Besides being barriers, boundaries can be characterized with the metaphor of the "bridge" that connects and enables the passage of people and their connectivity, incentives on trade and flow of goods. 467 The text is based on field research along the Bulgarian-Greek border in the regions of Zlatograd and Gotse Delchev. The following issues are addressed: the state borders of Bulgaria and Greece as a means to control the territories and people during the socialist period; the reasons for the treatment of Bulgarian Muslims as a threat to the national security of both Bulgaria and Greece during the period 1944-1989; changes in the functioning of borders and perception of border areas rather as a bridge of economic and cultural exchange during post-socialism; border as a bridge space of economic and cultural exchanges beyond 2010.
More...
Franjevačka teologija je u povodu stotinu godina svoga postojanja i djelovanja u Sarajevu (1909-2009) organizirala znanstveni skup i proslavu pod naslovom 100 godina Franjevačke teologije u Sarajevu: 1909.-2009. Znanstveni skup je održan 6. i 7. studenog 2009. u amfiteatru Franjevačke teologije, a 8. studenog – na dan blaženog Ivana Duns Škota, zaštitnika naše Teologije – održana je proslava tako što je svećeničkom euharistijskom slavlju predsjedao provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran. Za vrijeme euharistijskog slavlja izvedena je Missa Bosniensis Andrije Pavliča: Bosanska misa posvećena sv. Franji Asiškom, svim nesretnima, ispaćenima i izgubljenima ovoga svijeta, te bosanskim franjevcima i zboru Pontanima, koji je izveo misu. Zbor Pontanima je osnovao profesor naše Teologije fra Ivo Marković. Dirigirao je skladatelj Bosanske mise Andrija Pavlič (inače je dirigent zbora Pontanima Josip Katavić). Sudjelovali su Amila Bakšić, sopran; Zana Staniškovska, alt; Jasmin Bašić, tenor; Ivica Šarić, bas; i Dario Vučić, orgulje. Pokrovitelj Znanstvenog skupa i proslave je bio Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Koji je smisao Franjevačke teologije i uopće koji je smisao franjevačke škole mišljenja od srednjeg vijeka pa do danas? Evo kratkog odgovora. Franjevci, koji su bili nadareni za filozofsko i teološko mišljenje, nastojali su veličanstvenu viziju Franje Asiškog filozofski i teološko razraditi. Vizija Franje Asiškog, koja se temelji na Isusovu evanđelju, naglašava bratstvo i sestrinstvo svih ljudi, ne samo svih ljudi, nego i svih bića, to jest svih Božjih stvorenja u svemiru. Sva bića u svemiru su braća i sestre po stvorenosti. Jednakost među bićima uključuje i razliku među bićima, jer je svako biće originalno. I samo različita bića mogu biti u jedinstvu. Tom vizijom i njezinim prakticiranjem u svom životu Franjo Asiški je ponudio alternativu svijetu mržnje i nasilja, u kojem i danas živimo. To je on rekao svojom poznatom rečenicom koja glasi: “Exivi de saeculo” - “Izašao sam iz svijeta nasilja.” Izašao je iz svijeta nasilja i počeo osnivati svijet mira. Zadaća svih odgovornih bića jest izlazak iz svijeta nasilja i uspostavljanje svijeta mira, slobode i ljubavi. Zamislimo svijet bez nasilja i zamislimo svijet u kojem nasilje više neće biti moguće. Koliko su veliki franjevački mislioci tu viziju uspješno razradili i koliko su franjevci Bosne Srebrene, koji su živjeli i djelovali na Franjevačkoj teologiji, to mišlju i djelom svjedočili, to jest otjelotvorili, neka prosude drugi. U radovima sa znanstvenog skupa, koji se ovdje objavljuju, autori su obrađivali važne teme iz različitih perspektiva, pri čemu se moglo uvidjeti da je do Istine moguće doći samo dijalogom različitih perspektiva. Dijalogom uviđamo da je Istina jedna i da nas Istina sve nadilazi i povezuje u jednu zajednicu, ne samo nas, nego i cijelo čovječanstvo. Karl Jaspers je rekao: Istina je ono što nas povezuje (Wahrheit ist, was uns verbindet).
More...
Tekst predstavlja svojevrsni presjek predavanja profesora Morteze Motahharija u vezi s islamskom etikom i poimanjem morala u islamu. Budući da je praktično riječ o nizu predavanja sačuvanih uglavnom na magnetofonskim vrpcama i kasnije redigiranim za štampu, pokušali smo nekoliko takvih kazivanja uvezati u jednu smisaonu cjelinu.
More...
In this paper, the focus is on two issues: the question of Mevlana’s ancestry and the task of Iranians in presenting Mevlana’s literary heritage in the world. On the basis of a quotation from the work Manāqebol-‘ārefīnby Aflāki, prof. Džalālī in an argumentative manner writes about Mevlana’s Khorasanian ancestry, and he further supports his argument by the fact tha tall Mevlana’s works were written in Persian. On the other hand, by gradual introduction into the world of Mevlana’s poetry, professor shows that, although Mevlana’s thought was shaped by the culture of Khorasanian mental and intellectual mind-set, his world reaches all the way to the homeland of his soul, which is the Najistan for whom the naj weeps so painfully. Iranian cultural workers have a task to show that Mevlana is a descendant of Iranian civilization and rich cultural heritage in Persian by argumentative and academic promotion of Mevlana’s spiritual heritage.
More...
The theme of this work relates to certain parts of Ibn ‘Arabi’s treatise Rūhal-Quds. Those parts which express his observation and critical judgment of certain models of behavior and actions of individuals in Sufi circles are singled out. The main characteristic of the emphasized parts is its simplicity,but also the directness of the expression. Ibn ‘Arabi’s Treatise was written in the beginning of 13th century in Mecca.
More...
During his journey to hajj in 1969, Fejzulah Efendija Hadžibajrić obtained,in his words ‘’an honorary mavlavi tarikat’’ while on the way tohajj – during his meeting with Husayn-efendi Holat, a vakil of the shaykhof mavlavi tarikat. This event stands apart from shaykh certificate for kaderitarikat which he received in Konja while on his way back to Sarajevo.Right after receiving the honorary mavlavi tarikat, in resplendent Medina,in Haremi-Šerif, he took an oath at Mavlavi shaykh hadži Fehmi-Efendi Konjali. Apart from these, Fejzulah-Efendija obtained permission foriršad for Rufai, Nakshibandi, Shadhili and Badawi tarikat.
More...
1. Sociolozi o Cvitkovićevom doprinosu sociologiji religije 2. Kritičari o knjigama Ivana Cvitkovića 3. Bibliografija radova
More...