Author(s): Đurđa Knežević / Language(s): Croatian
Issue: 02/2014
Organiziranje i poučavanje nazvano Ženski studiji izravan je rezultat političkih zbivanja ’68. u SAD-u i Europi, na valu studentskih nemira i zahtjeva za veće građanske slobode koji su, među ostalim, uključivali borbu i zahtjeve za ravnopravnost žena. Taj pokret žena ’68. i daljnji razvoj označeni su kasnije kao drugi val feminizma. Za razliku od prvog, sufražetskog vala, koji se bavio uglavnom pitanjima (i rušenjem) pravnih prepreka za ravnopravnost žena, pri čemu se prvenstveno radilo o borbi za pravo glasa te imovinska prava, drugi je val obuhvatio i niz drugih tema kao što su: seksualnost, reproduktivna prava, obitelj, radna mjesta i slično. Gotovo istovremeno počinju se organizirati i prvi programi ženskih studija na američkim sveučilištima koji su model i način rada preuzeli od američkih i etničkih studija (Chicano i afro-američki studiji). Prikladnost takva izbora, barem kada je riječ o počecima, kasnije se pokazala kao poteškoća. Naime, interdisciplinarnost koja karakterizira navedene studije-uzore primijenjena je i na ženskim studijima, pa se tako “izučavalo” praktički sve: politika, povijest, mediji, umjetnost, psihologija, seksualnost, ukratko, sva polja ljudskog djelovanja. Navodnici u koje je stavljeno “izučavanje” u vezi su s onim što od samih početaka karakterizira ženske studije. Radi se u osnovi o dvjema stvarima: antagonizmu prema teoriji i, u uskoj vezi s time, primjeni pedagogije kojoj je u osnovi bila feministička politika.
More...