REZULTATI

Author(s): Amar Numanović,Sanela Muharemović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Nemoguće je govoriti o položaju LGBT osoba u pravosuđu a da se ne razmotri povezana tematika položaja LGBT osoba u zakonu. Pravosudni sistem počiva na zakonskom okviru koji definira prava koja taj sistem treba štititi i mehanizme i procese uz pomoć kojih se može tražiti zaštita tih prava. I kao što smo svaki intervju započeli pitanjem o ocjeni zakonske regulative relevantne za LGBT osobe, tako i ovu analizu započinjemo odgovorom na to pitanje. A odgovor, koji su izričito ili indirektno dale i LGBT osobe i pojedini_e pravnici_e, učesnici_e ove studije, jeste: LGBT osobe su nedovoljno vidljiva kategorija u zakonu.

ZAKLJUČAK

Author(s): Amar Numanović,Sanela Muharemović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Studijom su se nastojali analizirati stavovi različitih relevantnih aktera_ki o značajnijim problemima i njihovim uzrocima kada su posrijedi zaštita i ostvarivanje prava LGBT osoba u okviru procedura pravosudnih institucija. Kada je riječ o stanju LGBT ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, moguće je ustvrditi da među ispitanicima_ama postoji konsenzus – sugovornici_e se slažu da LGBT osobe nisu u mogućnosti potpuno uživati zagarantirana prava ali i ljudska prava uopće, no postoje izvjesne razlike u identifikaciji uzroka koji do toga dovode. Dok intervjuirane LGBT osobe izražavaju jasan stav o odgovornosti tužitelja_ica i sudaca_tkinja (bilo da se radi o prikrivenoj ili eksplicitnoj homofobiji, neprofesionalnosti ili pak nekom drugom razlogu), sami_e tužitelji_ice i suci_tkinje vode se nešto umjerenijim stavovima, pojašnjavajući niz ograničavajućih faktora u donošenju zadovoljavajućih presuda: od samih zakonskih nedostatnosti, preko vrlo često nepotpunih policijskih istraga ili šturih izvještaja, pa sve do nedostatka materijalnih dokaza i/ili svjedoka_inja.

OGRANIČENJA STUDIJE

Author(s): Zlatiborka Popov-Momčinović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Ograničenja studije proizlaze uglavnom iz prirode entiteta koji se proučava, a to su prava i slobode LGBT osoba u kontekstu pravosudnog sistema BiH. Kroz njega se, naime, prepliću institucionalne i vaninstitucionalne dimenzije u složenom bh. kontekstu, kojima je teško precizno pristupiti i uobličiti ih potom u smislenu, koherentnu cjelinu s obzirom na njihovu tzv. kulturnu i kontekstualnu osjetljivost.

IZVORI

Author(s): Zlatiborka Popov-Momčinović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

INSTITUTIONS

Author(s): Saša Gavrić,Damir Banović,Mariña Barreiro / Language(s): English Publication Year: 0

The Presidency (Predsjedništvo) of Bosnia and Herzegovina represents the collective head of the complex state. The current Presidency continues a Yugoslavian tradition, given that fact that collective presidencies were introduced at the federal level in Yugoslavia in 1971, and in Bosnia and Herzegovina in 1974. (Bieber 2008: 62; Pejanović 2005: 67). In Yugoslavia, the Bosnian-Herzegovinian presidency rotated between nine members that were elected by parliament. Direct elections were not introduced until 1990, when the Presidency was reduced to seven members: two representatives each of Serbs, Croats, and Muslims (the name given to Bosniaks until 1993) and one representative of the other ethnic groups (naroda). Today’s collective Presidency, outlined in the Dayton constitution, is therefore not an innovation of the peace negotiation under US mediation, but an institution rooted in tradition.

FEDERALISM

Author(s): Saša Gavrić,Damir Banović,Mariña Barreiro / Language(s): English Publication Year: 0

The political system in Bosnia and Herzegovina is very decentralized. As mentioned in the introduction, some authors argue that the state structure is confederal rather than federal (e.g. Savić 2003). Yet the entities are not explicitly entitled to secede from the central state. As a result of the historic developments during and after the war in the region, two separate quasi-state bodies emerged, each with their own constitution (Republika Srpska, 1992; and the Federation of Bosnia and Herzegovina, 1994). The Dayton Peace Agreement joined these quasi-states under the central state of Bosnia and Herzegovina. The two state systems were conceptualized very differently. While the Republika Srpska resembles a unitary autonomous republic dominated by the Serbian ethnic group, the Federation was established as a highly decentralized autonomous republic with ten cantons (Markert 2003: 88). The border between the two entities, the infamous Inter-Entity Boundary Line (IEBL) resembled an actual state line for years after the war, including checkpoints, identification examination, etc. Eventually the High Representative interfered and introduced uniform, unidentifiable license plates, and freedom of movement for all ethnic groups was ensured. This allowed refugees to return to their pre-war homes. As a result of the High Representative’s drastic measures, the para-state structures established during the war were dismantled. This was very important as the function of all institutions in the Federation had been undermined by the fact that the Croat dominated areas were governed by the illegal Republic Herceg-Bosna until 2001 (Markert 2003: 89).

DISKRIMINACIJA – ŠTA JE TO?

Author(s): Zlatiborka Popov-Momčinović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Diskriminacija je negativna društvena pojava. Nažalost, ona je globalno rasprostranjena – nema društva bez diskriminacije. Stoga je često posmatramo kao “normalnu” pojavu, što nas onemoćava da se protiv nje borimo jer je često i ne primećujemo obavljajući svoje svakodnevne rutine. U tom kontekstu je neophodno razviti svest i kritički potencijal društva da je prepozna, ali i da se bori protiv različitih oblika diskriminacije. Diskriminacija se sprovodi nad specifičnim grupama ljudi i individuama na osnovu njihove etničke, rasne, verske pripadnosti, pola/roda, godina storosti, seksualne orijentacije, fizičkih i mentalnih sposobnosti, političkih i drugih opredeljenja itd. Ona predstavlja nipodaštavački oblik delovanja prema specifičnim grupama ljudi, što cementira i dalje otežava njihov položaj. Zbog toga ove grupe nisu u mogućnosti da ostvare svoja prava i da imaju iste šanse kao i ostali.

VERONAUKA I DISKRIMINACIJA

Author(s): Zlatiborka Popov-Momčinović / Language(s): Serbian Publication Year: 0

Veronauka je predmet koji uspostavlja vezu između najdubljih sfera bića koje veruje i njegove manifestacije u društvenom polju. Ona se tiče naših znanja o učenjima vlastite ali i drugih vera, kao i emotivnih senzora koje razvijamo u stalnom dijalogu između čoveka i Boga, crkve i društva, svetog i svetovnog. Ona se tiče i voljnog aspekta našeg bića te, budući da religija ima saznajnu, emotivnu i akcionu komponentu, ovakvu jednu strukturu ima, ili bi trebalo da ima i veronauka. Kao takva, ona nije tipičan predmet čije se gradivo jednostavno može savladati, a puko savladavanje gradiva ovde i ne treba da bude cilj.

PRAVNI OSVRT NA DISKRIMINACIJU

Author(s): Vladana Vasić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Princip nediskriminacije i zabrana diskriminacije na bilo kojem osnovu u Bosni i Hercegovini inkorporisani su u njen ustavni poredak. Ustavom BiH zabranjuje se diskriminacija, te garantuje uživanje prava i sloboda svima bez ikakve razlike jer je, prema Ustavu BiH, država obavezna da osigura prava i slobode svima “bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što je spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nekom nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili bilo koji drugi status”. Ustavom BiH se garantuje i najviši stepen međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, a sam Ustav predviđa da su “opća načela međunarodnog prava sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta”.

ДИСКРИМИНАЦИЈА – ЈЕДАН ПОЈАМ МНОГО ЛИЦА

Author(s): Stanislav M. Tomić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

U beznađu postojanja, suočen sa samim sobom i nepodnošljivom prazninom, čovjek je davno raspisao potragu za svojim smislom, koji se u njegovoj povjesti tako često gubi i ponovno nalazi i onda opet nekako izmiče u svojoj nepostojanosti. Javljali su se tako mnogi umovi koji su svojim pozivom nudili različite odgovore kao moguće ishode dugog i napornog traganja za suštinom ljudskog bitisanja. Svaki od njih je probudio nadu da je pravi smisao pronađen i da će konačno biti stavljen u ljudsko vlasništvo. Prateći razvoj ideja o ljudskoj prirodi, mi smo na tragu tog smisla, koji nam, ipak, i dalje izmiče, ostavljajući za sobom težak dojam neuhvatljivosti kao kamen koji umjesto temeljca može biti kamen spoticanja razočaranog nadahnuća. Ali takav je put do svake vrijednosti. I svijest o tome treba održati našu budnost i volju za traganjem.

DISKRIMINACIJA U MEDIJIMA

Author(s): Mladen Lakić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Diskriminacija različitih grupa, na različitim osnovama, po mišljenju različitih teoretičara i aktivista za ljudska prava, izrazito je prisutna u bosanskohercegovačkom društvu. U raspravama o tome ko je kriv za takvo stanje i kako ga promijeniti, akcenat se u najvećoj mjeri stavlja na medije. Jer, mediji su ti koji utiču na formiranje javnog mnjenja, imaju moć da utiču na stavove. S druge strane, mediji su dužni da služe opštem javnom interesu i omoguće participaciju svih, bez obzira na njihovo nacionalno, vjersko, seksualno ili bilo koje drugo deklarisanje. Ipak, skoro svakodnevna medijska izvještavanja diskriminaciju koriste kao uobičajeni pristup, takoreći, šablon u radu. Problem diskriminacije u medijima se najbolje ogleda u izvještavanju o nacionalnim i seksualnim manjinama, gdje se teži ka tabloidizaciji ovih tema ali nerijetko i podsticanju mržnje i nasilja prema ovim grupama. Odnos medija i manjinskih grupa najčešće je odlikovan neznanjem, stvaranjem konflikata, podizanjem tenzija ili potpunom izolacijom i ignorisanjem tih grupa.

MEDIJSKO PRAVO

Author(s): Vladana Vasić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Kada govorimo o medijima, njihovoj pravnoj regulaciji i zakonodavnom okviru u kojem djeluju susrećemo se s dva naizgled suprotstavljena koncepta, s jedne strane sa slobodom medija čije se poštovanje i očuvanje smatra ključnim za dobrobit demokratije, a s druge ljudskim pravima i potrebom da se osigura njihova zaštita prema najvišim mogućim standardima. Obaveza je države da osigura zakonski pogodno okruženje koje će imati sluha za ovakvu dinamiku i pružiti odgovarajuću ravnotežu između oba ta interesa.

ANALIZA PRIMLJENIH ŽALBI VIJEĆU ZA ŠTAMPU U BIH NA PISANJE PRINTANIH I ONLINE MEDIJA O LGBT TEMAMA

Author(s): Ljiljana Zurovac / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Informirati, zabaviti, educirati, osnovna je zadaća medija, pružiti informacije i podatke do kojih oni koji koriste te informacije ne mogu doći, dati objašnjenja, pronaći uzrok, ukazati na problem i izvor problema, ukazati na moguće rješenje. Sve to u skladu sa precizno zadatim smjernicama profesionalnog Kodeksa, u smislu zaštite i svoga novinarskog rada i javnosti kojoj su informacije namijenjene. U divnom vrlom svijetu, reklo bi se, jednostavan proces. U našem svijetu ta jednostavnost profesionalnog izvještavanja često je narušena potrebom nametanja ličnih stavova i osjećanja izvještača prema osobama ili događajima o kojima informira. Ovo se posebno odnosi na teme koje se tiču osobnosti drugoga i drugačijega, i onoga što se na bilo koji način izdvaja od ustaljenog i naviknutog.

PRILOZI

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

NERAVNOPRAVNOST KONSTITUTIVNIH

Author(s): Franjo Šarčević / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Današnje stanje u BiH možemo razumjeti samo u kontekstu nekih historijskih procesa koji su im predhodili. BiH u pravom smislu je prvi put konstituisana kao država na Prvom i Drugom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) 1943-1944. godine. Tu državnost unijela je u Jugoslaviju, te u tim istim granicama danas postoji kao formalno nezavisna i suverena država. Ali i prije ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, možemo, naravno, govoriti o jednoj kulturnohistorijskoj i narodnosnoj cjelini i imenovati istu Bosnom i Hercegovinom – uostalom, ZAVNOBiH-ska BiH i nastala je na tim temeljima.

IGNORISANJE CIVILNIH ŽRTAVA RATA KAO DIREKTNA DISKRIMINACIJA ŽIVIH GRAĐANA I GRAĐANKI

Author(s): Nikola Kuridža / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Nije neophodno na ovom mjestu naglašavati kolika je važnost suočavanja sa prošlošću u post-konfliktnim područjima, koliki je značaj prihvatanja činjenice da je neko iz tvog grada ubijao druge sugrađane i sugrađanke iz potpuno trivijalnih razloga, nacionalne i religijske pripadnosti. Ponekad samo pretpostavljene.

RELIGIJSKO OBRAZOVANJE I DISKRIMINACIJA

Author(s): Arijana Aganović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Poistovjećivanje religijske i etničke pripadnosti je svakodnevna pojava bh. društva, tako da pitanje vjeronauka u državnim školama i njegovo povezivanje sa pitanjem diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti predstavlja osnovu za pitanje koliko religijsko obrazovanje (konfesionalno ili nekonfesionalno) može utjecati na izgradnju pravičnijeg bh. društva.

LJUDSKA PRAVA

Author(s): Saša Madacki / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Cilj ovog rada je polaznicima Akademije političkog liderstva ponuditi pregledan uvod u proučavanje oblasti ljudskih prava uvidom u dostupnu literaturu, kao dopunu predavanjima i razgovorima na Akademiji. Naime, u toku nastave na Akademiji, polaznicima je predstavljen uvod u ljudska prava u nekoliko tematskih cjelina. U okviru ovih tematskih cjelina diskutiran je istorijski aspekt ljudskih prava, geneza ideje ljudskih prava od Kirovog cilindra, preko Magne Charte Libertatum (1215) i Deklaracije o pravima građanina i čovjeka (1789), pa sve do Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Pored diskusije o institucionalnom pristupu ljudskim pravima, snažan akcent je stavljen na moć pojedinca da mijenja neželjeno u društvu. Diskutirani su podvizi heroja ljudskih prava Gandija, Kinga, Mandele i hWeroina Rose Parks, majke Tereze. Otvoren je pogled i na drugu stranu medalje, diskutirano je o prezentiranim dokazima s tribunala (pisma Raschera Himleru, Himlera Bracku, te prof. Clauberga Himleru o eksperimentiranju nad Jevrejima u koncentracionim logorima) u Nürnbergu, koji su služili kao podloga diskusiji o nacističkim zločinima, te kako je zapravo ishod tog suđenja u procesu protiv ljekara u koncentracionim logorima izrodio kodekse medicinske etike kakvu danas poznajemo. Nakon toga prezentirani su koncepti pozitivnih i prirodnih prava.

LJUDSKA PRAVA

Author(s): Marina Veličković / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Koji od ovih termina je najadekvatniji? Ljudska prava se odnose na prava koja ljudi (muškarci i žene) imaju zbog svoje ljudskosti, te su univerzalna i neotuđiva. Nalaze se u međunarodnim instrumentima koji se nakon ratifikacije implementiraju na državnom nivou. Ljudska prava su generalno opširna i neprecizno definisana, da bi se ostavilo prostora za kulturološke interpretacije tokom implementacije. Prava žena ili ženska prava se odnose na podskup ljudskih prava koji za cilj ima uklanjanje direktne i indirektne diskriminacije sa kojom su se žene kroz historiju suočavale. Dakle, kada govorimo o ljudskim pravima, ona obuhvataju i prava žena, prava djece, prava manjina, kao i druge kategorije specifičnih prava, a kada govorimo o ženskim pravima, ili pravima žena, govorimo o onim pravima koja žene imaju zbog svoga spola.

FEMINISTIČKA REFORMA ISLAMA – UDARAC FUNDAMENTALIZMU ISPOD POJASA

Author(s): Amila Mujezinović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Historijski omogućeno retrospektivno analiziranje uloge islama u kontekstu položaja žene u društvu stvara apsurdan konflikt dvije stvarnosti. Jedna od njih jeste prošlost u kojoj islam u samom nastanku predstavlja svojevrsni feministički pokret u društvu koje je do tada ženu lišavalo prava vlasništva i nasljedstva. Druga jeste sadašnjost u kojoj feministički pokreti nastoje ženu odriješiti opresije što na nju vrše tradicionalistička patrijarhalna tumačenja Kur’ana i više od tisuću godina stari islamski zakoni.