We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Gospodine predsedniče! Dame i gospodo! Putin želi da vojnim putem reši ukrajinsku krizu. On ne shvata da se svetski problemi ne mogu rešavati vojskom i oružjem. Baš naprotiv.Tako se ne mogu rešavati ni ruski problemi. Negovi stavovi i potezi su pogrešni. Međutim, ti isti stavovi dominirali su i još dominiraju na Zapadu. To pokazuju primeri Jugoslavije, Avganistana, Iraka i Libije.
More...
Potpuno nezavisni krimski parlament obratio se lično Putinu s molbom da se Autonomna republika Krim primi u sastav Ruske Federacije. Ovo se dogodilo dva dana pošto je Vladimir Putin izjavio da pitanje o prijemu Krima u sastav Rusije nije u igri. A pravila se, kako vidimo, tokom igre i te kako menjaju.
More...
Nakon uznemirujućih prizora sa ukrajinskog Majdana, potom napetog zveckanja oružjem na Krimu, gde živi, kako javljaju mediji, većinsko rusko stanovištvo koje želi otcepljenje od Ukrajine,situacija se u ovom delu sveta ne smiruje. Govori se, najčešće i često frazeološki, o suverenitetu, o ugroženosti nacije, o potrebi suživota i saradnje, dok se prenebregava jedno posebno i osetljivo pitanje, rekli bismo pitanje nad pitanjima – položaj tatarske zajednice. Pojedini mediji su izvestili da među krimskim Tatarima vlada panika, da su uplašeni zbog dolaska ruske vojske, da strahuju za svoje živote i da predosećaju novi, strašni egzodus.
More...
Kod Dnjepropetrovska na istoku Ukrajine niko ne bi mogao da pretpostavi da je država proglasila opštu mobilizaciju i da je u toku teritorijalni spor sa Rusijom. Uveče su gradske ulice puste i svi drežde pred televizorima. „Brine nas šta će biti“, kaže gospođa Veruška, koja u srednjoj školi predaje hemiju. Nije htela da govori o mogućem ratu, nego o tome koliko malo zarađuje i koliko od tih para mora da daje na sve strane, što uopšte ima posao. „Uvek smo se bojali da će stvari krenuti po zlu i stvarno su krenule po zlu.“
More...
Teku mutne prolećne vode Dnjepra i već znamo šta valjaju, Krim ukrajinski će se prisajediniti Rusiji kao autonomija ili republika, a tamo na tom prostoru je i letovalište Jalta. Tamo ima Rusa u većini ali ima i 20 odsto Ukrajinaca i još – tamošnji prvak je na poslednjim izborima dobio manje od 3 odsto glasova svejedno, može to i ovakoi nije jednom bilo. Nemir vlada među velikim silama koje dele svet kao što su ga uvek delile na famozne interesne sfere. U veseloj palanci našoj nije jednostavno snaći se – niko ne govori o Ukrajini jer ko sme da se Gospodaru zameri, i našem Vučiću i onom u kremaljskom dvorcu. Izborna je groznica i bolje je ćutati o Ukrajini i pričati priče za malu decu koja od martovskih izbora mnogo i ne očekuju.
More...
Na svetskoj pozornici se evo već nešto više od jednog veka smenjuju politika sile ili realpolitika i politika principa i vrednosti. Dok se Evropljani pridržavaju potonjeg, a SAD po potrebi osciluju između ta dva pola, u Rusiji još od Staljina primat ima realpolitika, što se ogleda i u Putinovoj akciji protiv Ukrajine.
More...
Nadmećući se za politički i ekonomski uticaj u Ukrajini, Rusija je posle bekstva Janukoviča iz Kijeva privremeno izgubila geopolitičko natezanje konopca sa EU i SAD. Međutim, taj već sada otvoreni sukob ne samo dva velika tržišta, EU i Evroazijskog saveza (koji sa Belorusijom i Kazahstanom razvija Rusija) već i dva politička koncepta, demokratskog i autoritarnog, može imati šire i dramatične posledice po Evropu. Pre svega u zoni tranzicionih država.
More...
Ukrajinska kriza ušla je u fazu u kojoj nam mediji pokazuju dijagrame sa naoružanjem: hiljadu tenkova, stotinu borbenih aviona, 55 lansera raketa dugog dometa. Slična sklonost primećuje se i u govorima političara: Džo Bajden teoretiše o „manjem vojnom upadu“; britanski ministar odbrane Ben Valas govori o „odbrambenom oružju kratkog dometa“. Televizijski eksperti za bezbednost barataju pojmovima kao što su „bataljon“, „brigada“ i „udar“ dok se iza njih smenjuju animirani grafikoni.
More...
„Već prvi nezvanični rezultati ukrajinskih izbora jasno pokazuju totalan razdor koji vlada u Ukrajini“, radosno nas obaveštava prokremaljski internet pretraživač Rambler. I to je osnovna ideja koju u glave ruskih građana pokušava da utuvi slugeranjska informaciona mašinerija putinskog režima. „U Ukrajini ne postoje izbori“, „to se ne sme priznavati“, „šta će Ukrajini predsednik kad njome vlada američki ambasador“ – glavni su komentari ruskih državnih medija povodom 7. predsedničkih izbora u Ukrajini. „U drugi krug su ušla dva kandidata, Razdor i Haos; za sada vodi Razdor, ali će na kraju pobediti Haos“.
More...
Većina domaćih rasprava o poslednjoj ratno-mornaričkoj „tuči“ u Kerčkom moreuzu svodi se na diskusiju o tome jesu li ukrajinski oklopni čamci povredili ruske teritorijalne vode i da li je (prema tome) naša obalska straža imala „zakonito pravo“ da ih uz aktivnu primenu oružja presretne.
More...
Kada me studenti pitaju zašto govorim „u Ukrajini“ a ne „na Ukrajini“, podsetim ih na njihov odnos prema svojim prezimenima. Na prvom predavanju neko od studenata me obavezno ispravi napominjući na kom slogu njegovo prezime treba akcentovati. Neko neće da bude IvanOv, već IvAnov. Neka studentkinja ne želi da je zovu ZubrIckaja, već ZUbrickaja jer misli da je lepše da njena ličnost bude asocirana sa bubalicom (зубрила) nego sa bizonom (зубр). Ne znam za slučaj predavača koji je insistirao na svojoj verziji artikulacije nečijeg prezimena. Za sve profesionalno upućene na reči i jezik pravo na ime je neotuđivo i nepovredivo.
More...
The entire Eastern Partnership anniversary year partner countries and European capitals summed up the results of the decade, consulted on structural changes in policy and tried to look beyond the horizon: what’s next? As expected, the idea of further cooperation and ambitions among partner states are radically different. What will Brussels do: leave the minimum common denominator acceptable to all or move to the Eastern Partnership of different speeds? Analysts present the outlook as seen from each country. Meanwhile, October was turbulent for the region. Azerbaijan saw another brutal violation of human rights and the use of force against peaceful protesters. For the Armenian government, the month was full of setbacks and scandals. For the first time, Belarus publicly demonstrated a reduction in its obligations to Russia in the military sphere and at the same time reached a compromise with NATO. The focus of Georgia happened to be the scandal around the church. Moldova seems to be entering a new round of political crisis. A turbo-decision-making regime in Ukraine causes concern. The main developments of the month in the Eastern Partnership are analysed in our digest. //// CONTENT: Armenia: А month of setbacks for Armenian government // Azerbaijan: Brutal use of force against peaceful protesters // Belarus: Common ground with the US? // Georgia: Who is behind digging up dirt? // 180 degree changes or backtracking in Moldova // Ukraine: Turbo regime without visible breakthroughs and fails
More...
A complete reboot of power in Ukraine and Moldova is not only a chance for changes, the request for which has grown dramatically in the societies of both countries. It is also a test for democracy. It is too early to say whether the new leaders have passed this test, but the summer has already shown some important trends. For the first time during its independence, all the power in Ukraine is concentrated in the hands of one political force. Whether President Zelenskyy and his party will withstand the temptations of monopoly rule and justify the high as ever confidence of the people, Sergey Gerasimchuk analyzed. The controversial coalition of pro-Russian socialists and the pro-European bloc ACUM seemed to be the only chance for Moldova to overthrow the regime of oligarch Vlad Plahotniuc. How long this unexpected alliance will last and whether the allies will cope with other tasks facing the country, Natalia Stercul searched for answers. Rapid, albeit difficult, changes are on in Armenia, where the prime minister set ambitious development goals for 2050 already. Meanwhile, Belarus decided on the dates of the parliamentary and presidential elections, although neither the change of power, nor the reform of the system are in question. The summer was hot in Georgia: mass protests with victims took place in Tbilisi, and relations with Russia were aggravated once again. Azerbaijan faced yet another harassment of a journalist - new charges were brought against the former director of Radio Liber ty in Baku, Khadija Ismailova. These and other summer developments analyzed in our country reviews by the experts from the Eastern Partnership. //// CONTENT: Armenia’s difficult reforms // Azerbaijan: Human rights never a priority // Belarus: Rhetoric changes, the system doesn’t // Georgia: Freedom with barbed wire // What political changes bring for Moldova // Ukraine’s hot political summer // Analytica: President Zelenskyy: 100 days on the way to full power? // New government in Moldova: Test by compromise
More...
In the Ukrainian presidential race the possible abolition of the visa-free regime with the EU in case of the victory of a “wrong” candidate became a hot topic. The dividing line was no longer on the voters’ preferences of Russia or the West, as none of the openly pro-Russian candidates had any real chances of winning. However, visa-free issue is still used in the campaigns after the first round, despite the fact that both leaders declare a course towards the West. Under what conditions can a visa free regime be, in fact, suspended not only for Ukraine, but also for the other Eastern Partnership countries? And who really walks on the edge - Kyiv, Tbilisi or Chisinau? Ekaterina Kulchitskaya analyzes. In the meantime, Belarus is only preparing for elections. The president is carrying out personnel changes and strengthening the rears in the regions. Another important step in this process was the adoption of the Information Security Concept. Neither the rights of citizens nor union obligations to Russia, but the supremacy of the state in the information space is placed first in the document. What is so unusual about this Concept and why it is needed at all, Yuri Tsarik tells. Moldova already shares out main posts after the elections. Although only three parties passed to the new parliament, they haven’t been able to reach an agreement yet. The same is the situation with the judicial reform in Georgian parliament. Since the negotiations were at an impasse, the opposition appealed to the Venice Commission for help. And the Armenian not numerous but vocal opposition strives to reduce the powers of the prime minister with no luck so far. Meanwhile, Azerbaijan saw an unprecedented amnesty, when 51 political prisoners were released. Is this a sign of the regime liberalization or the result of pressure? //// CONTENT: Mistakes & missteps: Armenian government begins to falter // Azerbaijan: Political prisoners released in mass pardon // Belarus: In the grip of the negative and seeking the positive // Georgia: the Venice Commission is to get involved in the judicial reform // Moldova: Where the three fight, the fourth wins // Ukraine elects, EU values progress, Russia persecutes crimean tatars // Analytica: The concept of Belarus information security and its long-term consequences // Visa-free whip. Prospects of preserving a visa-free regime for Ukraine, Moldova and Georgia
More...
U proteklih 48 sati Ukrajina se obrela na onom kriznom raskršću na kojem romantičari postaju realisti a realisti romantičari. U običnom svetu, romantičari su oni ljudi koji misle u okvirima nacionalne sudbine, volje naroda, jezikom borbe, slave i žrtvovanja, radikalnih političkih gestova; realisti su, međutim, oni čiji su prioriteti novac, bilansi i lična bezbednost, vođeni rezignacijom, fatalizmom, prihvatanjem nepravednog, nesavršenog sveta u kojem ljudi znaju svoje mesto i granice, i gde se stvari sporo menjaju.
More...
Područje koje danas obuhvaća država Ukrajina najveće je stratište povijesti. U Prvom svjetskom ratu je tuda, u Galiciji, prolazila istočna fronta. Radnja “Hrvatskog boga Marsa” u kojem je Krleža ekspresivno opisao patnje Velikog rata zbiva se znatnim dijelom upravo u današnjoj Ukrajini. Ruska Februarska revolucija stvorila je 1917. u Ukrajini politički vakuum koji su ispunili oružani sukobi zapadnih intervencionista i “bijelih” s “crvenima”, što će potrajati do 1921. Do kraja 1918. u Ukrajini su bile i okupacijske snage carske Njemačke.
More...
Zamislite sledeću scenu: američki ambasador u Francuskoj dođe na francusku televiziju i izjavi „Amerikanci i Kanađani su jedan narod. Oni su vam kao Bretonci i Normani u Francuskoj. Ne možete da ih razdvojite“. Taj ambasador bi bio vraćen u Vašington i od tada bi svaki put kad kroče u Francusku Amerikanci bili podsećani na taj budalasti incident. Diplomate prosto ne idu po svetu tvrdeći da susedni narodi ne postoje.
More...
Vrhunac takozvane ukrajinske evrokrize („evrorevolucije“ koja se i pored toga što su je više puta najavljivali nije dogodila) je prošao. Sada će, kao zamena kratkom periodu političke aktivnosti, emocionalnog poleta i građanske samoorganizacije, nastupiti uobičajeni period reakcije, osvete, kontra revolucije. Ova je„evrokriza“ obe suprostavljene strane koje su se spremale za okršaj tek na izborima 2015, u mnogo čemu uhvatila u raskoraku. Ozbiljna proba budućeg političkog sukoba nastupila je mnogo ranije i primorala učesnike da na brzinu primenjuju i stare i nove, još nedorađene tehnologije koje su pokazale stepen gotovosti jednih i nivo nepripremljenosti drugih. Sada će se obe strane potruditi da iz ovih događaja izvuku pouke i da se pripreme za nove političke (i ne samo) bitke. A zainteresovani ruski posmatrač bi prateći dramu ove neuspele evrorevolucije, odmah mogao da formuliše nekoliko zaključaka.
More...
The Eastern Partnership region is captured by electoral issues. Election campaigns completely eclipsed everything else on domestic and foreign policy agenda of the partner-states. In the very spotlight is the last direct election of the President of Georgia. Although this post effectively performs a merely ceremonial function in the parliamentary republic, serious battles flared up, not a single political force is ready to give up. For the first time in Georgia’s history a presidential vote has gone to a second round. Why it is important not only for Georgia, but also for the whole region, Lasha Tugushi elaborated. Neighboring Armenia activated complicated constitutional steps to dissolve the parliament and move toward a snap parliamentary election. In Belarus the entire country is being used to polish up Aliaksandr Lukashenka’s image and prepare him for the upcoming election. Brutal policies and primitive means used to enforce them are the evidence of close parliamentary election in Moldova. While in Ukraine, topics and slogans popular among voters prevail in the domestic narratives, language, faith and the fight against corruption being most noticeable. Meanwhile in Luxembourg, at a meeting of Foreign Ministers of the EU and the Eastern Partnership member-states the progress in achieving the 20 EaP Deliverables for 2020 was discussed. Hennadiy Maksak representing the EaP Civil Society Forum at the ministerial shares his conclusions and recommendations for the near future of the region. //// CONTENT: Armenia moves to special pre-term elections // Azerbaijan invests big in Turkey // Belarus: All about Lukashenka’s image // Georgia: Lugar Labs in Putin’s sights // Moldova: Between democracy and authoritarianism // Ukraine: The closer to elections, the farther from Moscow // Analytica: Georgia: The last “people’s” president // Ukraine: 20 EaP Deliverables progress report
More...
Satima i satima su u Minsku pregovarali lideri Rusije, Ukrajine, Francuske i Nemačke. Rezultat – prekid vatre. Ništa više. Stanje u Ukrajini je beznadežno: ta zemlja se raspada i za to su podjednako odgovorne Rusija i Amerika, a ne treba zaboraviti ni samu Ukrajinu. Napori Evrope uloženi u postizanje mira i njeno pozivanje na razum bili su uzaludni.
More...
