O ARTEMIDORU I ANTIČKOJ ONIROMANTICI
Bavitii se nekom oblašću klasičnih studija znači danas, sem ostaloga, i biti na meti mnogome pitanju koje, najšire, dotiče grčko-rimski svet.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Bavitii se nekom oblašću klasičnih studija znači danas, sem ostaloga, i biti na meti mnogome pitanju koje, najšire, dotiče grčko-rimski svet.
More...
Tvorac »najznačajnijeg filosofskog speva čovečanstva« (A. Savić Rebac), tragični, tmurni pesnik Lukretije, o čijem životu jedva da nešto znamo, a i to nepouzdano, poduhvatio se retko teškog, do naivnosti optimističkog pesničkog zadatka, da ljude oslobodi straha od smrti, straha koji je valjda neminovan i večit koliko i sam životni kraj, ali koji ljudi obično ne umeju da prevladaju ni da prihvate ni u psihičko-emotivnom ni u racionalnom pogledu.
More...
S nekoliko drugih viših sisara, čovek deli čudnu privilegiju građanstva u dva sveta.
More...
U ovom mitu, koji je psihička i duhovna stvarnost Uitoto Indijanaca iz Kolumbije, stvaranje sveta je postignuto putem sna. Najpre postoji Reč, nemi zvuk, početak Ništavila. Iz ovog nepostojanja, Otac, kosmičko telo, pojavljuje se kao čisto Biće.
More...
1. Srodno Disu, samo mnogo samosvjesnije i uvjerljivije, i indijski mudraci san smatraju tek smetnjom i preprekom pune budnosti, trijeznosti i rashlađenosti, koja im je ideal. San kao patološku pojavu, a ne zdravo spavanje.
More...
Među narodima srednjeg i bliskog istoka od davnina je pridavan poseban značaj snu i viđenjima koja se u njemu pojavljuju. U ponečem su se prema snovima narodi starine odnosili jednako, a po nečemu su na različite načine objašnjavali poreklo ove duboko ljudske pojave, tokom koje se čoveku priviđaju razni predmeti, živi i umrli rođaci i poznanici s kojima snevač nekada vodi izravni razgovor, kraći ili duži doživljaji, od jednostavnih svakodnevnih preko jasno putenih do sasvim nejasnih i nerazrešivih.
More...
Pristupiti snovima s aspekta tradicionalne kulture, u kojoj se ispoljava magijska moć snova, pretpostavlja diferenciranje predmeta razmatranja na oblast u kojoj se snovi dovode u neposrednu vezu sa životnom praksom i na sferu u kojoj se transponovanii mehanizam sna može prepoznati u raznovrsnim oblicima tradicionalne kulture.
More...
Shema simbolizacije je zakon kulture — i sve čovekove duhovne delatnosti. Delovanje tog zakona, međutim, nigde se ne pokazuje, ni u kulturi.
More...
Kako dolazimo do pojma o snu? Skloni smo da o snu mislimo kao o unutarnjem duševnom stanju ili procesu i da pretpostavimo kako svako od nas do pojma sna dolazi obraćajući pažnju na ovaj proces u samome sebi.
More...
Literatura o snu uvek je bila fascinirana time što je svet naših snova toliiko različit od sveta svesnog doživljavanja. Tako se u toj literaturi naglašava da se Ja-kompleks u snu raspada, da dolazi do disocijacije, da više ne postoje nikakve granice Ja, ili da Ja više ne raspolaže odgovarajućom sposobnošću koordinacije pojedinačnih psihičkih komponenta.
More...
U ovim raspravama Vitgenštajn je bio kritičan prema Frojdu. Međutim, on je takođe iznosio onoliko koliko je bilo u onome što Frojd kaže o pojmu »simbolizam snova«, ili, na primer, u tvrđenju da ja, kad sanjam, u iizvesnom smislu »nešto govorim«. Vitgenštajn je pokušavao da ono što je kod Frojda vredno odvoji od tog »načina mišljenja« koji je želeo da pobije.
More...
O važnosti koju su najranije kulture pridavale snovima i tumačenju snova svedoče i sanovnici čija je starost oko 20. veka p.n.e. (sačinjeni u Egiptu i Mesopotamliji).
More...
Poznato je da Kafka nije volio simbole. Smatrao je da mogu biti uzrokom teških nesporazuma, da iz njih proističu mnoge nejasnoće. Pa ipak, njegovo djelo nije nikada neposredni iskaz nekog nedvojbenog empirijskog iskustva, zbilja je uvijek prelomljena kroz prizmu, koja premda ne izobličuje sliku, zasigurno je projicira u neku drugu plohu.
More...
Karl Gustav Jung je uspešno nastavio, proširio i produbio učenje o snovima Sigmunda Frojda, kome nesumnjivo pripada uloga »prvog pokretača« i originalnog otkrivaoca istine o snu.
More...
U »periodu priprema« (Breton je tako nazvao period započet posle objavljivanja Drugog manifesta nadrealizma: radilo se o pripremama za društvenu revoluciju) revandikacija sna postala je oštrija kod nadrealista, prava snevača branjena su od njih s povećanom žestinom. Moglo bi da izgleda paradoksalno što ljudi koji teže političkoj akcija, koji prihvataju realističke nužnosti borbe za novi svet, u isto vreme ističu ono što na izgled protiivreči toj akciji, himeru, utopiju, beg u imaginarno.
More...
Klasična psihoanaliza često se služila simbolima kao konceptima. čak se može reći da su psihoanalitički simboli osnovni koncepti psihoanalitičkog istraživanja.
More...
Danas više niko pametan i pošten ne govori o »mraku srednjega veka«, ima ih čak dosta koji emfatično insistiraju na njegovoj »svetlosti« (Gustave Cohen: »La grande clarté du moyen âge«, i dr.).
More...
Kada Hamlet izgovara znamenite reči o tome kako je bolje »Umreti, spavati, spavati: / niištavilo sanjati: da, tu je ključ; to, kakvi bi nam sinovi došli u snu, / kad se otresemo tih zemaljskih spona« (navedeno prema prepevu Otona Župančiča), on snovima daje onaj jezovito-slatki prizvuk kojii snovi limaju u celokupnoj literaturi od antike do danas.
More...