![Seksualno zlostavljanje žena i eksploatacija dece od strane mirovnih snaga](/api/image/getbookcoverimage?id=document_cover-page-image_430314.jpg)
We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Pojmu silovanja moguće je pristupiti iz brojnih perspektiva jer je to praksa koja je kontinuirano (sve)prisutna od početka pisanja historije svijeta, a istovremeno se o njoj najviše šuti i u najvećoj mjeri se tabuizira. Kad kažemo silovanje, odmah pomislimo na neravnopravan odnos moći između moćnog muškarca i nemoćne žene. Silovanje se dešava i muškarcima, dešava se u drugačijim odnosima moći, uzimalo je različite oblike i bilo društveno tretirano na različite načine. Jedna stvar je definitivno konstantna – silovanje kao pojava postoji u svim društvima, u doba mira i rata, u svim sferama javnog i privatnog.
More...
Czechs were among Nazi Germany’s first foreign victims, with Prague the last capital to be freed at the end of World War II. Capitulation, occupation and oppression cast a long shadow which persisted into the post-war period.
More...
Rodno zasnovano nasilje je kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije i označava svaki čin nasilja koji ima za posljedicu ili će vjerovatno imati za posljedicu fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku povredu, odnosno patnju, uključujući i prijetnje takvim djelima, prinudu ili namjerno oduzimanje slobode u javnom ili privatnom životu. Rodno zasnovano nasilje je jedan od najviše rasprostranjenih oblika kršenja ljudskih prava i fenomen koji je duboko ukorijenjen u rodne nejednakosti, počiva na rodnim normama i nejednakim odnosima moći. Može se manifestovati u različitim oblicima ili kao kombinacija više njih: fizičko, emocionalno, psihološko ili seksualno nasilje te ekonomsko nasilje. U ovom tekstu, rodno zasnovano nasilje razumijemo u širem smislu, uključujući i nasilje na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta.
More...
Since most of the available researches and documents that are analyzed cannot find clearly distinguished data by regions as well as separately for these two regions (one of the exceptions is the research of the CURE Foundation "Women who inspire"), a general overview with somespecifics for a better understanding of the state in the field will be done. After that we will give an overview of some local specifics. It should be noted that the regional divisions do not follow the administrative ones as four analyzed municipalities in these two regions belong to the municipality of Eastern Sarajevo, and two belong to the Romanija region.
More...
Document "Socio-economic indicators by municipalities in the Federation of Bosnia and Herzegovina 2016" represents the basic socio-economic indicators of FBiH development by municipalities and ranking the local community according to the level of development. When determining the general development index of each municipality in FBiH, the following indicators were used: the level of employment of the population, the level of unemployment, the number of primary and secondary school students per 1,000 inhabitants, the absent population compared to the 1991 census and the tax revenues per municipality percapita.
More...
The paper discusses the international obligations of states and international organizations, which derive from the 1948 Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide. Likewise, the Convention is an international instrument that is an expression of general customary international law. Therefore, it binds the contracting state parties and the non-contracting state parties. The paper analyzes the obligations to prohibit the direct commission of the crime of genocide, non-participation in its commission, prevention and punishment of the perpetrators of this international crime. As a separate chapter, the article deals with particular consequences created for states (and international organizations) following the violation of obligations under the Convention. As these are serious breaches of the obligations arising from the peremptory norms of general international law, a separate and aggravated legal regime of responsibility for states (and international organizations) is therefore provided in international law. In addition to three forms of reparations: restitution, compensation and satisfaction, it refers to the application of other sanctions (measures).
More...
Mediation is a structured procedure, regardless of the name of the procedure, by which two or more parties to a dispute seek to reach an agreement on their own, on a voluntary basis, on resolving the dispute with the help of a mediator. The mediation procedure can be initiated by the parties themselves, it can be proposed or ordered by a court or it can be prescribed by law. Having in mind this definition, it can be concluded that mediation has long been represented as a way of resolving conflicts around the world, because even without special regulations there was no obstacle for one person (mediator) to help other persons in dispute to, peacefully and without engagement of the state apparatus, resolve its dispute in a mutually satisfactory manner. Unlike court proceedings in which one always wins and one always loses, in the mediation procedure both parties will be satisfied with the way the dispute between them is resolved, that is, both parties will win the dispute, because they will have the opportunity to influence the procedure and to reach an agreement that will be acceptable to both parties.
More...
Bosnia and Herzegovina has built a legal framework to combat discrimination in the past. The prohibition of discrimination proclaimed by the constitutions was elaborated in detail by the Law on Prohibition of Discrimination (ZZD), which at the time of its enactment was a progressive legal solution. By adopting the amendments to the CPA during 2016, significant shortcomings related to incompleteness and terminological inconsistency of the grounds and forms of discrimination were eliminated, and the procedural aspects of the procedure for protection against discrimination before the court were improved. // However, discrimination remains an acute problem of BiH society, which is confirmed year by year by relevant reports. Time has shown that the authorities responsible for the implementation of the ZZD do not have the capacity to provide the necessary level of protection to citizens. The competencies and procedures of protection before the Institution of the Human Rights Ombudsman of BiH require fundamental changes, while the case law, despite some progress made in recent years, still "does not follow the significant prevalence of discrimination in BiH society". In addition, the lack of political will to eliminate systemic discrimination established by final court rulings is openly expressed. This situation is discouraging given that declarative constitutional and legal guarantees are not supported by an effective enforcement mechanism.
More...
U emisiji Reč na reč Dragana Rakić podsetila je na bolnu činjenicu o velikom broju preminulih lekara tokom pandemije. Prva na listi SNS-a lekarka Danica Grujičić burno je reagovala na ove optužbe zahtevajući od Rakić dokaze da su svi oni umrli samo od kovida. „Ja bih jako volela da vi kao filozof to meni dokažete“, naprednjački se postavila lekarka. U prethodnom tekstu već smo dokazali da su njene predizborne floskule o zdravstvenom sistemu redom sve puke laži i izmišljotine. Ovde ćemo dokazati da se i najnoviji ispad nove naprednjačke perjanice može svrstati u isti koš.
More...
Izabrao sam zemlje na Balkanu i u susedstvu da bih uporedio stopu umrlih u dužem vremenskom periodu. Slika 1 donosi prosečnu stopu umrlih za period od 2000. do 2018. Izvor podataka je Svetska banka.
More...
Snažan zemljotres sa epicentrom u Petrinji osetio se u celom regionu, podsećajući na početak pandemije i vanrednog stanja, kada su građani Zagreba zbog jakog podrhtavanja tla u rano jutro istrčali na hladnoću i satima ostali van svojih domova. Najnovije slike ruševina, unesrećenih ljudi, porušenih zabata i krovova, razbacanog šuta i greda iz Petrinje ubrzo su obišle svet. Tlo se još uvek treslo za vreme javljanja pojedinih televizijskih reportera. Sedmoro ljudi je stradalo, među njima dvoje dece. Za nestalima se još uvek traga, psi tragači obilaze oko ruševina. Predsednik Milanović je uporedio Petrinju sa Groznim u Čečeniji, gradonačelnik tog grada sa Hirošimom.
More...
I živi i mrtvi u Srbiji služe samo kao predmeti ledene statistike. Živi nisu sigurni jesu li preživeli, mrtvi su samo broj koji nije pouzdan kao ni njihova smrt.
More...
Stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije, prvi put će se otvoriti mogućnost specifične interne zaštite u slučajevima diskriminisanja. Analiza je usmjerena na domašaje nove odredbe, kao i na razvijanje ideje o njenoj implementaciji. Svoje mjesto u analizi našli su i potencijalni problemi, odnosno nedorečenosti novog zakonodavstva koji bi mogli da stvore probleme u praksi i dovedu do neujednačene primjene.
More...
Pored toga što predstavlja povredu principa jednakosti i dostojanstva svih ljudi, diskriminacija predstavlja i prepreku razvoju otvorenog, inkluzivnog društva, koje omogućava svim pojedincima da ostvare svoje potencijale. Diskriminacija zaista košta. Ukidanjem rasne diskriminacije, na primjer, u Sjedinjenim Državama mogao bi se ostvariti rast BDP-a za 20%. Rodna diskriminacija i neuravnoteženo učešće žena u ekonomiji uzrokuje gubitke prihoda od 10% u Evropi, i čak 27% na Bliskom istoku. Dakle, nije teško dokazati da se diskriminacija zaista ne isplati. Ipak, i dalje je sveprisutna u svakodnevnom životu. I ma kako da je svijest o pogrešnosti diskriminacije raširena i razvijena, malo je alata koje možemo da koristimo u nastojanju da je iskorijenimo. Mogu se organizovati kampanje, edukacije, razmjene iskustava, različiti oblici zagovaranja i podizanja svijesti. Ali rijetka su sredstva koja mogu da daju opipljive rezultate i da obezbijede konkretnu zaštitu. Kao jedan od tih konkretnih alata u borbi protiv diskriminacije, strateško parničenje je u posljednjih nekoliko godina dobilo na popularnosti i u Bosni i Hercegovini, barem na nivou stručnih rasprava. Ako shvatimo strategiju kao plan djelovanja koji vodi do ostvarenja nekog dugoročnog cilja, a parničenje u širem smislu kao pokretanje bilo kojeg zakonom ili međunarodnim aktom predviđenog postupka, onda strateško parničenje kao pristup predstavlja primjenu induktivnog metoda u ostvarenju društvene promjene. Naime, u iniciranju promjene od pojedinačnog ka opštem, jedan predmet će, pažljivim biranjem klijenta, argumenata i organa pred kojima će se postupak voditi, u dugoročnom periodu dovesti do željene transformacije u društvu. Shvaćeno kao legitimno sredstvo za postizanje legitimnih ciljeva, strateško parničenje se razvilo u anglosaksonskoj pravnoj tradiciji kao odgovor na velike izazove društva 20-og vijeka: diskriminaciju i zaštitu životne sredine. I mada je u anglosaksonskoj pravnoj tradiciji, u kojoj je presuda sama po sebi izvor prava, lakše bilo postići da se standardi iz jedne presude uvedu u pravni poredak kao pravilo koje valja primijeniti u svim sljedećim sličnim slučajevima, sama ideja je prenesena u kontinentalnu Evropu sa dosta uspjeha. Ne treba ići daleko da bi se identifikovali predmeti strateške litigacije u kontinentalnoj tradiciji. U mnogim evropskim zemljama, poput, na primjer, Njemačke, brojne su presude u kojima se utvrđuje diskriminacija nad ženama ili etničkim manjinama. Kod prve grupe obično se radi o pravima iz radnog odnosa, a kod druge o oblasti stanovanja. Praksa Evropskog suda za ljudska prava obiluje strateškim predmetima kojima se potvrđuju prava lica sa invaliditetom, žena, nacionalnih manjina. Vrlo svjež primjer strateške litigacije je i presuda koja je potvrdila da i u Hrvatskoj, koja je nejednakost istopolnih partnera referendumom uvela u Ustav, istopolni partneri, premda nemaju pravo na brak, imaju pravo na porodični život. Ovom uspjehu je prilično doprinijela i činjenica da je Evropski sud za ljudska prava, kao vrhovni autoritet u tumačenju evropskih ljudskih prava, začet na načelima precedenta i da, bar u teoriji, presuda donesena u jednom predmetu protiv bilo koje od 47 članica, ima da se, mutatis mutandis, prenese i primijeni u svih preostalih 46 država. Naravno, za stranke koje su uključene u postupak, svaka je parnica strateška. Ipak, sama gola suma strategije i parnice ne čini parničenje strateškim. Neophodno je u računicu dodati i elemenat opšteg dobra, odnosno zajedničkog cilja kojem teži određena društvena snaga. Tako shvaćena strateška parnica je donijela značajne uspjehe u posljednjih nekoliko decenija. Presudom u predmetu Brown protiv Odbora obrazovanja, ukinuta je rasna segregacija u američkim školama, Erin Brockowich je zaustavila zagađenje vode u Hinkleyu, a u Bugarskoj je pokrenuta promjena pravnog sistema starateljstva i lišenja poslovne sposobnosti kao posljedica presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Stanev protiv Bugarske. Ipak, čini se da su prepreke za uspjeh strateškog parničenja brojne, a nevjerne Tome će reći čak i nepremostive. Što je veće društveno zlo protiv kojeg se borimo, na primjer podređenost žena u društvu, biće potreban veći društveni pokret da ga iskorijeni. A kako je zlo protiv kojeg je borba usmjerena toliko ukorijenjeno, mnogima postaje nevidljivo i “normalizovano”, te borba protiv njega za mnoge postaje ne samo nepotrebna, nego i opasna po postojeće vrijednosti. Druga prepreka je u lingvističkim ograničenjima. Naime, i kad parničenje dovede do naoko dobrog rezultata, često je na drugima da tumače izreku suda. A ti drugi su skloni da tumačenjem rezultat razvodne do beskorisnosti. U skladu s tim, postavlja se pitanje da li je entuzijazam s kojim se u Bosni i Hercegovini prišlo strateškom parničenju opravdan.
More...
Sveobuhvatni zakonski okvir za zaštitu od diskriminacije u BiH, usvojen 2009. godine, donio je uglavnom sve ključne inovacije specifičnog parničnog postupka za zaštitu od diskriminacije koje su predviđene evropskim antidiskriminacijskim pravom. Novi instituti kakvi su prebacivanje tereta dokazivanja na tuženu stranu ukoliko tužilac uspije da demonstrira pretpostavku diskriminacije, mogućnost učešća trećih lica kao umješača u postupku na strani tuženog, te kolektivna tužba koju udruženja, ustanove i druge organizacije koje imaju opravdan interes ili se bave zaštitom ljudskih prava mogu podnijeti u situacijama kada je postupanjem tuženog u pogledu više osoba povrijeđeno pravo na jednak tretman, svakako imaju značajan potencijal da unaprijede efektivnost sudske zaštite od diskriminacije i u Bosni i Hercegovini. No, prema dostupnim informacijama o broju sudskih postupaka povodom diskriminacije, taj potencijal nije iskorišten u dovoljnoj mjeri, imajući u vidu da se još uvijek tek manji broj žrtava odlučuje da potraži sudsku zaštitu. Na sličan način žrtve diskriminacije oklijevaju da se obrate i Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH. Takva situacija uslovljena je čitavim nizom faktora, među kojima značajno mjesto svakako zauzima zakonski okvir, čija pojedina rješenja nisu u najboljem interesu žrtava diskriminacije.
More...
I ako se o nasilju nad ženama i seksualnom nasilju sve više istražuje, piše i raspravlja u sociološkoj, kriminološkoj i pravnoj literaturi, femicid kao rodno utemeljeno ubistvo žena je u velikoj mjeri marginalizan u javnom diskursu u Bosni i Hercegovini, ali i u prentivnim aktivnostima. Diskusije o femicidu su uglavnom rezervirane za međunarodna istraživanja te rad nevladinih organizacija koje se bave nasiljem nad ženama, ali rjeđe za akademske ili medijske diskusije. Situacija u BiH podsjeća na ovu koju opisuje Weil za europski kontekst općenito, odnosno moglo bi se reći da smo još uvijek u situaciji da je femicid nevidljiv iako postoji velika potreba da se učini što vidljivijim: “Iako se femicid u prošlosti nije u potpunosti ignorirao, do sada je oznaka imala različita rodno neutralna ili čak muško-centrirana značenja, kao što su 'smrtonosna ubistva žena', 'ubistvo žena', 'viktimizacija ženskog ubistva' ili čak 'ubistvo iz nehata'. U međuvremenu, srodne teme, kao što su nasilje u porodici i nasilje od intimnog partnera, proučavane su bez obzira na femicid sam po sebi. Tako je femicid uvršten u kategoriju 'ubistva', dok su se specifični oblici femicida nazivali 'ubojstvom iz časti', 'ubojstvom supruge' ili 'uksoricidom'. Sve dok se femicid smatrao ekstremnim oblikom nasilja u porodici, posebne rodno povezane karakteristike ovog društvenog, rodnog fenomena bile su zamagljene. Femicid je bio 'nevidljiv' i morao se učiniti 'vidljivim'.”
More...