We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
U listu »Borba« od 23. I ove godine u »Zagrebačkoj kronici«, odmah ispod obavijesti da je »Izrečena presuda provalnicima u automobile«, pročitali smo i vijest: »Uskoro na sudu. - Privatna tužba zbog nanesenih uvreda preko radija i štampe. - U Okružnom sudu u Zagrebu nalazi se privatna tužba dr Olega Mandića koji optužuje kritičare Danka Grlića i Milana Kangrgu zbog klevetanja i vrijeđanja. U tužbi se navodi emisija Radio Zagreba (treći program) od 3. oktobra prošle godine, u kojoj je pročitan njihov zajednički sastavak o njegovoj objavljenoj knjizi »Pregled dijalektičkog materijalizma«. Tužilac posebno tuži Danka Grlića za napis u časopisu »Praksis« broj 2 od prošle godine. I Milan Kangrga je posebno optužen za napis u časopisu »Telegram « od 9. oktobra prošle godine, pod naslovom »O jednoj naučnoj pretencioznosti«. Rasprava će se uskoro održati pred Okružnim sudom«.
More...
U ime grupe studenata Tehnološkog fakulteta zahvaljujem vašem listu na kriitičkom prikazu drugarice Savićević povodom članka Miladina Zivotića ''Socijalizam i masovna kultura''. Nedavno smo čitali Zivotićev članak objavljen u »Praxisu«. Imali smo nameru da o tome pišemo u »Studentu«. Koliko mi možemo da ocenimo, smatramo da je Zivotićev članak ne samo nenaučan i antinaučan već i reakcionaran.
More...
Vrijeme je reći riječ, reći je i tebi koji o ovim stvarima misliš i koji osjećaš ovu vrstu odgovornosti prema mjestu i času svoga postojanja. A nije li u toj vrsti odgovornosti obuhvaćen i moralni stav naš? No ne žurimo se i ostavimo to na čas. Pitanje o kojemu bih ti htio govoriti živo je i zaslužuje svoju riječ. Kakvo je i koliko značenje njegovo u našem društvu ne bih mogao sa sigurnošću reći. Meni, osobno, izgleda važnim, čak fatainim, zato, razumljivo, i govorim o njemu. Dakako, problem je i kako o njemu govoriti uopće, pa i tebi dragi moj V ... Bilo bi, vjerujem, neuputno pisati o tom pitanju izrazom čiste beletristike, oblicima svojstvenim književniku. Služim se stoga jednim, rekao bih, hibridnim načinom, koji bi se mogao nazvati i esejem, esejem u doslovnom smislu ove riječi.
More...
Jugoslavenski časopis »Praxis«, koji je već pobudio pažnju svojim modernim i kritičkim načinom raspravljanja, ušao je u četvrtu godinu života proširivanjem svojih međunarodnih veza. Uz jugoslavenski redakcijski odbor (Branko Bošnjak, Mladen Caldarović, Danko Grlić, Milan Kangrga, Gajo Petrović, Rudi Supek, Predrag Vranicki) časopis je također formirao redakcijski savjet u kome se nalaze Kostas Axelos, Alfred Ayer, Ernst Bloch, Thomas Bottomore, Robert Cohen, Eugen Fink, Erich Fromm, Lucien Goldmann, Andre Gorz, Leszek Kolakowski, Karel Kosik, Henri Lefebvre, Georg Lukacs, Serge Mallet, Herbert Marcuse, Howard Parsons, David Riesman, Ivan Varga. U savjetu se nalaze i tri Talijana. To su Enzo Paci, Aldo Zanardo i pisac ovog članka.
More...
Uz najnovije »financijske teškoće« Praxisa U toku tri i po godine svog izlaženja časopis Praxis stekao je izuzetno mjesto među jugoslavenskim časopisima. Među članovima redakcije i redakcijskog savjeta te suradnicima Praxisa nalaze se danas najeminentniji predstavnici jugoslavenske i svetske marksističke filozofske i sociološke misli, kao i neki od najznačajnijih progresivnih filozofa i sociologa nemarksista. Nije nam poznat nijedan drugi filozofski ili sociološki časopis u svijetu koji bi na sličan način okupljao najistaknutije svjetske marksiste. Isto tako nije nam poznat nijedan drugi časopis u Jugoslaviji, ni na kojem području znanstvenog ili umjetničkog stvaralaštva, koji bi u redovima svojih urednika i suradnika okupljao najznačajnije suvremene predstavnike svog područja na onaj način na koji Praxis okuplja najeminentnije marksističke filozofe i sociologe.
More...
Od 14. do 24. augusta 1968. godine održat će se peto međunarodno zasjedanje Korčulanske ljetne škole. Ovogodišnje zasjedanje posvećeno je 150-toj godišnjici rođenja Karla Marxa i glavna je proslava u našoj zemlji ove značajne obljetnice.
More...
Replies of the members of the Praxis's editorial council
More...
Praxis, »revue philmosophique« koju izdaje »Hrvatsko filozofsko društvo « u Zagrebu čini mi se jednim od najzanimljivijih i najpozitivnijih novih fenomena kulture (i političke kulture) u socijalističkim zemljama evropskog Istoka. Da bi se opravdala ta tvrdnja mislim da je najbolje dati riječ samim urednicima Praxisa. U prvom redu Gaji Petroviću (glavnom uredniku časopisa, zajedno sa Rudijem Supekom) koji je 22. decembra 1966. učinio bilancu a »Dvije i po godine Praxisa« u svojem referatu na godišnjoj skupštini Hrvatskog filozofskog društva (vidi Praxis, 1/1967.). Prvi broj časopisa na hrvatskosrpskom jeziku, pojavio se 1. septembra 1964.; s izuzetkom »jedinog broja« jedinog filozofskog časopisa izašlog 1927, koji se ugasio tek što se pojavio, to je bio prvi hrvatski filozofski časopis u punom smislu te riječi. Do decembra 1966. pojavilo se 12 brojeva jugoslavenskog izdanja, 8 brojeva međunarodnog izdanja (članci na francuskom, njemačkom i engleskom); pred sobom imamo još dva »međunarodna « broja, 1 i 2, za 1967.
More...
Nacionalno u kulturi Kulturna zajednica kulturnih ličnosti ne može se ostvariti preko noći niti se može uspješno graditi na neuzoranom ili opustošenom tlu. Kulturno stvaranje ne zbiva se nikad u goloj sadašnjici, već su u njemu uvijek prisutne i prošlost i budućnost. Nihilistički odnos prema kulturnoj baštini ma kakvim se prihvaćanjem nove, više kulture opravdavao, bitno je nekulturan i antikulturan, jer snižava polazište suvremene kulture ispod nivoa koji je već postignut. No nemoćno ustrajanje u već ostvarenom i samozadovoljno naslađivanje prošlim protivurječe biti kulture kao stalnog napora za otkrivanjem i kreiranjem ·neviđenih svjetova, za proširivanjem i obogaćivanjem ljudskosti.
More...
U vrijeme dok se štampao ovaj broj Praxisa izbio je rat na Bliskom Istoku. Nije bio naš običaj da neposredno komentiramo pojedine političke događaje, čak ni one najznačajnije. Ne mislimo drukčije postupati ni ubuduće. U skladu s tim ne mislimo davati nikakav »politički« ni »vojni« komentar ratu na Bliskom Istoku. Drugi će to učiniti bolje i stručnije. No izraelska agresija protiv UAR i drugih arapskih država nije samo vojni ili politički događaj, niti je to događaj koji se tiče samo Bliskog Istoka. Riječ je o jednom novom vrlo opasnom koraku prema svjetskom ratu kao totalnom zbivanju koje se tiče čovječanstva i čovjeka. Vjerojatno nijedan događaj u posljednje vrijeme nije toliko približio ratno poprište našim granicama. Možda nijedan noviji događaj nije nas u toj mjeri upozorio na potrebu odlučnije borbe za mir u svjetskim razmjerima. Smatramo da u takvoj situaciji nitko ne može izbjeći svoju odgovornost i izmaći opredjeljenju. Najmanje to mogu filozofi koji ne smatraju filozofiju uskom strukom i specijalnošću.
More...
Pošto mi se žuri, ja bih, dozvolite, htio da kažem luekoliko riječi kao čitalac »Odjeka«. Ja, na žalost, nisam ni jednog jedinog retka za taj list napisao i mogu da kažem da mi je jako žao što nisam stigao da napišem, a ne što nisam htio na napišem. Ja na neki način spadam u one eksterne pisce na ovom skupu, pošto se kao stari Sarajlija osjećam intimno zainteresovan za sve što se zbiva u ovom našem središtu, a s druge strane na neki način nemam dovoljno legitimacije da govorim, jer nisam stalno prisutan u ovim tokovima. Pa utoliko, možda, možete da mi oprostite neke poglede čovjeka sa strane. Ja nisam čak ni učestvovao u anketi koju je »Odjek« sproveo o ovim, što kaže Ćimić, ljudima što su otišli iz Sarajeva, jer ni na koji način nisam želio da sebi pripišem oreol mučeništva, da upotrijebim njegov izraz.
More...
Tragom jedne ankete. Istra je napučena legendama, od Velikog Jože do Labinske vještice. Prisustvujemo stvaranju jedne nove legende. Ako je naime tačno, da se legende stvaraju pod utjecajem jakih emocija u depresivnim kolektivnim stanjima, a u uvjetima neadekvatne ili oslabljene sposobnosti racionalizacije takvih stanja. Riječ je o rovinjskoj šutnji. Na nju nas je upozorio Telegram udarivši u velika zvona kulturne uzbune. Doista, u Telegramu (od 8. oktobra 1965) mogli smo pročitati na istaknutom mjestu: da je u Rovinju od 30. IX do 3. X održano Drugo savjetovanje mladih kulturnih radnika Hrvatske, kojemu je prisustvovalo 40 mladih kulturnih radnika iz Hrvatske i niz gostiju iz Srbije, Slovenije i Kosova i Metohije. Od šest predviđenih tema samo su tri predložene za diskusiju (Cilj i smisao kulturnog angažiranja, Obrazovanje kalO funkcija kulture i društvenog progresa, Razgovor o listovima i publikacijama mladih).
More...
Tekst Ervina Peratonera nije publiciran po nuždi zakona o štampi. Telegram objavljuje in extenso rukotvorinu Peratonerovu bez popratnog komentara po svojoj dobroj volji, premda nije teško vidjeti da ona ne zadovoljava minimalne kriterije znanstvenih razmatranja (a neprestano se poigrava »znanstvenjačkim « paravanima!) »s jedne strane«, a da s druge predstavlja očigledan »pokušaj unošenja razdora u naše nacionalne odnose «, tačno onako, kako se Telegram deklarativno izjasnio za stav A. Vuča povodom poznatog slučaja Moskovljevićeva Rečnika.
More...
Odavno se nije na jedan časopis sručilo toliko teških kritika, optužbi i uvreda kao na naš časopis u posljednje vrijeme. Kao da je trebalo po hitnom postupku pronaći »pravoga krivca« za sve neprilike, teškoće, neriješene probleme u našem društvu u toku posljednjih godina. Teško se oteti dojmu da su studentska previranja, bar s te .strane, iskorištena kao dobar povod da se na svijetlo dana izvuče »stari krivac za sve«: »Praxis« i ljudi u njemu i oko njega. Ali ostavimo zasad po strani pitanje o uzrocima i povodima tih kritika i obratimo se samom »fenomenu«.
More...
U broju 3 za 1968. obavijestili smo naše čitaoce o financijskim teškoćama zbog kojih smo taj broj morali izdati u izuzetno smao njenom opsegu (na 28 strana), a većinu priloga već pripremljenih za objavljivanje ostaviti za idući broj. U vrijeme kad je objavljen broj 3, naš dug za 1967. i 1968. godinu iznosio je preko 15 milijuna starih dinara. U međuvremenu Savjet za naučni rad SR Hrvatske dodijelio nam je 10 milijuna starih dinara, što, nam je omogućilo da platimo dio dugova i privolimo tiskaru da na kredit štampa i ovaj broj u kojem donosimo radove što su bili predviđeni za broj 3.
More...