We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Letter from the Department of Philosophy and Sociology, University of Belgrade
More...
Nakon sveska u kojem su objavljene intervencije i diskusije sa konferencije o temi »Marx i revolucija« (održane u Korčuli u kolovozu 1968), međunarodno izdanje jugoslavenskog časopisa Praxis donosi u posljednjem broju (3 - 4, 1969) zbir priloga preuzetih iz beogradskog časopisa Fiosofija (veoma slabo poznatog jer izlazi samo na hrvatskosrpskom jeziku). Namjera je Praxisa da otpočne s davanjem šireg pregleda jugodavenske filozofske kulture, ili još bolje, perspektive teorijske analize koja odgovara stavu najrazvijenije lijeve kulture vezane poglavito za sveučilišta u Zagrebu i Beogradu.
More...
»De omnibus dubitandum« navijestio je kao svoj omiljeni motto Marx, koji je i za sebe rekao da nije marksist. A već kod mladog Marxa piše: »Ako konstrukcija budućnosti i dovršenje za sva vremena nije naša stvar, onda je utoliko izvjesnije, što imamo u sadašnjici izvesti, mislim na bezobzirnu kritiku svega postojećeg, bezobzirnu kako u tom smislu, da se hitika ne boji svojih rezultata kao ni konflikta s postojećim moćima«. U Tezama o Feuerbachu ukazao je on naročito na »ljudsku praksu« i na »poimanje ove prakse«, na »zbilju i moć, ovostranost« ljudskog mišljenja, da bi naposlijetku interpretaciji (prošlog?) svijeta pomoću filozofije suprotstavio izmjenu (budućeg?) svijeta.
More...
Korčula summer school - VII Meeting - Hegel and our time (Korčula - 19.26 August)
More...
Tekstovi koje ovdje objavljujemo predstavljaju redigirani stenogram diskusije na otvorenom sastanku jugoslavenskog dijela redakcijskog savjeta »Praxis«, održanom 19. VIII 1969. na Korčuli. Uz članove redakcijskog savjeta »Praxis« u diskusiji su, kako se vidi, sudjelovali i neki drugi učes·nici Korčulanske ljetne škole, koji su se u to vrijeme zatekli na Korčuli. Objavljujući ovaj stenogram napominjemo da bismo u idućim brojevima željeli nastaviti »Diskusiju o Praxisu«. Zato pozivamo naše čitaoce da nam u obliku kraćih tekstova saopće svoja mišljenja kako o pitanjima koja su pokrenuta u korčulanskoj diskusiji, tako i o svim drugim pitanjima rada »Praxisa«. Naročito bismo željeli da čujemo kritičke primjedbe i sugestije za daljnje djelovanje časopisa. U idućim brojevima objavit ćemo i priloge nekih članova redakcije i redakcijskog savjeta koji zbog spriječenosti nisu mogli prisustvovati sastanku na Korčuli.
More...
Govoriti u okvirima naše generalne teme Moć i humanitet primjereno i o naciji znači dati govoriti onome što je nas same u pogledu nacije bitno i presudno odredilo. To bitno i presudno je naš partizanski rat shvaćen kao narodno oslobodilačka borba pa je stoga jasno, da je ono bitno, do čega nam je stalo u vezi s pitanjem nacije, na svoj način sabrano i u principima koji su ovom borbom rukovodili, njom se potvrđivali i kroz nju dospijevali u svoju istinu. Ti principi najopširnije su obrazloženi u oba izdanja poznate Kardeljeve knjige Razvoj slovenačkog nacionalnog pitanja.
More...
Uzmemo li kao istinito da nam se u ljudskoj zajednici u kojoj živimo daje misliti dovoljno jasno tek uvidom u njezinu organizaciju i tehniku, onda mora biti da ćemo na svim razinama vremenitog ustrojstva organizacije i svim fazama tehničkog razvoja moći sabrati dovoljno nedvojbenih potvrda za valjanost takve istine. Svaka će nas od tih potvrda upućivati vlastitim pojavnim oblikom na silu kao na pravu prirodu i organizacije i tehnike. Pristanemo li pak na takav njihov naputak dovest će nas on pred zbilju one sudbinski date ljudske situacije iz koje čovjek pojedinac može sam sebe razumjeti jedino kao biće unaprijed određeno trajnoj neslobodi. Podnoseći pak trajnu neslobodu, on ju je pretvorio u uvjet svoga povijesnog opstanka.
More...
Zagrebački počasni doktorat ispunjava me jednom od najprimjerenijih radosti što ih mogu zamisliti. Ta dodijelio ga je jedan tako ugledni univerzitet kao što je onaj zagrebački. A Zagreb se nalazi u zemlji koja je kao prva s velikom hrabrošću krenula putom ka jednom čovječnom, neshematskom, jedinom pravom socijalizmu. Napose je Zagreb tako reći zavičajni univerzitet filozofa koji daju ton časopisu »Praxis«, tome tako važnom danas gotovo jedinom organu živog marksizma. »Praxis« stoga ima ne samo međunarodno značenje, on također pridonosi duhovnoj slavi Jugoslavije, prkoseći svakoj petrifikaciji i svim postvarenjima mediokriteta, kojima je upravo današnji marksizam tako često izložen.
More...
Na svom sastanku 28. III 1968. redakcija časopisa Praxis razmotrila je vijesti objavljene u dnevnoj štampi o smjenjivanju šestorice profesora Varšavskog univerziteta: B. Baczka, Z. Baumana, W. Brusa, M. Hirszowicz, L. Kolakowskog i S. Morawskog. Budući da je riječ o eminentnim filozofima i sociolozima marksistima čija su djela i ideje dobro poznati svjetskoj javnosti i od kojih su dvojica ujedno i članovi redakcijskog savjeta Praxis, smatramo svojom dužnošću da javno iznesemo naše mišljenje o tome.
More...
U prilogu ovom pismu šaljemo Vam izjavu redakcije časopisa »Praxis« u vezi sa otpuštanjem šestorice profesora Varšavskog univerziteta. Izjavu smo također uputili ambasadi N.R. Poljske u Beogradu, odgovornim faktorima u N.R. Poljskoj (rektoru univerziteta i ministru prosvjete) te predstavnicima jugoslavenske, poljske, čehoslovaoke, francuske i talijanske štampe.
More...
Korcula Summer School - V International Session
More...
Odgovori članova redakcijskog savjeta Praxis (E. Bloch, Th. Bottomore, U. Cerroni, M. Farber, E. Fromm, L. Goldmann, B. lbrahimpaši!ć, M. Marković, K. Kosik, E. Paci, D. Riesman) Pismo Tadeusza Kotarbinslkog
More...