![Genderovaný pracovní trh: proměny diskurzu](/api/image/getbookcoverimage?id=document_cover-page-image_766723.jpg)
We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Česko se ani v těchto letech, kdy se na místo ve školce stojí fronty, není schopné v prorodinné politice inspirovat u svého nejbližšího souseda, v Německu. Zde se vláda kancléřky Angely Merkel zavázala, že do roku 2013 bude mít každé dítě po dovršení prvního roku právo na místo ve školce. A tento slib je už viditelný i v realitě - v obcích se staví školky, nabírá se personál. U nás je zodpovědnost za péči o děti zcela ponechána v rukou matek, které nemají ani zákonnou možnost pomoci si samy. Místo otevřeného prostoru jsou válcovány hygienickými nařízeními nutnými pro zřízení zařízení péče o děti, firemní školy je nutné hledat lupou a něco v Německu tak běžného jako institut Tagesmutter, denních matek, je stále v nedohlednu.
More...
V roce 1990 fungovalo v ČR celkem 1043 veřejných jeslí, v roce 2000 jich bylo evidováno pouze 67 a do roku 2007 klesl jejich počet jen na 49. V souvislosti s porodní křivkou silné generace 70. let se s nedostupností péče o malé děti potýká většina rodičů dětí předškolního věku. Tento problém bude v nejbližších letech přerůstat do prvního stupně základních škol. Ve školním roce 2011/2012 nebylo jen v hlavním městě Praha přijato přes 8000 dětí. Počet předškoláků v hlavním městě Praha i nadále roste, podle očekávání magistrátu tomu tak bude příští dva až tři roky. Stejné zkušenosti mají místní samosprávy v celém Česku. Vzáří 2012 nenastoupilo do školek na 50 000 dětí, které by nastoupit chtěly či potřebovaly. Je zde nastaven přesně opačný trend než ve vyspělých zemích, kde jako ve Francii jsou školky součástí školského systému.
More...
The increase in labour demand is prompting the German authorities to introduce immigration policy reforms. However, the changes must take into account the growing social concerns related to the inflow of foreigners. The government plans to open the country’s labour market to selected citizens of countries outside the EU, but with distinct restrictions. Work on the new regulations and implementation may be a valuable source of experience for Poland, which also faces a dilemma of how to open up to labour immigration.
More...
Zapotrzebowanie na siłę roboczą skłania władze RFN do reformy polityki imigracyjnej. Zmiany te muszą jednak uwzględnić obawy społeczne związane z napływem obcokrajowców. Rząd przewiduje otwarcie rynku pracy dla wybranych obywateli państw spoza obszaru UE, połączone jednak z istotnymi obostrzeniami. Prace nad nowymi przepisami i proces ich wdrażania mogą być cennym źródłem doświadczeń dla Polski, która również staje przed dylematem, jak szeroko otworzyć się na imigrację zarobkową.
More...
The labour market in France has been one of the weakest points of its economy for several decades. Entrepreneurs lack qualified employees and yet high unemployment persists. That is why President Emmanuel Macron has decided to change vocational training and internships system, increase the number of people entitled to receive unemployment benefits, and reform labour law. These changes have high public support and are being undertaken with a good economy. The traditional resistance from trade unions and increasingly better organised opposition remains a challenge to Macron’s reforms.
More...
Rynek pracy we Francji od kilku dekad należy do najsłabszych stron francuskiej gospodarki. Przedsiębiorcom brakuje wykwalifikowanych pracowników, ale jednocześnie utrzymuje się wysokie bezrobocie. Dlatego prezydent Macron postanowił zmienić system szkoleń zawodowych i staży, zwiększyć grupę uprawnionych do świadczeń dla bezrobotnych oraz zreformować prawo pracy. Reformy mają duże poparcie społeczne oraz sprzyja im koniunktura gospodarcza. Wyzwaniem pozostaje jednak opór związków zawodowych i coraz lepiej zorganizowanej opozycji.
More...
The economic crisis of 2008 led to a drastic rise in youth unemployment throughout the European Union (EU), which continues to have effects a decade after the crisis. According to latest statistical data, by the second half of 2018 around 3.5 million people aged 15-24 within the Union have been unemployed. In response to that, in 2013 the EU initiated the Youth Guarantee (YG). According to a study by the Center for the Study of Democracy and World Without Borders, carried out in 2018 and 2019, the YG has low outreach among Roma youth in Bulgaria.
More...
U nedavno objavljenom članku u časopisu Foreign Affairs tvrdio sam da je pažnja kreatora državnih politika, pa i javnosti uopšte, pogrešno usmerena na održavanje fiktivnih ekonomskih parametara (kao što su berzanski indeksi) ili finansijsko stanje kompanija. Takvi parametri, naravno, nisu nevažni. Ali u situaciji dubokog poremećaja ekonomskih aktivnosti i krize koja je slična ratnom stanju, fokusiranje na finansijske indikatore odvlači pažnju sa važnijih stvari. Pažnju treba usmeriti pre svega na fizičke veličine (kao što je u ratnom stanju uvek i bio slučaj, na primer, u Sjedinjenim Državama za vreme Drugog svetskog rata).
More...
„Strah je pasvord našeg vremena“, napisao je Džerard Padro (Gerard Padró i Miquel), profesor ekonomskih i političkih nauka sa Jejla, u svom eseju „Politika straha“ još 2007. godine. Imao je doduše u vidu autokratske režime koji se služe strahom da bi „izvlačili ogromnu ličnu korist od siromašnih“. Danas ovo važi i za sve ostale. U jednom kaišu stripa Čarli Braun, on mudruje: „Razvio sam sopstvenu filozofiju – plašiću se samo jednom dnevno“. Od dosetke do strašne stvarnosti mali je korak: italijanski sudija Đovani Falkone, koga je likvidirala mafija, kuražio se tvrdnjom da onaj ko se plaši umire svakodnevno, a ako se ne plaši samo jednom. Ovi citati su uvod u razmišljanje o erupciji straha izazvanog epidemijom korona virusa koja je u toku.
More...
Ne, ništa se nije promenilo u radnom pravu. Zakon o radu i dalje važi i primenjuje se na isti način kao i do sada. To je jedinstveni odgovor na niz pitanja koja se postavljaju ovih dana: da li može da se otpušta, da li može da se odbije da se dođe na posao, kako se plaća rad od kuće… Isto kao i do sada, dozvoljeno je i dalje dozvoljeno, a nedozvoljeno i dalje nije dozvoljeno. I to je naravno jako loše.
More...
Aktivne politike zapošljavanja (APZ) u Bosni i Hercegovini (BiH) nedovoljno su razvijene. Javna potrošnja na APZ-e je niska i u 2014. godini iznosila je 0,15% BDP-a zemlje dok, u prosjeku, zemlje EU na aktivne mjere izdvajaju oko 0,45% BDP-a. Pri tome, u prioritizaciji potrošnje na mjere zapošljavanja, APZ-i imaju tercijarni značaj i uglavnom se finansiraju iz sredstava javnih zavoda / službi za zapošljavanje (JSZ) preostalih nakon izmirenja operativnih troškova JSZ-a i troškova pasivnih mjera. Obuhvat radne snage programima APZ-a iznosi svega 1% dok, poređenja radi, u zemljama OECD-a za koje su dostupni podaci, iznosi oko 4%. Postojeće analize također ukazuju na neadekvatno ciljanje ovih programa, često na kategorije koje imaju veće izglede za zaposlenje (poput mladih sa svršenim visokim obrazovanjem i sl.). Nadalje, kapaciteti JSZ-a su nedostatni, što smanjuje mogućnosti za adekvatnu implementaciju programa APZ-a. Na koncu, u proteklom periodu nisu etablirani mehanizmi niti unificirana metodologija za sistematsku evaluaciju ovih programa u okviru JSZ-a. Osim navedenih problema u pogledu razvijenosti i implementacije programa APZ-a, također se može postaviti pitanje adekvatnosti postojećeg dizajna aktivnih politika, uzmu li se u obzir međunarodni trendovi u ovoj oblasti, kao i lokalni socioekonomski kontekst. Postojeći APZ-i predstavljaju set izolovanih intervencija na tržištu rada koje su pretežno orijentirane na izravno zapošljavanje ciljnih skupina u svrhu sanacije nekih od gorućih posljedica postojećeg socioekonomskog stanja u BiH. Međutim, one su u vrlo maloj mjeri usmjerene na investiranje u razvoj ljudskih potencijala i osnaživanje konkurentnosti nezaposlenih lica, što bi dugoročno doprinijelo unapređenju funkcioniranja tržišta rada.
More...