Author(s): / Language(s): Bosnian,English,Croatian,Serbian
Zbornik završnih radova „Rod i globalizacija na Balkanu“ jedan je od rezultata regionalne Zimske škole „Rod i globalizacija“ koja je održana u periodu od 20. do 26. februara 2023. godine u Sarajevu, u organizaciji Centra za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu i TPO Fondacije. Učesnici i učesnice Zimske škole „Rod i globalizacija“ bili su studenti i studentice društvenih fakulteta sa 19 partnerskih univerziteta iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije koji učestvuju u UNIGEM projektu kojeg vodi TPO Fondacija. Ovaj projekat ima za cilj orodnjavanje procesa visokog obrazovanja, kao i umrežavanje akademskih i studentskih zajednica u ove četiri zemlje. Zimska škola „Rod i globalizacija“ prvenstveno je imala za cilj stvoriti platformu za usvajanje novih znanja, poticanje dijaloga i razmjenu iskustava, kao i propitivanje međusobne uvjetovanosti i povezanosti roda i globalizacije. Tokom sedmodnevne škole studenti su imali priliku slušati predavanja, sudjelovati u radionicama i učiti iz iskustava zagovaratelja ljudskih prava. Nakon Zimske škole, studenti i studentice su imali priliku pisati istraživačke radove na odabrane teme, uz mentorstvo profesora i profesorica sa partnerskih univerziteta. Na ovaj način omogućeno je dodatno umrežavanje nastavnog osoblja i studentske zajednice kroz zajednički akademski projekat pripreme Zbornika završnih radova pod nazivom „Rod i globalizacija na Balkanu.” Zbornik predstavlja kolekciju 12 odabranih studentskih radova organiziranih u sljedeće četiri tematske cjeline: rod i globalizacija, rod i društvo, rod i migracije i rod i politika. U okviru tematske cjeline „Rod i globalizacija“, studentski radovi se bave utjecajem globalizacijskih procesa na rodnu ravnopravnost u različitim aspektima života, uključujući korištenje savremenih tehnologija i interneta, pismenosti, liderstva, pristupa resursima, reproduktivnog zdravlja kao i odgoja i obrazovanja. Radovi u okviru druge tematske cjeline “Rod i društvo” bave se propitivanjem društvenih normi, međuljudskih odnosa i socioloških fenomena koji proizilaze iz tih odnosa, a koji značajno utječu na rodne uloge, rodne norme i uopće rodnu ravnopravnost. Treća tematska cjelina nosi naziv “Rod i migracije”, a radovi u ovoj tematskoj cjelini istražuju utjecaj globalizacijskih procesa na migracijske trendove u zemljama Zapadnog Balkana iz rodne perspektive, uz poseban osvrt na položaj migrantkinja na tržištu rada i rodno zasnovano nasilje nad migrantkinjama u prihvatnim centrima u tranzitnim zemljama. Četvrta tematska cjelina “Rod i politika” donosi studentske radove koji su fokusirani na analiziranje utjecaja desničarskih političkih narativa i ideologija na rodnu ravnopravnost, kao i izazove koji proizilaze iz utjecaja desničarskog populizma. Istraživanje međusobne povezanosti i uvjetovanosti roda i globalizacije i njihove refleksije na regionalne kontekste europskih periferija iziskuje situiran i interdisciplinaran pristup, kao i povezivanje raznolikih istraživačkih paradigmi. Studentski radovi prezentirani u ovom Zborniku utemeljeni su u interdisciplinarnim perspektivama i na kritički način propituju recipročne utjecaje složenih društvenih fenomena roda i globalizacije. Mladi istraživači i istraživačice koji su prezentirali radove u ovom Zborniku su kroz svoje analize pokazali da je globalizacija kontinuiran proces koji rezultira raznolikim promjenama u svakom društvu pojedinačno, a koji je neophodno studiozno posmatrati kako bi se vidjeli i razumjeli utjecaji na pojedince, pojedinke i zajednice. Sukladno ovakvoj koncepciji globalizacije, kroz radove se prožima zaključak da je globalizacija donijela brojne i značajne promjene na društvenom, političkom i ekonomskom planu, ali da ipak nije uspjela doprinijeti razgradnji rodnih stereotipa u obiteljskom odgoju i sistemu obrazovanja. Iako je omogućila učešće žena u javnom životu i politici, globalizacija nije doprinijela rodnoj senzibilizaciji žena koje sudjeluju u vlasti i na liderskim pozicijama, što implicitno podriva napore u ostvarivanju supstantivne ravnopravnosti. U post-tranzicijskom kontekstu, čini se da globalizacija može doprinijeti reaktiviranju rodnih stereotipa u selekcijskim situacijama poput zapošljavanja, jer žene i muškarci i dalje pokazuju tendencije zapošljavati osobe istog spola, što ukazuje na otpornost rodnih uloga i stereotipa, odnosno, javljanje hibridnih formi feminiteta i maskuliniteta. Ukoliko globalizaciju stavimo u kontekst savremenih medija i društvenih mreža, ona se može negativno odraziti na samopoimanje i psihofizičko zdravlje žena, koje pod utjecajem globalno dostupnih medijskih slika idealiziranih oblika ženskog tijela gube samopouzdanje i zdravlje. Bez obzira na postignuti napredak u društvenoj sferi koji su omogućili globalizacijski procesi, produbljuju se podjele na klasnoj, rasnoj i rodnoj osnovi. Sukladno, feminizacija siromaštva kao društveni problem evidentno eskalira u uvjetima globalizacije, a tome su posebno izložene žene koje rade prekarne i najniže plaćene poslove. Činjenica je da je globalizacija omogućila lakšu razmjenu kapitala, radne snage, proizvoda i usluga što vidljivo utječe na migracije stanovništva. Međutim, posljedica ovakvih globalizacijskih tokova često je i diskriminacija koju trpe i žene i muškarci koji se zadese u različitim kulturološkim kontekstima. Negativnim efektima migracijskih tokova koji su posljedica političkih i ekonomskih promjena najviše su pogođene migrantkinje, jer u kampovima nemaju adekvatnu medicinsku skrb, često trpe nasilje o kojem se malo govori i teško pronalaze zaposlenje. U konačnici, osvrnemo li se na politički diskurs i javne narative posebno na društvenim mrežama uočavamo da je globalizacija doprinijela i širenju anti rodnog pokreta, koji kroz zakone, ali i simbolički osporava stečena reproduktivna prava žena i disciplinira ženska tijela različitim vidovima nasilja i zastrašivanja. Uzimajući u obzir spoznaje do kojih su mladi istraživači i istraživačice došli u svojim radovima o implikacijama globalizacijskih tokova na rod, rodnu ravnopravnost i u širem smislu ljudska prava, nameće se kao permanentan izazov širenje i obogaćivanje interdisciplinarnog korpusa znanja o međusobnoj povezanosti globalizacije i roda. Ovakvi znanstveni i aktivistički napori su neophodni kako bi se sa znanstvenom preciznošću i kontekstualizirano pristupilo borbi protiv rodne neravnopravnosti i kršenja ljudskih prava u raznolikim kulturološkim uvjetima.
More...