Author(s): Adrijana Hanušić-Bećirović,Aida Daguda,Amina Dizdar,Bojana Jovanović,Darko Pandurević,Edis Fočo,Ena Bavčić,Maida Zagorac,Mirsada Bajramović,Peđa Đurasović,Rea Adilagić,Senka Kulenović,Vildana Džekman,Zinaida Ibrahimović / Language(s): Bosnian
Issue: 45/2019
Sarajevski otvoreni centar je u decembru 2018. godine okupio potencijalne članice Inicijative targetirajući organizacije sa ekspertizom u različitim oblastima ljudskih prava. Inicijativa je uspostavljena u decembru 2018. godine, te počela sa radom u januaru 2019. godine. Metodologija je uključivala odabir preporuka iz prethodnog 2. ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR), desk istraživanje statusa preporuke, istraživanje o mjerama i aktivnostima neophodnim za realizaciju preporuke, statusa realizacije mjera i aktivnosti preporuke u Bosni i Hercegovini, te preporuka nadležnim institucijama. S obzirom da članice koalicije djeluju na polju zaštite i promocije ljudskih prava u BiH već duži niz godina, osim desk istraživanja, također su koristile informacije koje su prikupile radom sa svojim ciljnim grupama. U periodu 2015–2019. godine, Bosna i Hercegovina se suočila s mnogim izazovima koji su imali utjecaja na zaštitu ljudskih prava građana i građanki BiH. Brojne nepravilnosti i pritužbe na izborni proces pratile su prethodne, a i nedavno provedene opće i predsjedničke izbore. Nepoštivanje presuda Evropskog suda za ljudska prava jasan je pokazatelj da vladajuće strukture u BiH nisu spremne na promjene Ustava i izbornog zakona kako bi se ove presude implementirale. Dodatno, sloboda okupljanja na svim nivoima vlasti u BiH i dalje se posmatra kao sigurnosno pitanje, a ne kao ljudsko pravo. Također, najveće smetnje medijskoj slobodi su prijetnje i napadi na novinare/ke i medije, te politički pritisci koji se manifestuju na različite načine. Zakonski okvir kojim se garantiraju ženska ljudska prava u Bosni i Hercegovini rascjepkan je, što ne doprinosi sigurnosti žena i djevojčica u društvu, a znači i neusklađenost s međunarodnim dokumentima. Zaključak ovog izvještaja je taj da su država i njene institucije postigle vrlo malo (ili nikako) napretka u implementaciji preporuka Univerzalnog periodičnog pregleda. Ovim izvještajem potičemo Vijeće za ljudska prava UN-a i sve zemlje članice da izvrše demokratski pritisak na lokalne donosioce odluka izdavanjem svojih preporuka i aktivnostima u ambasadama u BiH, te da podrže napore građana i civilnog društva da se ljudska prava svih građana i građanki BiH poštuju. [...]
More...