We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
MIXER, Dajana Đedović: Dva veka Vuka; ARMATURA, Predrag M. Azdejković: Kako je propao Belgrade Pride; VREME SMRTI I RAZONODE, Predrag Lucić: Među javom i Med vedevim; BULEVAR ZVEZDA, ERIĆ, Dobrica; BLOK BR. V, Lazar Bodroža: Gospođica pod opsadom
More...
MIXER, Aleksandar Stević: Pešadinac u sopstvenom kulturnom ratu; CEMENT, Nemanja Mitrović: Buntovnik bez razloga; VREME SMRTI I RAZONODE, Predrag Lucić: Je l’ Sumatra u snu il’ na Javi?; BULEVAR ZVEZDA, TEŠIĆ, Gojko
More...
Među brojnim stvarima koje dijelimo u ovim postjugoslavenskim državama ističe se jedna zakonitost koja nikad neće omanuti. Radi se o tome da je nemoguće da prođe dovoljno vremena od raspada socijalističkog sistema, nakon kojeg bi mogli racionalno razgovarati o njegovim prednostima i manama, budući da nacionalistički histerici koji bdiju nad žarom kontrarevolucije pokušavaju zaustaviti vrijeme putem simboličkih ratova te nametanja cenzura i zabrana, nastojeći u krajnjoj liniji uspostavit totalitarizam u vidu ideološkog monopola i zabranjenih tema. O logičkoj neodrživosti takvog pristupa u kojem ti s jedne strane smeta socijalističko razdoblje jer ga ocjenjuješ kao totalitarno, a istovremeno bi zabranjivao memoriju, teme i simboličko nasljeđe, nema pretjerano smisla govoriti. Jednako onima koji razumiju o čemu je zapravo riječ, pa im objašnjenje ni ne treba, kao i ovima o kojima je riječ, jer je nemoguće da bilo kakvo objašnjenje razumiju.
More...
Nakon sloma socijalizma dolazi i do promene simboličkog kapitala sećanja. Krajem 20. veka, od kada je nacionalno potisnulo klasno, hegemoni nacionalni javni spomenici postaju simbolička mesta sećanja novih država. Svuda u novim renacionalizovanim poslesocijalističkim državama javni prostor se obeležava crkvama i spomenicima nacionalnim ličnostima. Zato što je javni spomenik uvek skamenjeni izraz grupnog pijeteta, naročita žrtva podneta za kolektiv traži redovni ritual sećanja na grobu. Osim toga, spomenici su i mesta utehe jer simbolišu mogućnost prevazilaženja vlastitih zločina sećanjem na vlastite žrtve. Javni nacionalni spomenici su daleko više izraz spremnosti grupe da se seća vlastitih žrtava nego vlastite krivice. Nakon sloma socijalizma i Jugoslavije dižu se novi nacionalni spomenici, ali se u nekim delovima (Hrvatska, Kosovo) i masovno ruše stari multietnički. Ubrzano su uprostoravana sećanja na nacionalne žrtve i na žrtve komunizma. Nove države i nove sisteme vrednosti trebalo je snabdeti i monumentalnim spomeničkim simboličkim kapitalom. Da bi se to uverljivije pokazalo, dizanje spomenika žrtvama iz građanskog rata 1990-ih svuda sinhrono prati traganje za žrtvama komunističkog nasilja. Ovaj prilog je osvrt na nove spomenike kao na važna oružja u savremenom građanskom ratu sećanja u regionu.
More...
Zajednički jezik je postojao prije prve i druge Jugoslavije, a nastavio je postojati i nakon njih, što je sasvim razumljivo s obzirom da države mogu nastati ili nestati preko noći, dok jezik ne može. Jugoslavija nije pokušavala ustavom i drugim zakonima negirati jezičnu stvarnost da četiri republike imaju zajednički jezik. A današnje države to čine, kao da tvrdnju u zakonu da se radi o četiri jezika može poništiti jezičnu stvarnost, u kojoj Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci tečno razgovaraju. Očito je iz aviona da imaju zajednički jezik. Pa kad se u zakonima četiriju država negira čak i tako očita činjenica vidljiva svakog trenutka u sadašnjosti, jasno je kolika je tek spremnost nacionalističkih elita za negiranje činjenica iz prošlosti.
More...
Sto godina je proteklo otkako se rodila Jugoslavija i više od četvrt veka otkako je u novim balkanskim ratovima ova zemlja nestala sa geopolitičke karte sveta. I pored toga, sve do danas ona ostaje jedna velika nepoznanica, zagonetka. Doista, naše znanje o Jugoslaviji može nekog da podseti na jednu indijsku priču u kojoj se govori o tome kako su slepi ljudi došli do toga kako izgleda slon tako što su ga dodirivali rukama. Svaki od njih dodirnuo je drugi deo slonovog tela, pa je jedan – dodirnuvši njegovu nogu – utvrdio da liči na drvo, drugi – dodirnuvši slonov rep – da liči na zmiju, i tako dalje. To je, prema nekim verzijama ove priče, izazvalo svađu i tuču između ljudi koji su slušali ova različita mišljenja o slonu.
More...
Jugoslovenstvo je jedna od mnogih „nesrećnih“ tema srpske istoriografije. Njeno postojanje u fokusu naučnika bilo je, uglavnom, određeno političkim razlozima. To bi se lako moglo dokazati već kvantitativnom analizom istoriografske produkcije. Tokom postojanja dve jugoslovenske države, dok je jugoslovenstvo bilo državna ideologija, istraživanje tog fenomena bilo je forsirano, a potraga za njegovim korenima bila je gotovo obavezna naučna disciplina i tema. U potrazi za korenima Jugoslavije istoričari su odlazili sve dublje u prošlost, sežući, s mnogo razloga, do Prosvetiteljstva. Budući da je u to vreme studijama prošlosti metodološki prevladavala politička istorija, koreni Jugoslavije nalaženi su u političkim idejama intelektualne, pa zatim i političke elite, u njenim proklamovanim ili neproklamovanim projektima i programima, u izjavama, deklaracijama, državnim „smernicama“…
More...
Da li je unisona osuda potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku dovoljna? Je li time dovršen obračun s Jugoslavenima u Hrvatskoj? Naravno da nije. Hrvatska intelektualna zajednica, istina, kvalitetnom je harangom reagirala na tu provokaciju – na stranu što bi spomenutu bagru valjalo goniti i sudskim putem, po zakonima prijeke prirode – no time opasnost od jugoslavenstva nije ni izbliza suzbijena. Jer osim javnih, postoje i privatne – dakle tajne – manifestacije devijantnih ponašanja. Što je, primjerice, s onim građanima Hrvatske koji Deklaraciju nisu potpisali, a sjećaju se Jugoslavije u povoljnijem svjetlu nego što je to podnošljivo? Takvima zasad ne uspijevamo ni ući u trag.
More...
U ove četiri države, u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori vlada nacionalizam. Nacionalističkim elitama je jako stalo da kroz škole i medije usađuju u populaciju takvu priču o prošlosti koja bi opravdala i čak učinila naizgled neminovnim ono što je u interesu vladajućih. Cilj im je, preko onoga što predočavaju kao povijest, cementirati nacionalističku ideologiju. Pritom se koriste dvije glavne strategije: jedna je stalno ponavljanje neistina, a druga je prešućivanje bitnih činjenica. Te strategije presudno obilježavaju prikazivanje naše jezične prošlosti. Kako to u praksi izgleda, o tome će sada biti riječi.
More...
Prenosimo izlaganje Olivere Milosavljević, istoričarke i profesorke na Filozofskom fakultetu u Beogradu, održano 10. maja u Kulturnom centru Novog Sada na tribini Alternativne kulturne organizacije povodom nastavka procesa rehabilitacije ratnog zločinca Draže Mihailovića.
More...
1. „Misliti partizanstvo“ by Srećko Pulig; 2. „Komunistički zločini“ by Nikola Vukobratović; 3. „Sjećanje na partizane“ by Gal Kirn; 4. „Partizanska umjetnost“ by Srećko Pulig; 5. „Partizani danas“ by Gal Kirn; 6. „Za “ovu“ Jugoslaviju“ by Ivana Momčilović; 7. „Tigrovi od papira“ by Primož Krašovec
More...
The survey was conducted between April 11-15, 2020 on a sample of 1008 people selected from 116 urban and rural localities in all counties of Romania. He measured people’s religious beliefs (in God, Hell, the Last Judgment, icons, reincarnation), self-perception (lucky, happy, hardworking, patriotic), self-assessment of the health of certain organs or problems (heart, brain, bones, teeth, infections), the perception of the involvement of the authorities in the management of the COVID crisis, the trust in the political leaders, the voting intentions.
More...
Rušenje Lenjinovih spomenika postalo je uobičajena televizijska ilustracija izveštaja o masovnim protestima u Kijevu protiv Janukovičeve vlade. Bio je to lak način za demonstraciju besa: spomenici su predstavljali simbol sovjetske represije i politike ruske dominacije nad susedima čijim se nastavljačem smatra Putinova Rusija.
More...
Zamislite sledeću scenu: američki ambasador u Francuskoj dođe na francusku televiziju i izjavi „Amerikanci i Kanađani su jedan narod. Oni su vam kao Bretonci i Normani u Francuskoj. Ne možete da ih razdvojite“. Taj ambasador bi bio vraćen u Vašington i od tada bi svaki put kad kroče u Francusku Amerikanci bili podsećani na taj budalasti incident. Diplomate prosto ne idu po svetu tvrdeći da susedni narodi ne postoje.
More...
The paper provides a historical-sociological investigation of post-communist dual citizenship policies in Central and Eastern Europe, proposing to conceive of citizenship as a means of state building. While dual citizenship policies in Western Europe generally took an inclusionary form, generated by the stringent need to incorporate and assimilate foreign immigrants, and to come to terms with their colonial and world expanding capitalist past, in Central and Eastern Europe they have essentially been differentialist, putting emphasis on ethno-cultural distinctions and privileged historical relationship with a state. In an attempt to synthesize the dominant motives governing the strategies chosen by these states, in the second part of the paper dual citizenship practices are inventoried according to a typology that reveals different state rationalities. Finally, an examination of asymmetries in dual citizenship aims both to further the state building argument, and to point to the tensions inherent in dual citizenship legislation.
More...
The Magyarpalatka, located on Inner Mezőség, is one of the Gypsy musicians' centers in Mezőség. Many Gypsy music families lived and live here to date, the most famous being the Kodoba family. The present case study undertook to find out how the romungro family of the Reformed Religion in Romania, with the Hungarian-speaking, Reformed Religion, romanesque, in Hungarian, no longer (or hardly speaking) in the 20th Century, still a reformed, then Orthodox family, and tries to outline the broader social contexts of this process of identity change and to answer its causal relationships. Doing this by examining the extent to which the secondary identity change (including the change of the ethnic projection of the personal name) is related to the changing social, historical and political situations, to the extent that Magyarpalatka is continually depopulated from the Hungarian point of view, dominating the local Romanian population (not just numerical) and last but not least to some extent the economic aspects of the village vocational music industry. The research carried out at the same time makes it interesting that Gypsy musician of the Kodpal Gypsy family in Budapest is a Roma mother tongue, and its primary ethnic identity (for the time being) Roma, and that for the sake of its vocation has preserved the mediating role of local Hungarian, Romanian and Roma cultures as the traditional dance music of each ethnic group mediated and provided.
More...
The present study summarizes the debate's history on Szekler flag in one year based on more important national and regional dealy newspapers/news sites. The first part of the text gives a summary of history on debate on grounds of news, the second part aims to explore the characteristics of structures of thinking through content analysis on publicism.
More...
The research is a descriptive analysis of the ethnic identity dynamics of Tatars in Dobruja. We tried to identify how the ethnic identity of the Tatar community of Dobruja, of Sunni Islamic faith was rediscovered and reconfigured after 1990. The research analyses the representative reorganization on ethnic basis that took place after the fall of the communist regime, emphasizing the ways of action and interaction of this organization in the community, through which ethnic and religious traditions, became important elements in the identity reconstruction of Dobruja Tatars during this period. We also followed the way the ethnic specificity articulates in the inner ethnic group, in different social contexts, in the religious life, in linguistic situations, in family relations and in economic contexts. From the methodological point of view, the research is based on the field research (interviews, participative observation) conducted in urban and rural communities of Tatars in Constanța county, where the largest Tatar communities of Dobrogea live.
More...
