Internetowe public relations
Autor naświetla zagadnienie, jaki wpływ na public relations mają cyfryzacja mediów i rozpowszechnienie komunikacji internetowej (w tym przez media społecznościowe).
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Autor naświetla zagadnienie, jaki wpływ na public relations mają cyfryzacja mediów i rozpowszechnienie komunikacji internetowej (w tym przez media społecznościowe).
More...
Ideja otvorenih podataka je sadržana u tome da podaci budu besplatno dostupni svima, za korištenje i ponovno objavljivanje bez ograničenja u vezi sa autorskim pravima, patentima ili drugim mehanizmima kontrole. Kada se informacije javnog sektora stave na raspolaganje javnosti kao otvoreni podaci, onda se oni nazivaju otvoreni javni podaci. Vlade i njihovi ugovarači prikupljaju ogromnu količinu kvalitetnih podataka u okviru svojih redovnih radnih aktivnosti. Rezultat toga je da država uglavnom uspostavi snažan monopol nad tim podacima tako da može strukturirati i homogenizirati interakciju između sebe i svojih građana. Ove su jednostrane interakcije skupe, ne odgovaraju na potrebe građana, a mogu i nepotrebno ograničiti aktivnosti vlade. Otvaranje javnih podataka uključuje politike i tehnička pitanja. Ako vlada učini podatke otvorenim, to može imati potencijalno velike koristi, uključujući: Transparentnost: U demokratskom društvu koje dobro funkcionira, građani trebaju znati šta njihova vlada radi. Zato moraju imati slobodan pristup javnim podacima i informacijama, analizirati ih i dijeliti s drugim građanima. Efikasnost: Omogućavanje bolje koordinacije i efikasnosti unutar vlade, lakšim pristupom podacima, analizama i objedinjavanjem podataka iz različitih ministarstava i agencija. Inovacija: U digitalno doba, podaci su ključni resurs za društvene i poslovne aktivnosti. Sve, od autobuskog prijevoza do ljekarskog pregleda, zavisi od pristupa informacijama, od kojih mnoge kreira ili posjeduje država. Otvaranjem podataka, vlada može doprinijeti razvoju inovativnog poslovanja i usluga koje imaju društvenu i komercijalnu vrijednost. Mnogi zakoni o javnim registrima i politike koje reguliraju pravo na informacije se tradicionalno oslanjaju na reaktivno objavljivanje, što znači da se javna informacija mora zatražiti prije nego što se stavi na raspolaganje, vlada koja je u potpunosti posvećena otvaranju podataka bira proaktivno objavljivanje informacija, a to znači da se javni podaci objavljuju odmah nakon prikupljanja i prije dostavljanja zahtjeva. Drugim riječima, vizija otvorenih podataka jest da informacije u posjedu vlade budu automatski otvorene. Otvaranje podataka ima brojne tehničke implikacije, posebno kada su u pitanju određeni formati koji se biraju za objavljivanje podataka. Otvoreni formati su strukturirani, nisu pod zaštitom i omogućavaju javnosti i vladi da maksimalno iskoriste podatke, sada i u budućnosti. Vlade širom svijeta navode razne razloge za pokretanje inicijative za otvaranje podataka, uključujući i povećanje transparentnosti i odgovornosti vlade, ubrzavanje stvaranja novih digitalnih usluga i aplikacija za građane, oslobađanje punog ekonomskog potencijala javnih informacija, te razvijanje usluga vlade za potrebe koje se očekuju u budućnosti. Iako je ovo interesovanje najviših nivoa vlasti novo, ima mnogo profesija i zajednica koje su uključene u dijalog, politiku i razvoj u ovom pogledu, uključujući vladine dužnosnike, novinare, programere, reformatore u oblasti transparentnosti, zagovarače i zainteresirane građane.
More...
Država i njene institucije najveći su proizvođači, sakupljači i korisnici različitih vrsta podataka. Pored onih lične prirode, sadržanih u matičnim knjigama i medicinskim kartonima, prikupljaju se podaci od šire društvene važnosti, poput podataka o stanju okoliša ili o privrednim kretanjima, meteorološki i drugi podaci. U prošlosti su podaci od šire društvene važnosti uglavnom bili nedostupni javnosti, a ako su kojim slučajem i bili dostupni, bilo ih je iznimno teško pronaći i koristiti. Zahvaljujući tehnološkom razvoju i relativno jednostavnom i jeftinom otvaranju podataka putem interneta, ali i sve izraženijim zahtjevima javnosti za transparentnijom, odgovornijom i efikasnijom vlasti, vlade širom svijeta opredijelile su se za politike otvaranja podataka u posjedu javnih institucija. Primjeri takvih politika su web-portali Data.gov i Usa.gov Sjedinjenih Američkih Država, Data.gov.uk Velike Britanije ili Open data portal Evropske unije, na kojima su dostupne informacije iz oblasti obrazovanja, zdravstva, transporta, okoliša i drugih. Sve ovo dovelo je do ubrzanog rasta upotrebe otvorenih javnih podataka, kako u privatnom tako i u nevladinom sektoru. Softverske aplikacije omogućavaju pristup informacijama putem interneta ili mobilnih uređaja, a podaci se koriste da se unaprijede javne usluge, pokrenu novi komercijalni poslovi ili poboljša transparentnost vlasti. Neki od primjera web-stranica specijaliziranih za obradu, objavljivanje i daljnju upotrebu otvorenih podataka su OpenSpending.org na kojoj je trenutno objavljeno preko 700 setova podataka o javnoj potrošnji u 66 zemalja, ili OpenCongress.org koja objavljivanjem niza podataka i informacija omogućava praćenje rada američkog Kongresa. Iako je objavljivanje otvorenih javnih podataka izražen trend u svijetu, te su potencijali otvorenih podataka prepoznati i u regiji, u Bosni i Hercegovini takva praksa još uvijek nije istinski zaživjela. Bez obzira na inicijative otvaranja podataka koje dolaze iz nevladinog sektora, institucije javne vlasti, osim nekoliko izuzetaka, uglavnom ne pružaju pristup podacima putem interneta i mobilnih tehnologija. Kako bi se spriječilo da BiH ozbiljno zaostane u domenu proaktivnog objavljivanja takvih podataka, usljed čega bi trpjeli svi sektori društva, neophodno je pokrenuti širu društvenu raspravu za otvaranje podataka u posjedu javnih institucija. Ovaj memorandum nastoji dati doprinos takvoj raspravi.
More...
The article presents an incursion into the stages of establishment and development of the Scientific Repository of the National Institute of Economic Research, which were determined by the principles of Open Access and Open Science. It also reveals the content and impact of open access publishing, both on increasing the visibility of authors and institutional scientific results.
More...
This paper presents the conclusions of the study on the impact of ORA USARB Institutional Repository and the Digital Library at Alecu Russo Balti State University. The study was conducted on the basis of the Questionnaire which contained eleven questions as a method of collecting research data and analyzed through Google Docs. The respondents represented 4 faculties:Faculty of Philology, Faculty of Exact, Economic and Environmental Sciences, Faculty of Educational Sciences, Psychology and Arts, Faculty of Law and Social Sciences.The study revealed the satisfactory use of USARB's own open resource resources: Open Recearsh Archive (ORA USARB) and the Digital Library by the university community and beyond, the integration and recognition of the Institutional Repository in the global information structure. Also note worthy are the efforts of the USARB Scientific Library Virtualization Services Group and the Center for Cultural Events to promote information seminars, Information Literacy courses, educational events to demonstrate the advantage and increase open access.
More...
In the article the most important advantages and opportunities of online exhibitions are reflected, their impact is identified in the process of capitalizing on the info-documentary resources of the USARB Scientific Library, the opinions of SL USARB users about the effectiveness of online exhibitions are presented.
More...
Information society in our days displays digital transformation from both individual and organizational perspectives which explores the challenge of creation and the need for transversal competencies to fit into changing world and state policies within strategic intelligence decisions in upcoming years. The aim of the paper is related to strategic objectives emerging within public discourse in the case of the National Library of Lithuania determining the relation of public communication to strategic guidelines emerging during the process of such communication and collaboration and other important key transversal competencies. Information society in our days displays digital transformation from both individual and organizational perspectives which explores the challenge of creation and the need for transversal competencies to fit into changing world and state policies within strategic intelligence decisions in upcoming years. The aim of the paper is related to strategic objectives emerging within public discourse in the case of the National Library of Lithuania determining the relation of public communication to strategic guidelines emerging during the process of such communication and collaboration and other important key transversal competencies
More...
In September 2015, after more than three years of negotiations and intense involvement of several stakeholders, including the International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA), the member states of the United Nations adopted the post-2015 Development Agenda. Goals, Transforming our world: The 2030 Agenda for Sustainable Development. This paper reflects on IFLA's key steps, importance and national advocacy to include access to information, universal literacy, public access to Information and Communications Technology (ICT) and cultural heritage in the UN 2030 Agenda.The paper also discusses the role of skills and practices of impact assessment in evidence gathering and advocacy processes on BŞ USARB's alignment with the UN 2030 Agenda.Relevant approaches, methods and tools for impact assessment of the Library's set of SDG activities are examined.
More...
The article reflects the most important forms and methods of document communication used in the USARB Scientific Library. It is argued the application of new forms and methods of valorization and promotion of the Library’s collections at a distance,which offer amazing possibilities to satisfy users’ requests under the most favorable conditions and circumstances.
More...
The article substantiates the need to create conditions for depositing, registration, storage, and provision for the use of electronic documents distributed on the Internet. Their belonging to the national documentary heritage has been proven. The difficulties in depositing network resources are shown. The uncertain prospects for the creation of a national electronic archive in the country are outlined.
More...