Keywords: excerpt from the book; railroad; 1948; Yugoslavia;
Dva odlomka iz nove knjige Fabrike knjiga ur. E.P. Thompsona, Andrea Matoševića i Tanje Petrović: Pruga. Avanture izgradnje (1948) u prevodu Slobodanke Glišić / Duh pruge. Zbornik radova o knjizi E.P. Thompsona (2020).
More...
Keywords: Yugoslavia; Vidovdan Constitution; 20th century; Croatia; war; 90s;
U ovoj, 2021. godini, navršavaju se dva jubileja od značaja za srpsko-hrvatske odnose. Prvi je stogodišnjica od usvajanja i proglašenja Vidovdanskog ustava 1921. godine (koji je imao širi značaj, ne samo u kontekstu srpsko-hrvatskih odnosa, ali je obuhvatao i njih), a drugi je trideseta godišnjica od početka ratnih sukoba u Hrvatskoj 1991. godine (pri čemu ni taj sukob nije ostao samo srpsko-hrvatski). Dva jubileja, oba ispunjena mnogim nepomirljivo suprotstavljenim stanovištima, od toga kakva je Jugoslavija trebalo da bude do toga da uopšte nije ni trebalo da je bude. Između dve okrugle godišnjice nalazi se čitava jedna istorija u kojoj su postojali kvalitativno najrazličitiji vidovi međusobne interakcije: od savršene irelevantnosti srpske odnosno hrvatske etničke identifikacije za međusobne odnose do njenog podizanja na pijedestal najvažnijeg sadržaja.
More...
Keywords: 27th of March; Yugoslavia; Ivo Lozica; 20th century;
Iako je Drugi svjetski rat, pun užasa i do tada nezamislivih zločina, službeno počeo 1.9.1939. na dan kad je Njemačka napala Poljsku, mi ga računamo od 6. aprila 1941. i napada na Jugoslaviju. No, on je zapravo počeo par dana ranije, odnosno 27. marta 1941., kad je nakon masovnih beogradskih demonstracija koje su se proširile po zemlji, izvršen vojni udar u kojem su s vlasti srušeni potpisnici Trojnog pakta. Taj izazov je za Hitlera bio previše, zbog čega je unatoč nastojanjima nove vlade da to spriječi, odlučio napasti i Jugoslaviju. Čitav niz knjiga je napisan o 27. martu, o ulozi britanskih tajnih službi u čitavoj priči, o tome u kolikoj mjeri su komunisti obilježili demonstracije, što je bila službena istina u SFRJ i o raznim zakulisnim igrama.
More...
Keywords: Yugoslavia; cinematography;
Nedostaje „R“, naravno, jer je reč o Science Fiction, odnosno o ulazu jugoslovenske ikonologije, njenog specifičnog dela u ovaj poštovani žanr. Desilo se pre četiri godine, na Islandu of all places, a zvanično je film prikazan u Rusiji prošle godine i na 70. Berlinskom festivalu, takođe prošle godine, pod imenom Poslednji i prvi ljudi, u sekciji Berlinare Special. Režiser i kompozitor muzike za film, Johan Johanson, umro je 2018. Film je (okvirno) napravljen po motivima istoimenog romana Olafa Stepldona iz 1930.
More...
Keywords: Yugoslavia; Đorđe Balašević; society; crying;
Đorđe Balašević se morao dobro potruditi da kod mene izbriše mrlju one pesme u kojoj obećava sistemu da treba da računa na njih. Uradio je to relativno brzo i dobio ne samo moj oproštaj, nego obožavanje, jer me je tada i uvek docnije izražavao: to su bile pesme Svirajte mi Jesen stiže, dunjo moja i Panonski mornar. I to obožavanje su gotovo uvek pratile suze. Sa mamom, prečanskom Sredozemkom sam padala u ravničarski sevdah, više zbog nje. Posle sam i sama razvila morsku čežnju, i sa njom ljubav prema panonskoj Sloveniji. Samo po sebi je to znak da nisam Slovenka, jer podjednako volim (sa cmizdranjem) malo slovenačko more i ravnice oko i preko Drave. A pod stare dane sam se nekako pomirila i sa Alpima, ali to nije ono pravo: ne izaziva suze.
More...
Keywords: E.P. Thompson; book review; railroad; Šamac-Sarajevo;
Prikaz knjige E.P. Thompsona „Pruga. Avantura izgradnje“ iz 1948, u prevodu Slobodanke Glišić, koja sadrži svedočenja članova britanske radne brigade koja je gradila prugu Šamac-Sarajevo. Tekst je objavljen u zborniku radova o ovoj knjizi, pod naslovom „Duh pruge“. Knjigu i zbornik je u jednim koricama 2020. objavila Fabrika knjiga.
More...
Keywords: Yugoslavia; Rade Končar; communism; antifascism;
Iako su revizionistički udar iz devedesetih koji je, tek donekle kamufliran, ostao aktivan do danas ipak preživjele neke osobe iz komunističkog i antifašističkog pokreta, ponajprije zbog toga što su tvornice nosile njihova imena, izgleda da je Rade Končar ostao najveća crvena krpa hrvatskim desničarima. Svakako puno veća od Josipa Kraša ili Đure Đakovića. O razlozima zašto je tome tako možemo samo nagađati, ali ipak dovoljno utemeljeno. Končar je bio Srbin, komunist i partizan, što je već dovoljno za histeričan odnos prema njemu, ali nekako sam dojma da nije samo to u pitanju. Rade Končar je, naime, bio organizator ustanka u Dalmaciji i simbol otpora, čak i pred streljačkim vodom. Jednako kao Stjepan Filipović pred vješalima. Istina je da je ta organizacija ustanka često bila tragična kao u slučaju stradanja Prvog splitskog odreda i da ga je karakterna svojeglavost na kraju koštala hapšenja i odvela ga u smrt, o čemu svjedoči Vicko Krstulović u svojim memoarima, ali oni kojima je Končar trn u oku danas, ništa ne znaju o tim nijansama, niti ih one suštinski zanimaju. Za njih je Rade Končar neprijatelj jedan kroz jedan. Toliki da se pretprošlu zimu jedan od splitskih desničara poželio obračunati s njegovom bistom na Bačvicama koja mu je u ironičnom raspletu slomila nogu, da bismo ovih dana vidjeli drugi napad na njega, ovaj put u Šibeniku u kojem je Končar i ubijen. I opet jednako bizarno.
More...
Keywords: Yugoslavia; nationalism; Belgrade;
Nemam želju da se uključujem u raspravu o tome je li Beograd varoš ili velegrad. Ima zaista smisla sagledati ulogu tog grada u svemu što se događalo poslednjih četrdesetak godina. Ja nisam istoričar, ali je to grad u kojem sam živeo kada je izabrao da igra glavnu ulogu u tragediji. Operativna reč je izabrao. Cela priča, kako je ja vidim, složenija je i istovremeno ružnija. Najpre o složenosti.
More...
Keywords: Yugoslavia; Đorđe Balašević; memories; nostalgia;
Ovo nije tekst o Đorđu Balaševiću. Ni o njegovoj smrti. O njemu pišu i pisaće oni koji su ga poznavali bolje i njegove pesme slušali i voleli više od mene. Ovo je tekst o Jugoslaviji i njenoj smrti. U tekstu se pita: koliko puta može umreti jedna zemlja, to jest, konkretno, Jugoslavija? Sinoć su poruke zajedništva u žalosti vitlale Jugoslavijom. Opraštajući se od Balaševića, još jednom su se mnogi od nas oprostili od Jugoslavije.
More...
Keywords: Yugoslavia; partisans; heritage; memories;
Skoro svaki grad na Balkanu ima spomeničko mjesto koje objedinjuje u pamćenju građane svih generacija i budi u nama milost i pravednost za žrtve zločina i terora. Na obroncima Trebevića, na jugu grada Sarajeva, na prostoru koji je na austrougarskim kartama označen imenom Vratca, sagrađena je „blokhauz“ – kamena tvrđava koja se kao objekat u Drugom svjetskom ratu pretvara službeno u stratište i gubilište, gdje su ubijani građani grada Sarajeva. Budući da su Vraca postala sinonim otpora i borbe građana Sarajeva protiv fašizma, ova kamena utvrda obnovljena je 1981. i pretvorena u istorijsko-memorijalni kompleks. Na zidovima atrija upisana su imena 9.091 žrtve fašističkog terora. Umijećem projektanta Vladimira Dobrovića, skulptora Alije Kučukalića i pejzažiste Aleksandra Maltarića, ovaj spomen park postaje jedan od onih koje smo sa ponosom umjetnički isticali radi harmonija kompozicije biljnih vrsta, žive vode i kamena, koji ima visoke estetske, dekorativne, pejzažne i ambijentalne vrijednosti. Nažalost, u periodu zadnjeg rata 90-ih Spomen-park Vraca je bio jedan u nizu vojnih položaja, koji su činili obruč oko opkoljenog grada.
More...
Keywords: Yugoslavia; Croatia; Serbia; religion; foreign policy;
Rijetko su kad u povijesti kao ove zadnje dvije godine, srpske i hrvatske elite komunicirale tako lijepim riječima. Simbolično pomirenje naroda i vjera na ovim prostorima potaknule su početkom 2019. ranije zavađene klerikalne elite srpskog pravoslavalja i hrvatskog katolicizma. Podsjetimo se, to su oni vladike i biskupi koji su one olimpijske 1984. godine kontrakomemorirali u Jasenovcu i Mariji Bistrici. Hrvatski je katolicizam tada vježbao trijumfalizam jubilejom „13 stoljeća kršćanstva u Hrvata“ a patrijarh srpski je iz Jasenovca podsjetio na ustaške zločine nad Srbima porukom „moramo oprostiti ali nećemo zaboraviti“. Ima li smisla pitanje, da su se tada pomirili, da je došao papa i skupa s hrvatskim biskupima kleknuo u Jasenovcu, da li bi rat mogao biti izbjegnut? To ne možemo saznati ali možemo pratiti što će se postići procesom pomirenja koji je počeo 2019.
More...
Keywords: Yugoslavia; disintegration; "Bolji život";
Pogledavši ovih dana na Klasik TV prvu sezonu Boljeg života naknadnoj mi se pameti s odmakom od trideset godina nametnula misao da se tu seriju može gledati u određenom onodobnom političkom ključu. Središnja radnja se, naime, vrti oko pitanja hoće li se dvoje glavnih likova razvesti. Te godine 1988. još uvijek neizgovarano pitanje mogućeg razlaza jugoslavenskih republika stvaralo je ozračje u kojem je mogući razvod braka Dragiše i Emilije Popadić postao stvar od općejugoslavenskog interesa.
More...
Keywords: Yugoslavia; disintegration; Macedonia; Macedonians;
Burlesknu izjavu makedonskog premijera Zorana Zaeva, o tome kako je Jugoslavija „razdvajala i držala daleko Bugare i Makedonce”, treba posmatrati u sklopu kolaža skarednih i isprepletenih trendova tipičnih za post-jugoslovenske političare, koje najčešće odlikuje gubitak državničkog i diplomatskog samopoštovanja, ali i neumjesno promovisanje istorijskog revizionizma.
More...
Keywords: Yugoslavia; Milton Friedman; self-governance;
U proleće 1973. godine Milton Friedman je posetio Jugoslaviju. Nekoliko sedmica kasnije nastao je ovaj veoma zanimljiv intervju (snimak je pronašao moj prijatelj Miloš Vojnović). Friedmanova zapažanja i zaključci su lucidni i tačni. Ali problemi samoupravnih preduzeća u Jugoslaviji o kojima Friedman govori nisu bili ništa novo – do 1973. već su bili dobro poznati i on ih je samo precizno sažeo. Takođe, imam utisak da je Friedmanova poseta bila odlično organizovana i da je dobio priliku da se susretne sa dobrim sagovornicima. Ako me sećanje ne vara, domaćin mu je bio jedan od sjajnih novinara iz odličnog beogradskog časopisa Ekonomska politika (časopisa u kome sam i sâm objavio neke od prvih tekstova i ostao mi je u lepoj uspomeni).
More...
Keywords: Yugoslavia; Croatia; monuments; heritage; politics; HDZ;
U rujnu 1994. godine tadašnji dalmatinski župan Kruno Peronja, član HDZ-a, poslao je općinskim načelnicima interni dekret čiji je sadržaj bio sljedeći: „Pošto dobijete potrebito stručno mišljenje, temeljem istog na sjednici Vašeg poglavarstva donesite odgovarajuće odluke o skidanju spomen ploča i obilježja s javnih mjesta, te sukladno dobijenom stručnom mišljenju, njihovom sklanjanju u odgovarajuće prostore radi svjedočenja o vremenu koje je, na sreću, iza nas. Poglavarstva za tu namjenu trebaju osigurati sredstva za pokriće troškova skidanja i sklanjanja u namijenjene prostore, te odrediti poduzeće, radnju ili djelatnika koji će za te poslove biti ovlašteno te ih obaviti najkasnije do 31. listopada 1994.“
More...
Keywords: USA; Yugoslavia; politics; stability; Donald Trump;
Balkanske paralele sa Trumpovom Amerikom. Tko bi rekao da će se najmoćnija i najbogatija zemlja na svijetu pokazati toliko ranjivom da se uspoređuje s nesretnom Jugoslavijom. Trumpovoj Americi svijet se ruga ali i brine da se ne raspadne naglo, tragično poput SFRJ ili uz još veću lomljavu u međunarodnom poretku, onom poput Sovjetskog saveza prije 30 godina. Ako SAD tako skonča bilo bi puno veće štete jer o njemu ovise mnoge zemlje, kao i međunarodne organizacije i međunarodni poredak. I u liberalnu demokraciju kao idealni društveno politički sistem, kojeg je Amerika nudila svijetu kao dio mita o kraju povijesti iz 1989, sve se više sumnja. Pa i Amerikanci tako, kojih je nedavno čak 73 milijuna, ako su znali što čine, glasovalo protiv tog sustava a za diktaturu, autoritarni režim, karizmatski a ne stručni i demokratski autoritet. Najzanimljivije je da tu do jučer svemoćnu Ameriku nisu toliko uzdrmale ni ekonomske recesije koje su došle i prošle u međuvremenu, ni uspon Kine i opravak Rusije kao rivala u borbi za globalno vodstvo. Ni teroristički napadi od 11. rujna 2001, ni apsurdni i skupi ratovi kojima su američke desničarske vlade na to odgovarale.
More...
Keywords: Yugoslavia; Croatia; partisans; monuments; removals;
Ako postoji nešto što je suvremena Hrvatska patentirala kao vlastiti izum, s čitavim nizom inovacija, to je obračun s neželjenom spomeničkom baštinom. Jasna stvar je da neželjenu spomeničku baštinu predstavljaju u prvom redu spomenici posvećeni Narodnooslobodilačkoj borbi, potom oni koji se odnose na baštinu Srba u Hrvatskoj, zatim oni koji na bilo koji način slave jugoslavensku ideju te na koncu oni posvećeni lijevoj tradiciji i ljudima s ljevice. Ukoliko je pak riječ o kombinaciji dva ili više navedenih faktora, što je prilično čest slučaj, takvi se spomenici uklanjaju s dodatnim guštom. Povod za nastanak ovog teksta su dva aktualna slučaja. Prvi, u kojem je HDZ-ov načelnik ličke općine Perušić, koristeći sumanute i kontradiktorne izgovore, odlučio iz središnjeg gradskog parka ukloniti partizanski spomenik, koji je ujedno kosturnica, zbog navodne rekonstrukcije parka i pretvaranja istog u dječje igralište, s idejom da ga premjesti na zabačenu lokaciju. Drugi se odnosi na Zadar, u centru kojeg je, ako ste sumnjali, u sklopu projekta rekonstrukcije parka upravo uklonjen spomenik osnivanju prve ćelije KPJ u tom gradu, ovdje pak s idejom gradonačelnika da se spomenik smjesti u muzej.
More...
