CEEOL - Search Result

0.00 €

Seminar on Economic Aspects of Security (2002)

Author(s): Claudio Zappulla,Ignac Golob,Bisera Turković,Anto Domazet,Ljubica Jelušič,Richard Temsch,Paolo Borgna,Dario Carminati,Nidia Casati,Robert Barić,Branislav Milinković,Neset Muminagić,Duško Vejnović,Peter Semneby,Alexander Alekseyev / Language(s): English

Keywords: BiH; policy; economic aspects; security; seminar; 2002;

His Excellency Mr. Golob, Distinguished Ambassadors, Ladies and Gentlemen, it is with great pleasure that I welcome you to this seminar in Portoroz, Slovenia. Before proceeding, I wish to thank the Government of Slovenia for graciously allowing us to hold our seminar in beautiful Portoroz. Why this seminar? Why this topic? And. Why now? Perhaps those questions have crossed your mind as you received your invitation to participate in this seminar. “Why this seminar”. To answer this question I will briefly recall some events over the past few years that have led us to Portoroz today. The Agreement for Confidence – and Security Building Measures in Bosnia and Herzegovina (Article II, Annex 1b, Dayton Peace Accords) contains one particular provision for “voluntary measures”. Under the auspices of this provision we have, over the past few years, conducted numerous seminars on topics such as “Democratic Control of the Armed Forces”, “Military Support to Civilians in Cases of Man-Made or Natural Disaster”. In particular, the seminar on Democratic Control spawned a whole series of initiatives involving NATO and OHR, as well as a number of bilateral initiatives, most notably with Switzerland and Sweden which focussed on members of the BiH government and senior military officials. In tandem with these initiatives, my office, with the gracious help of a number of OSCE countries, has sponsored Code of Conduct seminars targeting junior and mid-level officers. These seminars are an introduction into the OSCE as a body and the Code of Conduct measures adopted by the OSCE. In addition to these efforts, and still under the auspices of the Article II Agreement, the members of the Joint Consultative Commission, the body that oversees implementation of the Agreement on Confidence – and Security-Building Measures in Bosnia and Herzegovina agreed that in the interest of greater confidence and transparency they would allow a team of international auditors to conduct an audit of their respective military budgets. The aim, of course, was to show that the budgets could no longer sustain the relatively large military forces maintained in Republika Srpska and the Federation of Bosnia and Herzegovina. This audit process was hugely successful and evolved into a mammoth initiative that was given to Ambassador Beecroft and his staff. Arguably, it was this initial audit decision that has subsequently led to the tremendous restructuring and demobilization process that is on-going. This is of course a painful process but a necessary one that will lead to a military structure more compatible with actual defense and security needs and will move Bosnia and Herzegovina one step closer to European integration.

More...

0.00 €

Overview of Policing in Bosnia and Herzegovina

Author(s): Denis Hadžović,Armin Kržalić,Alma Kovačević / Language(s): English

Keywords: BIH; security; police; policing; overview;

The police are one of the basic components of the government structure responsible for public security. The main role of the police in a democratic society includes maintenance of public peace and order, protection and respecting of fundamental citizens' rights and freedoms, prevention and fight against crime, serving citizens and providing them with necessary assistance. The police are a critical structure in each security sector reform process, particularly in post-conflict societies and transition countries that are on the path towards modern democracy. External and internal security is extremely significant for a country that endeavors to provide its citizens with a safe environment and progress. Although countries tend to prevent more external threats, internal security challenges of this day and age may be equally destructive and destabilizing. In order for a country to adequately respond to serious internal crisis, it must implement substantial reforms that will enable its security forces to fight against terrorism, organized crime, and corruption that represent the plague of modern times. On its path towards the Euro-Atlantic integrative path, Bosnia and Herzegovina has made significant steps forward towards democracy and establishment of the rule of law; but still the criminal justice system has not been recognized by its citizens as the service that must serve citizens. Oversight, transparency and responsibility are still terms that are not in the focus of the government institutions in carrying out their duties and assignments for creating the proper security environment. The image of rule of law and public peace and order is based on their personal perception, not the factual state; therefore, involvement of civil society in this area is more than needed. As human security is one of the priorities of our overall work, we were driven by the presupposition that conducting such research is in the interest of all citizens who have every right to expect the country to provide them with a level of security that is essential for the development of democracy, rule of law and full protection of human rights pursuant to local legislation and international humanitarian law. This research does not tend to reach a final judgment on the complex matter of police acting in Bosnia and Herzegovina, but to draw attention to relevant local subjects to the matter that neither has been sufficiently discussed nor written about in the past several years. There is an impression that the area of police was only in the interest of the international community endeavoring to support local authorities in building the police in BiH on democratic principles. Obscurely, a small literary work of art on police reform and capacity building is contradictory to the interest and resources directed by the donors into this area. In a society which, as that of Bosnia and Herzegovina, largely considers itself democratic, it is necessary to achieve a greater degree of being informed and provide for the further education of police officers, citizens and representative of citizens. This would subsequently result in a rising awareness of how important is to require accountability as well as to improve the work of police agencies in terms of achieving efficiency and professionalism. Ultimately, all this should reflect on increasing the security level of citizens and human rights protection, which is one of the pre-requirements BiH must fulfill on its path to European structures accession By viewing the accessible literature, we have seen that this area is lacking a clear analysis of the police system condition in BiH resulting from a thorough overview of reform efforts from the war completion period up to date, as well as an analysis of the police structure system after 2008; more precisely after the new police organizations were established at the state level. Police officials often say that even after all the reforms were carried out, their work is burdened by the lack of resources, inadequate training, and insufficient and worn out equipment. Over the last period, we have borne witness to frequent discussions on how necessary it is to redefine the relationship between politics and operational police activities. It is indisputable that the overall process of police system reform in BiH was burdened by different and obviously incompatible political interests. The culmination of the political dispute over this, possibly the most significant lever and attribute of power, was reached over the period from 2004 to 2008. During the overall police reform process which is basically the continuous process, this specific period was designated by certain analysts as an attempt of restructuring or institutional reorganization of the police system in BiH. An unsuccessful outcome and partial support to the agreed reform led to the end of the participation of all society instances and their interest in how functional the police system is. Not any assessment on the reform success has ever been carried out so far nor has the monitoring of thrift, efficiency and effectiveness of newly established police structure. At the completion of the European Union Police Mission, the support to the police organizations in BiH continued through multilateral and bilateral support programs, which within their scope do not reach the essential and institutional reforms, but deal with the improvement of work and functionality of certain organizations. The goal of this research is therefore to provide the fundamental insight into the existing condition of the police system in BiH after the latest reform/restructuring was completed in 2008. Basically, this research is an attempt which should inspire or perhaps direct the necessary debate on efficiency of the system built up within the police sector; such debate is undoubtedly to become extremely prone to upcoming challenges in order to reach the European standards in the fight against organized crime, terrorism prevention and strengthening of safety and security through integrated border management. The results of this research are based upon the analysis of adequate laws and regulations prescribing the work of the Ministries of Interior and police organizations, the information on the budget resources obtained from official sources of the government institutions, and the interviews with the officials from the Ministries of Interior, Brcko District Police of BiH and other police organization in BiH. The research work lasted for five months whereas the approaches used were descriptive investigative (the interview and focus group) and quantitative (the desk and contents analysis). Over the working period we faced certain limitations, mostly related to the inaccessibility of the public to the legislative regulations, particularly those of Cantonal police organizations; this is why this research was partially limited to the work of those organizations which either make their legal regulations and bylaws accessible to the public, or which provided them to us at our request. This research project on police reform in BiH represents our modest contributions to the aspirations for embracing the highest democratic principles in this area of the state government. This research is comprised of five chapters: historical overview of police system reform in BiH; organizations, numbers and competencies; financing of the police system in BiH; structural analysis of jurisdictions in legislation and in practice; internal and international cooperation and final conclusions.

More...

0.00 €

Overview of Policing in Bosnia and Herzegovina

Pregled stanja u oblasti policije u Bosni i Hercegovini

Author(s): Denis Hadžović,Armin Kržalić,Alma Kovačević / Language(s): Bosnian

Keywords: BIH; security; police; policing; overview;

Policija je jedna od suštinskih komponenti strukture vlasti koja je odgovorna za javnu sigurnost. Osnovna uloga policije u demokratskom društvu obuhvata održavanje javnog reda i mira, zaštitu i poštivanje osnovnih prava i sloboda građana, sprečavanje i borbu protiv kriminala, te pružanje pomoći i servis građanima. Policija predstavlja ključnu strukturu u svakom procesu reforme sigurnosnog sektora a posebno u post-konfliktnim društvima i zemljama u tranziciji na putu ka modernoj demokratiji. Područje vanjske i unutrašnje sigurnosti, podjednako je važno za državu u njenim nastojanjima da svojim građanima omogući sigurno okruženje za razvoj i progres. Iako zemlje veću naklonost i resurse pridaju sprečavanju vanjskih prijetnji, savremeni sigurnosni izazovi na unutrašnjem planu mogu biti podjednako destruktivni i destabilizirajući. Da bi adekvatno odgovorila na ozbiljne unutrašnje sigurnosne krize, država mora provesti značajne reforme, koje će njene sigurnosne snage osposobiti da mogu odgovoriti prijetnjama poput terorizma, organizovanog kriminala, korupcije i ostalih savremenih pošasti. Na svom evro-atlanskom integrativnom putu, Bosna i Hercegovina je napravila primjetne iskorake ka demokratiji i uspostavi vladavine prava, ali krivično-pravni sistem, javnost još uvijek ne doživljava kao službu države koja je u potpunoj funkciji građana. Nadzor, transparentnost i odgovornost, još uvijek su pojmovi koji nisu u fokusu institucija vlasti prilikom obavljanja svojih poslova i zadataka na stvaranju adekvatnog sigurnosnog okruženja. Imidž javnosti o vladavini prava i javnom redu i miru, baziran je na njihovoj ličnoj percepciji sigurnosti a ne realnosti, pa je stoga uključivanje civilnog društva u ovu oblast djelovanja vlasti više nego potrebno. Uvrštavajući ljudsku sigurnost u prioritete našega cjelokupnoga rada, vodili smo se pretpostavkom da je provođenje jednog ovakvog istraživanja u interesu svih građana, koji sa pravom očekuju od države da im omogući nivo sigurnosti neophodan za ravoj demokratije, vladavinu prava i punu zaštitu ljudskih prava u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim humanitarnim pravom. Istraživanje ne pretenduje da pruži konačan sud o kompleksnoj materiji policijskog djelovanja i reforme u Bosni i Hercegovini, već da privuče interes relevantnih domaćih subjekata o temi o kojoj se nije dovoljno raspravljalo, niti pisalo tokom proteklih godina. Stekao se dojam da je oblast policije bila u interesu samo međunarodne zajednice, koja je nastojala da pruži podršku domaćim vlastima u izgradnji policije u Bosni i Hercegovini na demokratskim principima. Neshvatljivo mali literalni opus o reformi policije i izgradnji kapaciteta kontradiktoran je sa interesom i sredstvima koje su donatori usmjerili u ovu oblast. U državi i društvu koje, poput bosanskohercegovačkog, sebe smatra u velikoj mjeri demokratskim, potrebno je postići veći stepen informisanosti i obrazovanja, kako profesionalnih djelatnika (u ovom slučaju policijskih službenika), tako i građana i predstavnika vlasti. Takvo što bi rezultiralo svjesnošću o značaju traženja odgovornosti i pokretanja unapređenja profesionalizma i efikasnosti rada policijskih organizacija. Sve se to, u krajnjem slučaju, treba odraziti na povećanje nivoa sigurnosti građana i zaštite ljudskih prava, što je i jedan od osnovnih preduvjeta za pristupanje Bosne i Hercegovine evropskim strukturama. Sagledavajući dostupnu literaturu, uvidjeli smo da u ovoj oblasti nedostaje jedna pregledna analiza ustrojstva i stanja policijskog sistema u BiH, koja u sebi sadrži detaljniji pregled reforme od završetka rata do danas, kao i analiza ustrojstva policijske strukture nakon 2008. godine, tj. nakon uspostave novih policijskih organizacija na državnom nivou. Često od policijskih zvaničnika čujemo da je njihov rad i nakon svih provedenih reformi i dalje opterećen nedostatkom resursa, neadekvatnim treningom, nedovoljnom i zastarjelom opremom. U posljednje vrijeme, svjedoci smo i sve češćih rasprava o potrebi redefinisanja odnosa između politike i operativnih policijskih poslova. Nesporno je da je kompletan proces reforme policijskog sistema u Bosni i Hercegovini bio opterećen različitim i što je evidentno, nespojivim političkim interesima. Predmet političkog sporenja nad ovom, možda i najznačajnijom polugom i atributom vlasti, dosegnuo je svoj intenzitet tokom perioda od 2004. do 2008. godine. Pojedini analitičari su čak ovaj period izdvojili iz ukupnog procesa reforme policije, koji je u biti kontinuiran proces, te ga definisali kao pokušaj restrukturiranja ili institucionalne reorganizacije policijskog sistema u BiH. Neuspješan ishod, odnosno parcijalna podrška dogovorenoj reformi, ujedno je označila i kraj učešća svih instanci društva i njihovog interesa u pogledu ocjene funkcionalnosti policijskog sistema. Nikada do sada nije urađena evaluacija uspješnosti te reforme, niti se vrši monitoring ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti novouspostavljene policijske strukture. Okončanjem mandata Policijske misije Evropske unije, podrška policijskim organizacijama u BiH nastavljena je kroz multilateralne i bilateralne programe podrške, koji u svom obimu ne zadiru u suštinske, institucionalne reforme, već na unaprijeđenje rada i funkcionalnosti pojedinih organizacija. Stoga je i cilj ovoga istraživanja da pruži osnovni uvid u postojeće stanje policijskog sistema u BiH nakon posljednje provedene reforme/restruktuiranja, okončane 2008. godine. U osnovi, ovo istraživanje je pokušaj koji bi trebao inspirisati ili možda usmjeriti potrebnu debatu o efikasnosti izgrađenog sistema u sektoru policije, koja će nesumnjivo biti veoma podložna izazovima koji mu predstoje u dostizanju evropskih standarda u borbi protiv organizovanog kriminala, prevencije terorizma, prevenciji korupcije, te jačanju bezbjednosti i sigurnosti putem integrisanog upravljanja granicom. Rezultati istraživanja zasnovani su na analizi odgovarajućih zakona i propisa kojima se reguliše rad ministarstava unutrašnjih poslova i policijskih organizacija, informacijama o budžetskim sredstvima prikupljenih iz zvaničnih izvora institucija vlasti, te intervjuima obavljenim sa dužnosnicima ministarstava unutrašnjih poslova, policije Brčko Distrikta BiH i drugih policijskih organizacija u BiH. Rad na samom istraživanju trajao je pet mjeseci, a u istraživanju je korišten deskriptivni istraživački pristup (intervju i fokus grupa) i kvantitativni pristup (desk analiza i analiza sadržaja). Tokom provođenja istraživanja susreli smo se i sa određenim ograničenjima. Ona su se uglavnom ogledala u javnoj nedostupnosti zakonske regulative, posebno kantonalnih policijskih organizacija. Usljed toga, istraživanje je u nekim dijelovima ograničeno na rad onih organizacija koje su svoju zakonsku i podzakonsku regulativu učinili javno dostupnom ili dostavili na zahtjev predstavnicima naše organizacije. Ovo istraživanje o reformi policije u BiH naš je skromni doprinos težnjama za prihvatanjem najviših demokratskih principa u ovoj oblasti državne uprave. Istraživanje čini pet poglavlja: Historijski pregled reforme policijskog sistema u BiH, Organizacija, brojčano stanje i nadležnosti, Finansiranje policijskog sistema u BiH, Strukturalna analiza nadležnosti u zakonodavstvu i praksi, Unutrašnja i međunarodna saradnja, te zaključna razmatranja.

More...

0.00 €

Study of Organised Crime in Bosnia and Herzegovina

Studija o organizovanom kriminalu u Bosni i Hercegovini

Author(s): / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; organized crime; study; EU;

Studija o organizovanom kriminalu u Bosni i Hercegovini bazirana je na potrebi da se donosiocima odluka u institucijama vlasti olakša identifikacija prioritetnih strateških područja u borbi protiv organizovanog kriminala. Inicirana je željom da se popune eventualne praznine koje se mogu pojaviti prilikom donošenja javnih politika baziranih isključivo na informacijama i podacima koje su u posjedu institucija vlasti. Analiza stavova i percepcije građana o pitanjima koja su u djelokrugu rada nadležnih službi, trebala bi biti jedan od izvora informacija kojem će zvaničnici posvetiti adekvatnu pažnju, posebno imajući u vidu da je vezana za oblast vladavine prava, odnosno ugrožavanju ljudske sigurnosti. Rezultati predstavljeni u ovoj studiji nastali su kao proizvod analize kvalitativnih i kvantitativnih podataka, pri kompleksnom pristupu fenomenu pojave organizovanog kriminala koji se morao sagledati s više aspekata. Stoga je i pristup realizaciji istraživanja morao biti višedimenzionalan, pridajući podjednak značaj institucijama iz oblasti pravosuđa i sigurnosti, ali i izvorima koji nisu dio zvanične vlasti, ali su prirodom svojih poslova veoma upućeni u oblast borbe protiv organizovanog kriminala. Predmetna studija ne predstavlja dokument koji zadire i ukazuje na pojedine slučajeve istražnih kriminalnih radnji koje su provodile ili provode nadležne institucije, već ima za cilj da iz perspektive civilnog društva identifikuje područja realnih prijetnji koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom izrade strateških državnih strategija uz preporuke za konkretne operativne planove borbe protiv organizovanog kriminala. • Mnoštvo različitih inkriminacija koje obuhvata u svom ispoljavanju organizovani kriminal, raznorazni pojavni oblici njegovog manifestiranja, te niz drugih karakteristika koje nosi sa sobom, doveli su do toga da danas ni u teoriji ni zakonodavstvu ne postoji opći konsenzus o tome šta se sve podrazumijeva pod pojmom organizovani kriminal. • Većina domaćih i stranih autora smatra da organizovani kriminal uključuje komponentu nužnosti postojanja veze kriminalne organizacije s državom i njenim autoritetima, kao bitnim elementom organizovanog kriminala. • U stranoj literaturi postoji mnoštvo definicija organizovanog kriminala. Među njima se posebno izdvaja definicija UN-a, prema kojoj se organizovani kriminal definiše kao "proširena i kompleksna kriminalna aktivnost koju vrše grupe lica, bilo labavo ili čvrsto povezane, u cilju ilegalnog obogaćivanja na račun društvene zajednice i njenih članova”. • Evropska unija nije prihvatila model izrade jedinstvene definicije organizovanog kriminala, već je usvojila listu od 11 njegovih karakteristika, od kojih treba da postoji šest kako bi se moglo govoriti o organizovanom kriminalu. • Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine grupa za organizirani kriminal definisana je kao organizovana grupa ljudi od najmanje tri lica, koja postoji neko vrijeme, djelujući u cilju činjenja jednog ili više krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora tri godine ili teža. • Autori iz naše zemlje i regiona dijele zajednički stav da glavnu motivacijsku snagu organizovanog kriminala, kao heterogene i složene pojave, čini finansijska dobit, odnosno munjevito sticanje mega profita, kao i nemogućnost otkrivanja u vršenju ovih kriminalnih aktivnosti. • Analizirajući značajan broj međunarodnih dokumenata koji tretiraju pitanja organizovanog kriminala, može se reći da postoji izuzetno veliki broj djelatnosti organizovanog kriminala, ali se među onim najdominantnijim svakako ističu: trgovina narkoticima, pranje novca, trgovina ljudima i autokriminal. • Bosanskohercegovački institucionalni kapaciteti za borbu protiv organizovanog kriminala postoje. Oni su prisutni u velikom broju i sa dosta širokim dijapazonom kapaciteta, od zakonodavnih, operativnih, preko savjetodavnih i kontrolnih kapaciteta. Na nivou BiH postoje 142 institucije koje imaju svoje mjesto i ulogu u borbi protiv organizovanog kriminala.

More...

0.00 €

Overview of Security Sector Reform in Bosnia and Herzegovina

Pregled reforme sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini

Author(s): Denis Hadžović,Armin Kržalić,Emsad Dizdarević,Sanja Mihajlović / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; security; reform; overview; government;

Polazeći od činjenice da je sigurnost kao kategorija oduvijek bila težišni cilj svake individue, države i društvene zajednice, te shodno tome i nužan preduslov njihovog opstanka, neophodno je ukazati na značaj i ulogu sigurnosnih institucija u kreiranju adekvatnog okruženja kao preduslova za cjelokupni razvoj društva. Različite spoznaje iz historijskih i drugih istraživanja dosadašnjeg razvoja ukazuju na činjenicu da su sigurnosne institucije temelj svakog smislenog ljudskog postojanja u društvu, njegove potrebe za uspostavljanjem, očuvanjem, razvojem i osmišljavanjem, kako svog postojanja, tako i boljeg funkcioniranja države.

More...

Series:Centar za Sigurnosne Studije - MISCELLANEOUS PAPERS

Seminar on Economic Aspects of Security (2002)

Seminar on Economic Aspects of Security (2002)

Overview of Policing in Bosnia and Herzegovina

Overview of Policing in Bosnia and Herzegovina

Overview of Policing in Bosnia and Herzegovina

Pregled stanja u oblasti policije u Bosni i Hercegovini

Study of Organised Crime in Bosnia and Herzegovina

Studija o organizovanom kriminalu u Bosni i Hercegovini

Overview of Security Sector Reform in Bosnia and Herzegovina

Pregled reforme sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini