Correspondence with Reis: Mocking Secularity (On Desecularization of Public Discourse)
Dopisivanja s reisom: ruganje sekularnosti (O desekularizaciji javnog diskursa)
Keywords: BiH; Reis-ul-ulema; secularity;
Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein ef. Kavazovića se uobičavao pismima obratiti institucijama i osobama na vlasti povodima koji nisu čisto vjerske prirode. On je 2011. pisao visokom predstavniku Valentin Inzku tražeći da se zaustavi govor mržnje Rajka Vasića i da se razjasni da li je BiH „kršćanska zemlja“. Generalnom sekretaru UN Ban Ki-moonu je pisao 2013. pozivajući ga da u svom mandatu spriječi nastavak politika revidiranja činjenica o zločinu, ponižavanje žrtava i manipuliranje žrtvama genocida u Srebrenici. Predsjednici Republike Hrvatske je pisao 2017. tražeći da se prestane sa zlonamjernom kampanjom kojom se diskredituju Bošnjaci i sije strah od njihovog prisustva u Evropi. Članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućem Vijeća ministara BiH je pisao 2019. apelujući da državne institucije zaustave zlonamjernu kampanju pritisaka i napada na povratnike i IZ u Republici Srpskoj. Ambasadorima više zemalja je pisao 2020. godine upozoravajući na iskustvo Bošnjaka muslimana sa zločinima i progonima. Iste godine im je uputio pismo zbog napada na muslimane u Crnoj Gori i ispred naroda kojem pripada je pisao predsjedniku Svjetskog jevrejskog kongresa Ronaldu S. Lauderu i predsjedniku Jevrejske zajednice u BiH Jakobu Finciju kako bi podsjetio na žrtve holokausta i genocida. Vlastima u Sarajevu je pisao 2022. sa zahtjevom da preuzmu odgovornost za javni moral i red u glavnom gradu jer dijeli „zabrinutost velikog broja vjernika zbog sve češćeg otvaranja javnog prostora za neukusne i nemoralne sadržaje i šutnje državnih zvaničnika, akademske zajednice i medija, dok se istovremeno javnost postepeno priprema za problematiziranje zvuka ezana u javnom prostoru“. Iste godine je uputio pismo visokom predstavniku Christianu Scmidtu, UN-u, ambasadorima SAD, Velike Britanije, Njemačke i Nizozemske u BiH, predsjednici bosanskohercegovačkog entiteta RS Željki Cvijanović, potpredsjedniku RS Ramizu Salkiću i predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevecu pozivajući ih da podrže njegovu inicijativu da se stratišta žrtava genocida obilježe kao mjesto stradanja i da se spriječe vođe lokalnih zajednica da unište vlastitu krvavu historiju. Pisma su, dakle, uobičajena i uhodana forma komunikacije reisa, institucija, funkcionera i javnosti.
More...
