Series:Fondacija Centar za javno pravo - Analize

Relations between the media in Federation of BiH and the judiciary: a case of a government crisis in (Federation) B & H 2012-2013.

Odnos medija u Federaciji BiH prema pravosuđu: slučaj krize vlasti u (Federaciji) BiH 2012-2013.

Author(s): Bodo Weber / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; media; reporting; BiH; judiciary; government crisis; government; 2012; 2013;

Dem Verhältnis der Medien zur Arbeit der Justiz kommt eine entscheidende Bedeutung für das Funktionieren des Justizwesens bzw. des Rechtsstaats insgesamt in einem demokratischen politischen Gemeinwesen zu. Verschiedene internationale Deklarationen wie die gemeinsame Bordeaux declaration des Consultative Council of European Judges und des Consultative Council of European Prosecutors aus dem Jahr 2009 oder die aus dem Jahr 1994 stammenden Madrid principles on the relationship between the media and judicial independence der bei der UN angelagerten International Commission of Jurists haben die Relevanz dieses Verhältnisses unterstrichen und versucht, internationale Standards zu definieren. Die vorliegende Arbeit untersucht das Verhältnis der Medien zur Justiz, d.i. die Berichterstattung der Medien über die Justiz bzw. zum Rechtsstaat in weiteren Sinne in der Föderation von Bosnien und Herzegowina - der größeren der beiden sub-staatlichen Entitäten des Staats Bosnien-Herzegowina. Beleuchtet wird dieses Verhältnis anhand der sich verkomplizierenden politischen und institutionellen Beziehungen nach den allgemeinen Wahlen vom Oktober 2010. In dieser Zeit entwickelt sich ein permanenter politischer Kampf zwischen den parlamentarischen Parteien aus der Föderation um die Regierungs(um)bildung auf allen staatlichen Ebenen (gesamtstaatliche, Föderations- und kantonale Ebene). Dieser Kampf verlagert sich zusehends aus der politischen in die juristische Arena, eine Entwicklung infolgederen es zu einer zunehmenden Politisierung des Verhältnisses der politischen Parteien zu den Institutionen des Rechtsstaats kommt. Der Konflikt erreicht seinen Höhepunkt nach dem Zerfall der sog. SechserKoalition auf staatlicher Ebene und dem gleichzeitigem Zerfall der sog. Plattform-Koalition in der Föderation von Bosnien-Herzegowina im Frühjahr 2012. Ich Versuch der Sozialdemokratischen Partei Bosnien-Herzegowinas (SDP) einerseits, ihren bisherigen Partner, die Partei der Demokratischen Aktion (SDA) aus den bestehenden Koalitionen auf allen Ebenen zu drängen und durch einen neuen Partner zu ersetzen, und dem Widerstand der SDA gegen dieses Unterfangen andererseits, bedienen sich beide Seiten unterschiedlicher Interpretationen zur Verfügung stehender rechtlicher Mittel. Diese reichen von der Interpretation der Geschäftsordnungen von Parlamenten und Regierungen, über das Einlegen von Vetos durch die Berufung auf die vermeintlichen Bedrohung sog. „vitaler nationaler Interessen“ bis hin zur Anrufung der Verfassungsgerichte der Föderation bzw. des Staates Bosnien-Herzegowina. Anhand von sechs ausgewählten case studies aus dem beschriebenen politisch-juristischen Kontext untersucht der Autor mithilfe der Methoden der qualitativer Inhaltsanalyse und der qualitativen Medienanalyse die Berichterstattung von Printmedien aus der Föderation über die Arbeit der Justiz. Neben der allgemeinen Untersuchung der Qualität und Art der Berichterstattung der einzelnen Medien vergleicht er dabei u.a. auch die rechtliche Argumentation der ausgewählten Zeitungen im jeweils konkreten Fall mit der der politischen Konfliktparteien. Die Untersuchung der ausgewählten Beispiele zeigt, dass die Berichterstattung weitgehend den behandelten parteipolitischen Konflikt sowie die politisch eingefärbte Sicht von Repräsentaten der politischen Parteien und ihrer Vertreter in der Föderation auf die Arbeit der Justizbehörden sowie auf das Rechtssystem im breiteren Sinne widerspiegelt. Damit gelingt es der Studie auf indirekte Weise, die enge Verflechtung von (Partei)Politik und Medien in der Föderation Bosnien-Herzegowinas nachzuweisen. Diese Verflechtung ist zu einem bedeutenden Teil dafür verantwortlich, dass das Verhältnis von Medien und Justiz in der Föderation weit hinter den Standard eines solchen Verhältnisses in entwickelten Demokratien zurückfällt. Es stellt eine nicht unerhebliche Belastung für das Funktionieren des Justizwesens und des Rechtsstaats insgesamt in der Föderation Bosnien-Herzegowinas insgesamt dar.

More...

Military discipline in the legal state: Silent leges inter arm?

Vojna disciplina u pravnoj državi: Silent leges inter arma?

Author(s): Živorad Rašević / Language(s): Serbian

Keywords: Public law; constitution; legislation; legal framework; Armed Forces; BiH; military efficiency; military discipline; EU legislation; human rights; evaluation;

In this article, the legal framework for the disciplinary repression within the Armed Forces of Bosnia and Herzegovina is subjected to criticism, using dogmatic, historical, sociological, philosophical and comparative methods of the legal science. Doubts which concerns the legal nature of this institution, framing it within administrative, criminal and labor law, are resolved in the context of a professional military organization, in favour of the latest. Starting from the prevailing labour nature of military discipline, it was concluded that this framework does not provide minimum procedural guarantees under Articles 5, 6 and 13 of the (European) Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, and detected the substantial and technical shortcomings that compromise the legal certainty. Suggested solutions to overcome the present situation, in terms of reform of the legal framework, comprise of legislation that would regulate this issue thoroughly, institutional guarantees of independence and impartiality of the Armed Force's Legal Service and establishment of the military justice core, in order to protect the human rights of members of the Armed Forces in a way that does not compromise military efficiency.

More...

Analysis of the realization of the goals of police reform through constitutional and legal solutions

Analiza realizacije ciljeva reforme policije kroz ustavna i zakonska rješenja

Author(s): Sead Traljić / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; security; police; police reform; legislation; BiH; restructure commission; IPTF;

Bez obzira na mnogobrojne reformske inicijative, prvobitni ciljevi reforme policije nisu postignuti. Postojeća zakonska rješenja – prethodna, neizmijenjena, te nova, „reformska“, nisu u zadovoljavajućoj mjeri doprinijela da prvobitni ciljevi reforme policije budu postignuti. Može se zaključiti da važeća zakonska rješenja dijelom predstavljaju neuspjeh reformskih procesa i evropske „kondicionalnosti“, a dijelom politički kompromis kojim se samo deklarativno dala podrška evropskim integracijama BiH, ali se u suštini nije na značajniji način doprinijelo reformi policijskih struktura u BiH. Za potrebe valorizacije rezultata policijske reforme u BiH, definirani su ciljevi ove reforme. Ove ciljeve nije jednostavno definirati jer oni nisu formalizirani kao dio određene domaće politike, niti su od domaćih političkih elita prihvaćeni kao suštinski njihovi. Ciljeve reforme u BiH je formulirala međunarodna zajednica u različitim fazama i oblicima svog prisustva u Bosni i Hercegovini – počevši od Ujedinjenih nacija i IPTF-a, preko Funkcionalnog pregleda policijskih snaga koji je proizvod napora i ulaganja Evropske komisije, do Komisije za restrukuiranje policije i njenog izvještaja u skladu sa principima koje je definirao Visoki predstavnik u BiH. Analizom ovih ciljeva, bez obzira na potencijalnu problematizaciju, posebno u odnosu na nedostatak domaćeg vlasništva nad njima te eventualne nerealne evropske zahtjeve, došlo se do zaključka da oni, u konačnici, streme ka uspostavljanju jedinstvene, efikasne, djelotvorne i racionalne, depolitizirane i nacionalno neutralne, te odgovorne policije. Kritička valorizacija uspjeha reformi je napravljena na osnovu ovako identificiranih ciljeva, koji su poslužili i kao kriteriji za ocjenu ishoda reformi. U svrhu valorizacije, sagledana su samo ustavna i zakonska rješenja koja uređuju oblast unutrašnjih poslova i policijskog rada u BiH sa kontrastnom analizom u odnosu na prvobitno definirane ciljeve reforme. Analizirani su reformom nepromijenjeni državni i entitetski ustavi, zakoni o unutrašnjim poslovima entiteta i jednog kantona, kao oglednog primjera, zakoni o pojedinim policijskim tijelima i zakoni o policijskim službenicima države, entiteta i kantona, sa posebnim osvrtom na zakone koji su usvojeni 2008. godine radi uslova potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, a koji neki smatraju i reformskim. Analiza ustavnih i zakonskih rješenja je pokazala da ciljevi reforme nisu postignuti sa aspekta jedinstvenosti, efikasnosti, djelotvornosti i racionalnosti, depolitiziranosti i nacionale neutralnosti, te odgovornosti policije. Razlog su neizmijenjeni ustavi i zakoni, čime se eliminiraju zakonski osnovi za postizanje ovih ciljeva reforme policije, te novi, tzv. reformski zakoni koji ne adresiraju potrebe reforme policije u cjelini. Jedinstvena policija ne postoji u BiH. Reformskim inicijativama, odnosno manjkom inicijativa, nije postignut prvi evropski princip da država treba da ima sve zakonodavne i budžetske nadležnosti o svim policijskim pitanjima. „Reformski“ zakoni reguliraju odnose samo na državnom nivou, bez doticaja sa procesima u ostatku države i entitetskim policijskim snagama, koje de facto nisu reformirane, niti u smislu zakonodavnih i budžetskih nadležnosti, niti onim što se smatralo da bi trebale biti funkcionalne policijske oblasti. Umjesto jedinstvene policije, danas u BiH još uvijek postoji više autonomnih policija sa cjelovitim strukturama i funkcijama. Entiteti i kantoni se nikako ne mogu posmatrati kao lokalne policijske oblasti, zbog nepostojanja hijerarhije niti sa federalnim ni državnim nivoom. Ovo ostaju odvojene jurisdikcije bez funkcionalnih horizontalnih i vertikalnih veza. Policijske snage još uvijek nisu efikasne u smislu uzajamne saradnje i međusobne koordinacije te provođenja krivičnih istraga u saradnji sa tužiocima. Policijska organizacije je i dalje neracionalna uslijed nedostatka centralizacije funkcija i resursa. Zbog neusvajanja preporuka Komisije za restuktuiranje policije, ni dalje u BiH ne postoje dva hijerarhijski povezana nivoa za obavljanje policijskih djelatnosti, već više međusobno nepovezanih policijskih organizacija. Do sada nije pokazana politička volja za udruživanjem funkcija i sredstava, radi racionalizacije troškova za obavljanje unutrašnjih poslova. Reformski zakoni iz 2008. godine omogućavaju određenu centralizaciju funkcija podrške, forenzičkih vještačenja, školovanja i stručnog usavršavanja, ali samo za agencije na državnom nivou. Ovi zakoni su, naime, uspostavili i dodatne funkcije za državni nivo, upotpunjujući institucionalni okvir. Međutim, ovo je dovelo do kreiranja još jednog sloja već postojećih i preglomaznih funkcija i resursa pored onih na entitetskim i kantonalnim nivoima. U isto vrijeme, nije došlo do raspoređivanja policijskih djelatnosti na državni i lokalni nivo, po eventualnom nivou složenosti, već gotovo sve agencije u BiH obavljaju sve vrste policijskih poslova. Ne postoje zakonske prepreke za saradnju, razmjenu i koordinaciju u radu policijskih snaga preko kantonalnih i entitetskih granica, kao i saradnju sa državnim policijskim agencijama. Međutim, postojanje odvojenih jurisdikcija ipak samo po sebi nameće formalnosti koje mogu uticati na djelotvornost policije, odnosno smanjenje njene operativnosti u radu na pojedinačnim slučajevima. Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine iz 2008. godine, kao reformski zakon, nije uredio koordinaciju policijskih tijela mimo onih na državnom nivou, čime veliki dio problema koordinacije nije riješen, niti reformski cilj postignut. Reformu pravosuđa, konkretnije tužilaštava i zakona o krivičnom postupku, nije pratila odgovarajuća reforma policijskih snaga i zakona koji uređuju oblast unutrašnjih poslova, čime bi se, svakako, policija približila ciljevima reforme koji se odnose na djelotvornost i saradnju sa tužiocima u provođenju krivičnih istraga. Formalno, uslovi za depolitizaciju postoje, ali ih politička realnost demantira. Policija nije depolitizirana, niti je nacionalno neutralna. Formalni zakonski uslovi za depolitizaciju su uspostavljeni, međutim, imenovanje rukovodećih službenika je u konačnici i dalje rezultat dogovora političkih elita. Rukovodioci i policijski službenici, prema zakonu, ne smiju biti članovi političkih partija niti zastupati njihove interese, mada sankcije za ove teže povrede radne dužnosti nisu uvijek izvjesne. Policija nije nacionalno neutralna, između ostalog zato što ne postoje zakonske odredbe koje bi garantirale mogućnost izbora i imenovanja „nekonstitutivnih“ naroda i manjina, a čak ni svi zakoni ne garantiraju nacionalnu zastupljenost policijskih službenika u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine, čime se značajno smanjuje povjerenje brojčanih manjina u rad policije na područjima gdje dominira jedna nacionalna skupina. Prema zakonima, policija je odgovorna prema vlastima, ali ne i prema građanima. Nadzor nad radom organa unutrašnjih poslova ostvaruju predsjednici, vlade, parlamenti putem izvještaja ministarstava unutrašnjih poslova i sigurnosti o radu i stanju u ovoj oblasti i ovi procesi su regulirani zakonima. Interni postupci za odgovornost policijskih rukovodilaca i službenika su također etablirani, mada ne uvijek sa preciznim rokovima. Svi zakoni sadrže odredbe o poštivanju ljudskih prava i sloboda, a pojedini i ustavno načelo nediskriminacije u obavljanju policijskih djelatnosti. Međutim, odnosi sa građanima i ostvarivanje odgovornosti policije kroz učešće i nadzor od strane zajednice nisu dovoljno regulirani zakonima. Odbori za žalbe građana su predviđeni zakonskim rješenjima samo sporadično, dok rad policije u zajednici uopšte nije zakonska kategorija. Ova kontrastna analiza potvrđuje zaključak da je, barem sudeći prema ustavnim i zakonskim rješenjima, stepen realizacije prvobitnih ciljeva reforme nizak. Postojeća zakonska rješenja kao rezultati reformi još uvijek ne garantiraju postojanje jedinstvene policijske strukture na jedinstvenom sigurnosnom prostoru, policiju koja izvršava svoje zadatke na efikasan, djelotvoran i racionalan način, depolitiziranu i nacionalno neutralnu policiju, te odgovornu policiju.

More...

State Property Issue in BiH - Is There a Solution?

Pitanje državne imovine u BiH – postoji li rješenje?

Author(s): Ena Gotovuša / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; BiH; RS; FBiH; entities; state property; EU accession; constitutionality; international law;

The solution of the issue of state property is one of the conditions for further progress of Bosnia and Herzegovina regards European integration. For the purpose of better understanding the issues of distribution of state property, the chronology of attempts/failures in reaching the agreement between the competent authorities has been presented, as well as unilateral entity attempts to solve the same issue. The role of the international community is presented as well, including the Office of the High Representative for B&H. The present analyses focuses onto a series of arguments why the Law on the status of the state property on the territory of RS and which is banned from disposal is in contradiction with the Constitution of B&H. The decision of the Constitutional Court of B&H should offer the final solution to this issue and, consequently, remove the doubts concerning the right of the state of Bosnia and Herzegovina to dispose with its property with no restrictions.

More...

Amendments to the Law on Conflict of Interest in Government Institutions in BiH

Izmjene Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH

Author(s): Amela Methadžović / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; conflict of interest; Law on Conflict of Interest in Government Institutions; BiH; amendment; CIK;

Na osnovu Sporazuma o dogovoru i principima sudjelovanja u vlasti političkih stranaka HDZ BiH, HDZ 1990, SDS, SNSD, SBB, SDP BiH od 20. novembra 2012. godine i Sporazuma SNSD-SDP BiH o programskoj/projektnoj saradnji u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti 2012-2014. godine (Sporazum)1 , predsjednik SDP BIH uputio je 27. novembra 2012. godine Vijeću ministara set od osam različitih zakona, jedan zaključak i jedan redoslijed aktivnosti sa prijedlogom za dalje postupanje. U dopisu koji je upućen uz set zakona, naznačeno je da predloženi zakoni doprinose poboljšanju ekonomske situacije u zemlji i jačanju institucionalne efikasnosti. Nekoliko predloženih zakona izazvalo je značajnu pažnju javnosti. Reakcije javnosti u posljednjih nekoliko mjeseci posebno su bile usmjerene na predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine.

More...

Public Procurement in BiH - Weaknesses and vagueness of legal solutions

Javne nabavke u BiH - Slabosti i nedorečenosti zakonskih rješenja

Author(s): Rifat Zlomužica / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; Law on Public Procurement; legislation; BiH; entities; discrimination; evaluation; EU standards;

Svaka država bi trebala nastojati da na najefikasniji način troši javna sredstva, poštujući principe transparentnosti, nediskriminacije, jednakog tretmana svih učesnika u postupku, potičući konkurenciju među dobavljačima, te istovremeno pružanje jedinstvene pravne zaštite. U tome smislu je 2004. godine, u BiH je usvojen prvi Zakon o javnim nabavkama na državnom nivou i objavljen je u Službenom glasniku BiH br. 49/04. Zakon počiva na Direktivama EU 2004/17 I 2004/18, i u dobroj mjeri je usuglašen sa zahtjevima iz Direktiva EU. Međutim, u ovom stadiju pridruživanja Bosne i Hercegovine EU, napredak Bosne i Hercegovine u postupku pridruživanja, mjeri se, prije svega, stepenom i dinamikom usaglašavanja domaćih propisa sa aquies communautaire-om. Pa tako se može konstatirati da Bosna i Hercegovina u ovom dijelu nije ostvarila napredak od usvajanja Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Naime, u periodu pripreme Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, Direktive EU 2004/17 i 2004/18 nisu bile na snazi, tako da se neka od rješenja iz Zakona baziraju na starim direktivama EU, koje su van snage. Međutim, treba napomenuti da cilj propisa o javnim nabavkama EU nije usklađivanje svih državnih pravila o javnim nabavkama već uspostavljanje minimalnog seta zajedničkih pravila koja će štititi osnovne principe iz Sporazuma u segmentu javnih nabavki. Direktive, za razliku od uredbi, ne zamijenjuju nacionalne norme jednom evropskom normom. Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine na jedinstven način obuhvatio je sve ugovorne organe iz Direktive 17/2004 i Direktive 18/2004. Direktive EU definišu vrste postupaka koji se primjenjuju, vrijednosne razrede, kao i izuzeća od primjene direktiva EU. Zakon u definisanju postupaka javnih nabavki u cjelosti je preuzeo neke od vrsta postupaka, međutim postoje i razlike, kako u vrstama postupaka, tako i u vrijednosnim razredima, u izuzećima od primjene i sl. U pogledu vrijednosnih razreda, koje propisuje Zakon, kod nabavke roba, usluga ili radova putem Konkurentskog poziva za dostavljanje ponuda (član 46 Zakona), smanjenje iznosa vrijednosnih razreda je nužno ako se želi smanjiti korupcija i efikasno spriječiti neodgovorno ponašanje ugovornih organa da vrše podjelu javne nabavke na nepotrebno veći broj istih, što je, moglo bi se reći, postala redovna praksa, koja zbog mogućnosti provođenja nabavki putem Konkurentskih zahtjeva bez javnog oglašavanja, a time i mogućnost dogovaranja visina cijena iznad tržišnih, nanosi štetu budžetskim sredstvima ugovornog organa, a time i društvu u cjelini. Kako se radi o nabavkama male vrijednosti, visinu vrijednosnog razreda za javnu nabavku putem Konkurentskog poziva za dostavljanje ponuda neizostavno treba smanjiti na 20.000 maraka, za robe i usluge, odnosno 30.000 maraka za radove, jer su navedeni iznosi primjereniji nabavkama malih vrijednosti. Upoređujući ovu vrstu nabavke sa susjednim zemljama uočljivo je da u Zakonima o javnim nabavkama u Hrvatskoj je oko 19.000 maraka, a u Srbiji oko 50.000 maraka, neovisno radi li se o robama, uslugama ili radovima. Navedeno smanjenje cenzusa bi značajnije doprinijelo stvaranju ujednačenije i realnije osnove kao i kod susjednih zemalja, a time i suzbijanju moguće korupcije Pravna zaštita u sistemu javne nabavke u EU regulisana je direktivama o pravnim lijekovima čiji je cilj osigurati učinkovito poštivanje bitnih propisa o javnim nabavkama EZ-a, a to su : Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. decembra 1989. godine (klasični sektor), Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. februara 1992. god. (komunalni sektor) Direktiva Vijeća 2007/66/EZ od 11. decembra 2007. godine kojom se izmjenjuju i dopunjuju naprijed navedene Direktive vezano uz poboljšanu učinkovitost postupka revizije u vezi s dodjelom ugovora o javnim nabavkama. Članovima 50-52 Zakona ispoštovana je odredba Direktive 89/665/EEZ da „države članice su dužne osigurati dostupnost postupaka revizije prema iscrpnim pravilima koja utvrđuju države članice, barem svakoj osobi koja jest ili je bila zainteresirana za dobivanje ugovora o posebnoj javnoj nabavci ili javnim radovima, a koja je pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od navodnog kršenja. Posebno treba naglasiti da države članice mogu zahtijevati da osoba koja traži reviziju mora prije toga obavijestiti tijelo s ugovornim ovlastima o navodnom kršenju i o svojoj namjeri da traži reviziju“. Međutim, takva odredba navedene direktive ne zabranjuje državama da prošire krug ovlaštenika za pokretanje pravne zaštite u postupku javne nabavke. Odredbu člana 50 Zakona, potrebno je izmijeniti u pogledu ovlaštenih lica za pokretanje postupka revizije javne nabavke, tako da pored nezadovoljnog dobavljača, aktivnu legitimaciju na pokretanje pravne zaštite imaju i državni organi, kao što su npr. tužilac, pravobranilac, ombudsmen i drugi organi kad je povrijeđen zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na štetu javnog interesa. Takvom zakonskom odredbom bio bi smanjen prostor za prijevarne i koruptivne radnje, odnosno mogućnost zloupotrebe javnih nabavki, odnosno korupciju unutar ugovornih oragana prilikom provođenja postupka dodjele ugovora. Takođe u istom članu Zakona, riječ „dobavljač“ trebala bi se zamjeniti sa više apstraktnim terminom „osoba/lice“, a „prekršio jednu ili više odredbi ovog zakona i/ili pratećih podzakonskih akata“, dodati „propise tenderske dokumentacije za nadmetanje i/ili ostalih akata dodjele ugovora“. Pored navedenog, redovni pravni lijekovi u Zakonu o javnim nabavkama BiH trebali bi biti usklađeni sa Zakonom o upravnom postupku, tako da svaka osoba koje imaju aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka revizije javne nabavke, za konkretan ugovor o javnoj nabavci i koja smatra da je ugovorni organ u toku konkretnog postupka dodjele ugovora prekršio jednu ili više odredbi ovog zakona i/ili pratećih podzakonskih akata, propisa tenderske dokumentacije i/ili ostalih akata dodjele ugovora može izjaviti žalbu, na način i u rokovima (....). Dakle, prigovor, kao redovni pravi lijek, bi se brisao, a umjesto njega bi došla žalba, koja bi se izjavljivala Uredu za razmatranje žalbi, a predavala ugovornom organu. Jednostavnijim radnjama u postupku brže bi se dolazilo do željenog cilja, odnosno do ugovora o javnoj nabavci, a time bi i radnje dobavljača bile olakšane, što vodi i ekonomičnijem postupku. Kao redovno pravno sredstvo, prigovor bi bio opravdan kod postupaka dodjele ugovora putem direktnog sporazuma, jer zbog male vrijednosti nabavke i ubrzanosti postupka ne bi imao svoju svrhu niti bi bio ekonomičan ukoliko bi o reviziji odlučivao Ured za razmatranje žalbi. Nadalje, uz cijelovito noveliranje Zakona o javnim nabavkama, potrebno je na jedinstven način regulisati rad prvostepenog i drugostepenog organa po izjavljivanju žalbe, u smislu ispitivanja, pored odredbi koje su regulisane važećim zakonom, i dopuštenost, blagovremenost i izjavljenost od ovaštene osobe. U pogledu nedovoljne obučenosti uposlenika kod ugovornih organa, Agencija za javne nabavke (AJN), kao savjetodavni, odnosno organ koji prati provodenje Zakona o javnim nabavkama, mora poduzeti sve mjere kako bi educiranost ugovornih organa bila što bolja. Pored navedenog, mada je svaki postupak javne nabavke priča za sebe, jedinstveni obrasci za sve korake u postupku javne nabavke bi u mnogome pomogli ugovornim organima. U cilju obezbjeđenja jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini, koji je neophodan uslov za nesmetanu primjenu i funkcionisanje principa na kojim Zakon počiva (prije svega jednakog tretmana i slobodne konkurencije, a potom i efikasnog trošenja javnih sredstava), neophodno je pokrenuti inicijativu za usaglašavanje entitetskih propisa vezano za izdavanje ovlaštenja (licenci), na način da važeća licenca iz jednog entiteta ima primjenu i u drugom entitetu. Na taj način ugovorni organi ne bi imali osnov (namjerni ili ne namjerni) za primjenu ograničavajućeg efekta na konkurenciju, a dobavljači bi izbjegli diskriminirajući položaj.

More...

Regulation 883/2004 of the European Union and social security contracts with the successor states of SFR Yugoslavia

Uredba Europske Unije 883/2004 i ugovori o socijalnom osiguranju s državama nasljednicama SFR Jugoslavije

Author(s): Mihovil Rismondo / Language(s): Croatian

Keywords: Public law; social rights; social insurance; international treaties; EU legislation; Gottardo; Republic of Croatia; Yugoslavia;

Nakon primitka Republike Hrvatske u članstvo Europske unije za novu državu članicu otvorilo se pitanje odnosa ugovora o socijalnom osiguranju koje je Hrvatska nakon 08. listopada 1991. sklopila i primjenjuje sa ostalim državama, a posebno onima nastalim na tlu bivše SFR Jugoslavije koja je dotle predstavljala jedno državno područje i jedinstveno tržište rada, sa usklađenim socijalnim zakonodavstvom. Na njemu su razdoblja provedena kod nositelja socijalnog osiguranja pojedinih republika i pokrajina imala jednaku vrijednost u pogledu ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, kao i prava iz drugih grana socijalnog osiguranja. Slijedom učinka jedinstvenog tržišta rada i slobode rada na području čitave bivše federalne države, mnoge su osobe navršile mirovinski staž u više raznih tadašnjih republika i pokrajina, danas zasebnih država. Također, zbog značajne ekonomske emigracije, koja traje još od šezdesetih godina prošloga stoljeća, veliki broj osoba s područja bivše SFR Jugoslavije zapošljavao se i radio po državama članicama današnje EU (i tamo bio osiguran), a dio njih danas ima i njihovo državljanstvo, tj. državljani su EU. Danas ta razdoblja mirovinskog staža, navršena u Hrvatskoj, Sloveniji, drugim državama nastalim iza SFR Jugoslavije, te u ostalim državama članicama EU, predstavljaju očekivana prava iz socijalnog osiguranja za navedene osobe. Naime, za te osobe ponekad je od presudne važnosti da im se pri odlasku u mirovinu ili u drugim situacijama u kojima ostvaruju neko pravo iz socijalnog osiguranja, kada je to potrebno, uračunaju sva razdoblja osiguranja koja su navršile u svim državama njihova rada i da im se prizna pravo na davanje prema zakonodavstvu države u kojoj su radili i bili osigurani. U vezi s time, valja napomenuti da je odlukom Suda Europske unije u predmetu Gottardo određeno da se u svrhu ispunjenja uvjeta mirovinskog staža za starosnu mirovinu uzmu u obzir i razdoblja staža osiguranja navršena u trećoj državi, s kojom jedna od država članica primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju. Radi toga, ovdje će se ispitati pravne mogućnosti za realiziranje prava navedenih osoba u novonastalim uvjetima primjenom Uredbe 883/2004 i ugovora o socijalnom osiguranju, koji su ostali i dalje na snazi i u primjeni.

More...

Trade secrets of public companies in Croatian legislation and legal practice

Poslovne tajne javnih poduzeća u hrvatskoj legislativi i pravnoj praksi

Author(s): Alen Rajko / Language(s): Croatian

Keywords: Public law; constitution; public companies; trade secret; information access; public sector information; transparency; legality; legislation; legal practice; Republic of Croatia;

A part of data on the operations of some of the public authorities (e.g. public companies) can be determined as a trade secret, which is one of the optional limitations for access to public sector information. On the one hand, public economic operators can also dispose of business information which is legitimate to protect. On the other hand, trade secrecy can be misuse in order to limit the transparency of the mentioned segment of the public sector. The author analyzes the main issues related to the use of trade secrecy of public authorities as the legal ground for the limitation of the right to access information, arising from the Croatian legislature and legal practice.

More...

Asylum in the Republic of Croatia one year after entering the European Union

Azil u Republici Hrvatskoj godinu dana nakon ulaska u Europsku uniju

Author(s): Jasna Barberić / Language(s): Croatian

Keywords: Public law; asylum; Republic of Croatia; EU accession; Croatian Asylum Act; legislation; constitution;

July 1st 2014 marks the first anniversary of Croatia’s accession to the EU but also ten years as of the entry into force of the first Croatian Asylum Act (Official Gazette of the Republic of Croatia, no. 103/2003). Against this background, the article will try to examine some of the most important changes in the area of asylum law and practice that took place in Croatia in the past year. The article also covers relevant data on cases of practical application of the asylum legislation in Croatia in the preceding year. The article will argue that even though significant progress in refugee protection standards has been accomplished by adoption of relevant legislation, and while Croatian legislation is fully aligned with the relevant European and international legislation, there is still work to be done, primarily concerning the integration of refugees in Croatian society.

More...

Regional organization in the Republic of Croatia, problems and perspectives

Područno ustrojstvo u Republici Hrvatskoj, problemi i perspektiva

Author(s): Nives Kopajtich-Škrlec / Language(s): Croatian

Keywords: Public law; constitution; Republic of Croatia; territorial setup; local government; regional government; history;

The article reviews the territorial setup of the Republic of Croatia since the transition to the new local government system based on rights, obligations and self-autonomy of local and regional governments, established in 1992, until today. What has been constantly announced since 1992 to today, are the reforms and shifts in the local government setup which would enable more quality provision of public services and performance of all tasks within the local government scope of autonomy, as well as the abandonment of these plans and intentions. The fact is that since local government has been introduced in Croatia, much progress and movements have been seen even on the territory that had long been considered as unperspective. On the other hand, the fact remains that a certain number of municipalities truly does not have any perspective at all. Some open questions are still present - what are the next steps, in what direction should the reduction of the number of municipalities go, should the number of municipalities be reduced and municipalities be adjoined to the cities, and what would be the effects of such actions. Regardless of the consent of proffesionals and politicans and their general commitment to reforms, the basic question is how to make and lead municipalities to cooperate and establish joint administrative bodies; and concentrate and unite their potentials for the common good, since mere reduction of their number will not solve their problems, but on the contrary, multiply them.

More...

From the practice of the European Court for Human Rights on the application of the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms during the Economic Crisis

Iz prakse Evropskog suda za ljudska prava o primeni Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u vreme ekonomske krize

Author(s): Verica Jakovljević / Language(s): Serbian

Keywords: Public law; human rights; European court for human rights; ESLJP; economic crisis; wages; pensions; evaluation;

ESLJP je dosledno smatrao da države uživaju veoma široko polje slobodne procene kada se radi o proceni i određivanju prioriteta u pogledu raspodele ograničenih državnih sredstava. S obzirom na to da donošenje zakona radi balansiranja državnih prihoda i rashoda po pravilu uključuje razmatranje političkih, ekonomskih i socijalnih pitanja, ESLJP je smatrao da su nacionalne vlasti u principu u boljem položaju nego međunarodni sud da izaberu najprikladnija sredstva za postizanje ovoga i poštovaće njihovu odluku, osim ako je ona očigledno bez razumnog osnova. Ipak, kako je dobro ustanovljen princip u sudskoj praksi ESLJP da nedostatak sredstava ne može da opravda nepoštovanje Konvencije, ESLJP je u svim slučajevima ocenjivao da li je mešanje javnih vlasti u prava iz člana 1 Protokola 1 bilo zakonito i da li je služilo legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da li je bilo razumno proporcionalno cilju koji se želi postići. Ocena zavisi i od konkretnih okolnosti slučaja i lične situacije osobe, pa će tako potpuno lišenje prava koje rezultira gubitkom sredstava za izdržavanje u načelu predstavljati povredu prava na imovinu, dok nametanje razumnog i srazmernog smanjenja to ne bi bilo. ESLJP, s obzirom na svoju ograničenu ulogu kada se radi o zameni sopstvenom ocenom ocene domaćih sudova, u prikazanim predmetima nije video uverljive razloge za dovođenje u pitanje ocene domaćih sudova. Takođe, ukazivao je da moguće postojanje alternativnih solucija za rešavanje ekonomske krize samo po sebi ne čini osporene mere neopravdanim. Pod uslovom da vlasti ostanu u okviru njihovog polja slobodne procene, nije na ESLJP da odluči da li su osporene mere predstavljale najbolje rešenje za bavljenje problemom ili da li je vlasti trebalo da ostvaruju svoje diskreciono pravo na drugi način.

More...

Disciplinary Liability of Judges in the Republic of Serbia in Regulations and Practice: an overview of legal solutions, the most common causes of accountability and circumstances that led to an increased number of disciplinary offenses

Disciplinska odgovornost sudija u Republici Srbiji u regulativi i praksi: prikaz zakonskih rešenja, najčešćih razloga odgovornosti i okolnosti koje su dovele do povećanog broja procesuiranja disciplinskih prekršaja

Author(s): Smilja Spasojević / Language(s): Serbian

Keywords: Public law; constitution; judiciary; judges; liability; legislation; practices; disciplinary offense; disciplinary procedure; Republic of Serbia;

Sistem disciplinske odgovornosti u Republici Srbiji je u potpunosti zaživeo zato što su zakonskim propisima u potpunosti regulisani svi instituti – disciplinski prekršaji, disicplinski organi, disciplinske sankcije, pravila postupka. Takođe, kompletno su konstituisani disciplinski organi, na koji način je obezbeđen sistem postupanja po disciplinskim prijavama, kao i dvostepenost postupka. Na osnovu sprovedenih postupaka, kao i na osnovu navoda iz podnetih prijava, došlo se do zaključka šta su najveći problemi u srpskom pravosuđu. Disciplinski tužioc je ukazao na probleme u postupanju sudija u izvršnim odeljenjima osnovnih sudova, zbog velike opterećenosti predmetima. U parničnim odeljenjima postupci dugo traju, što se zaključuje po broju podnetih prijava. Takođe, dugo traju drugostepeni postupci u radnim sporovima. Uočeno je da i samo podnošenje disciplinske prijave utiče na rad sudija u smislu da oni koriguju odnos prema učesnicima u postupku. Na ovo ukazuju podnesci podnosilaca prijava, koji nakon izjašnjenja sudije, više nemaju primedbi na njegov rad. Sve navedeno ukazuje na preventivni značaj rada disciplinskih organa i da samo stavljanje u izgled eventualnog vođenja postupka, utiče na sudije da otklone nedostatke u radu. Takođe, korektivno utiče i nekoliko primera sprovedenih postupaka razrešenja sudija i procesuiranih slučajeva sa izrečenim disciplinskim sankcijama. U pripremi je novi Pravilnik o disciplinskom postupku i disciplinskoj odgovornosti, koji neće doneti suštinske promene, već se njim nastoje otkloniti neki uočeni nedostaci: produženje mandata disciplinskim organima, stroži uslovi za njihovo imenovanje, uspostavljanje kontrole podnetog predloga od strane Komisije, pokušaj da se nađe pravednije rešenje u slučaju podnošenja predloga za razrešenje i slično. Takođe, ocena uspešnosti sprovedenih disciplinskih postupaka biće cenjena kada uslede odluke Upravnog suda, u postupcima koji su pokrenuti po tužbama na donete odluke VSS, kada će se videti sudbina disciplinskih predmeta koji su prošli sudsku zaštitu. Iz svega ovog proizilazi da se sprovođenjem disciplinskih postupaka otklanjaju nedostaci u personalnom postupanju sudija, ali i otkrivaju gorući problemi u funkcionisanju srpskog pravosuđa. Ove prve probleme je mnogo lakše rešiti jer su tu mere i specijalne i generalne prevencije, za koje je već jasno da deluju na nosioce sudijske funkcije. Sistemski nagomilani problemi – u pogledu nedovoljnog broja sudija, neravnomerne opterećenosti predmetima, neodgovarajućih uslova rada, nedovoljnog broja pratećeg sudskog osoblja, nedostatka kvalitetne i kontinuirane edukacije sudija i još mnogo toga, ne mogu se rešiti tako brzo i tako lako, ali je samo bitno da se otkloni uvreženo shvatanje da svi nedostaci u pravosuđu potiču od nepravilnog rada sudija.

More...

Contribution of the High Judicial Council to Independence of Judiciary in the Republic of Serbia

Doprinos Visokog saveta sudstva (ne)zavisnosti pravosuđa u Republici Srbiji

Author(s): Đorđe Marković / Language(s): Serbian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; judiciary; reform; independence; High Judicial Council; contribution; Republic of Serbia;

An independent judiciary is one of the most important pillars of the constitutional structure in any modern state. To achieve this independence it is crucial to find a suitable mechanism for the appointment of judges in order to reduce the influence of the executive branch of the government to the minimum. Comparative point of view shows that a common and magical solution do not exist. Several models have proved as very good, and one of them leaves the choice of appointment to the particular body or organ sui generis, which has different names in different countries . The Serbian Constitution of 2006 introduced a body called the High Judicial Council, which plays an important role in the selection of judges. Judicial reform has been conducted in Serbia since 2008, during which a number of large omissions have been made. This will have a fatal consequence on the Serbian legal system in the upcoming years, if not decades. In addition to the Ministry of Justice, the key players in this legal confusion are the High Judicial Council and the Constitutional Court. We have tried to draw attention to the most serious mistakes that these two bodies have made in recent years, and to propose some solutions that could contribute to remedy the situation in the Serbian judiciary.

More...

Law on Environmental Protection in Serbia: existing solutions and directions for novelization

Zakon o zaštiti životne sredine u Srbiji: postojeća rešenja i pravci noveliranja

Author(s): Mirjana Drenovak-Ivanović / Language(s): Serbian

Keywords: Public law; environment; Law on Environmental Protection; international conventions; EU legislation; genetic modification; GMO; supervision; Republic of Serbia;

After the Law on Environmental Protection had been adopted in 2004, a number of special laws came into force and a number of important international conventions were adopted. In the meantime, the Law on Environmental Protection was amended, but it did not bring a satisfactory level of consistency between the Law on Environmental Protection and new legislative acts. This paper analyzes the disadvantages of the Law on Environmental Protection that have occurred during the eight years of its implementation. In addition, the paper points out the possible solutions and directions that could be made in order to change those disadvantages and harmonize the Law on Environmental Protection with the EU legislation. This paper analyzes the terms in the Law on Environmental Protection and their relations with the terms stipulated by special laws, the consequences of the lack of legal definition of environmental information, the importance to stipulate principle of protection from negative effects of GMO and the importance of establishing environmental inspection in the organizational and functional sense by this framework Law.

More...

New RTV tax collection model

Novi model naplate RTV takse

Author(s): Lejla Ramić / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; RTV; tax collection; legal regulations; JP Ekektroprivreda BiH;

This paper analyzes the current RTV tax collection model within the framework of positive legal regulations with an emphasis on legality of the model and its relation with the legislation regulating the consumer rights in Bosnia and Herzegovina and provides the reasons for alteration of the existing model due to its drawbacks. In Bosnia and Herzegovina, each household and legal entity in the territory of Bosnia and Herzegovina that possesses a radio or television receiver is obliged to pay the tax. The difficult financial situation in which the public RTV service in BiH currently is, requires alteration of the model of tax collection, which is one of the financial resources. The new model of tax collection was established based on the business contract signed between Javno preduzeće Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (Public Enterprise Electric Utility of Bosnia and Herzegovina) and the public RTV service (BHRT and RT FBiH), which entails that the tax is to be paid as part of the energy bill. Strong public reaction against the alteration of the collection tax model ensued, since the model has not been legally established because there had been no affirmative decision of the system's Board, as well as due to its contradiction to consumer rights and interests. It is in consumers' interest to receive a separate bill for each service provided, including the RTV tax, which was not fulfilled in the new model. The model is also discriminatory taking into consideration that it has not been implemented in the area of BiH, but it includes only the consumers whose electrical energy provider is JP Elektroprivreda BiH d.d. Except for JP Elektroprivreda BiH d.d, the electrical energy service is provided by Elektroprivreda RS and HZ HB Mostar, which did not sign the business contract on the new tax collection model, and thus their consumers are not obliged to pay the tax. The current model should be modified in a way that the existing drawbacks, thoroughly explained in the paper, are eliminated and thus a model of tax collection corresponding with the interests of the public RTV service of BiH as well as the rights and interests of the consumers will be established.

More...

The influence of legislative authority on the jurisdiction of the State Prosecutorial Council and the High Court Council in the Republic of Serbia through history

Istorijat uticaja zakonodavne vlasti na nadležnosti Državnog veća tužilaca i Visokog saveta sudstva u Republici Srbiji

Author(s): Lazar Lazović / Language(s): Serbian

Keywords: Serbia; judiciary; State Prosecutorial Council; influence; jurisdiction; High Court Council; history; Constitutional Court;

The State Prosecutorial Council and the High Court Council were proscribed for the first time in the Constitutional Act from 2006. According to that legal act, they had dominant role in the process of election of new prosecutors and judges. These provisions were good base, and it seemed like the fundamental principles were made in that important field and that in future they will be improved in the way to minimize the political influences. In the meantime, the legislative authority made special intervenings, regarding the recruitment and appointment of new judges and prosecutors, in the Law on Judicial Academy, Law on Judges and Law on Public Prosecution Office. They destablized the constitutional jurisdiction of the State Prosecutorial Council and the High Court Council in the way that they tried to define the sort of candidates that had the exclusive right of access to the career of a judge or a prosecutors, and after that to establish privileges for one small group – the beneficiaries of initial trainings, that are organized by the Judicial Academy. The content of these legal attempts, concrete provisions, their influence on the process of selection the candidates of the most important judicial functions and the decisions of the Constitutional Court, which refer to this field are the analized in this paper.

More...

0.00 €

A reasonable time in criminal proceedings: a proposal for a new methodological approach to the collection and presentation of prosecutorial evidence

Razuman rok u krivičnom postupku: prijedlog za novi metodološki pristup prikupljanju i izvođenju tužilačkih dokaza

Author(s): Branko Perić / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; judiciary; public law; criminal proceedings; new methodological approach;

In this paper, the author discusses the existing case law in terms of application of the partisan (adversary) procedural model from the perspective of a speedy trial (trial within a reasonable time-frame), focusing on Prosecutor's obtaining evidence during investigation and presentation of evidence at the trial. A particular aspect is related to the structure of indictment, preparation of witnesses and the concept of adducing physical (documentary) evidence. The author advocates a dialogue between the legislator and the judiciary concerning the issues of efficient criminal justice system and seeking solutions in two directions: by rationalization of evidentiary proceedings and by interventions with the procedural legislation to secure speedy trial.

More...

0.00 €

The legal position of healthcare workers who have been legally convicted of a criminal offense and healthcare workers against whom criminal proceedings are being conducted in the procedures for employment in public healthcare institutions

Pravni položaj zdravstvenih radnika koji su pravosnažno osuđeni za krivično djelo i zdravstvenih radnika protiv kojih se vodi krivični postupak u postupcima prijema u radni odnos u javnim zdravstvenim ustanovama

Author(s): Ervin Mujkić / Language(s): Bosnian

Keywords: public health institutions; healthcare workers; legal position; criminal offense;

The employment system in public health institutions in the Federation of BiH has been the target of well-founded criticism for its lack of transparency for a long time. The recent reform of labor legislation has brought, among other things, an obligation for public health institutions to recruit all new employees through public advertising. This opened a number of new dilemmas, including the issue of the legal status of health workers who have been convicted of criminal offenses, and health workers against whom criminal proceedings are being conducted, when they appear as candidates in recruitment procedures in public health institutions. The analysis of this problem, which included labor and criminal legislation, regulations on personal data protection, but also regulations in the field of health professional law, showed that in the applicable legislation there is no valid legal basis for collection of data on the previous convictions of the candidates or on the criminal proceedings against the candidates by public health institutions in employment procedures.

More...

0.00 €

Decision of the High Representative in Bosnia and Herzegovina on the prohibition of denying war crimes

Odluka Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini o zabrani negiranja ratnih zločina

Author(s): Not Specified Author / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; war crimes; denial prohibition; High representative decision;

Nakon bezuspješnih pokušaja domaće vlasti da Bosnu i Hercegovinu (BiH) pridruži krugu evropskih država koje su inkriminirale javno propagiranje i promoviranje ksenofobičnih i negatorskih ideologija , 22. jula 2021. godine ured Visokog predstavnika u BiH (OHR) je objavio Odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH (Odluka OHR). Njome je ekstenzivno dopunjen normativ djela iz čl. 145a Krivičnog zakona BiH (KZ BiH) „Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”. Posebno je značajna odredba iz st. (3) kojom se zabranjuje negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina relevantnih sudova. Bez obzira na činjenicu da Odluka OHR neutralno podstiče kulturu sjećanja u istinitosti i pravednosti4 , te podjednako važi za sve građane BiH, njeno usvajanje proizvelo je suprostavljene političke reakcije.

More...

0.00 €

Functional independence of judges and prosecutors in the light of the disciplinary practice of the HJPC of Bosnia and Herzegovina

Funkcionalna nezavisnost sudija i tužilaca u svjetlu disciplinske prakse VSTV-a BiH

Author(s): Alena Kurspahić Nadarević,Mirza H. Omerović / Language(s): Bosnian

Keywords: HJPC; BiH; VSTV; judges; prosecutors; funcstional independence; disciplinary practice;

Sudijska nezavisnost je jedan od ključnih elemenata potrebnih za uspješnu uspostavu vladavine prava, a njena glavna komponenta je nezavisnost sudije u donošenju odluka prilikom obavljanja vlastite dužnosti. Sudija mora biti slobodan od svih neprimjerenih uticaja, pa i od bojazni od vlastitog neosnovanog sankcionisanja za odluku koju je donio ili mišljenje koje je istakao u odluci.

More...