We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
The present work analyzes a series of occurrences of descriptive sequences and description mechanisms in the discourse of televised advertisements for pharmaceutical products, through which specific forms, functions and effects can be established. The first part of the paper outlines a general framework for defining the advertising text, and the second focuses on the descriptive procedures, focusing on how they are updated in different advertising sequences.
More...
Sredi poletja, letos posebno vročega, je 9. avgusta kolega dr. Zdenko Čepič, znanstveni svetnik Inštituta za novejšo zgodovino, dopolnil sedemdeset let in tudi z nami praznoval okrogli življenjski jubilej – že v pokoju, potem ko je bil vso delovno ero zaposlen na Inštitutu za zgodovino delavskega gibanja oziroma Inštitutu za novejšo zgodovino. Čepičeva raziskovalna in v veliki meri tudi življenjska pot je značilna za našo inštitutsko generacijo, ki je živela z njegovo notranjo in zunanjo tranzicijo ter se razvijala z njim, saj smo kar 40 od njegovih 60 let preživeli skupaj. Oblikovali smo se, tudi študirali v tistem obdobju, ki je pozneje dobilo oznako svinčena leta, na našem posebnem raziskovalnem področju novejše zgodovine pa je ta čas pomenil poudarjeno prizadevanje za vzpostavitev naslednje generacije raziskovalcev, ki bodo sledili, tematsko in tudi idejno, vojni in prvi povojni generaciji zgodovinarjev obdobja narodnoosvobodilnega boja in socialistične revolucije v vojnem in povojnem obdobju. Pretvorba v današnjo nacionalno novejšo zgodovino je bila postopna in zahtevna.
More...
Vsi vemo, da je čas za vse enak, da vsakomur odkaže leta, pa najsi ga živi na tak ali drugačen način. In tako je tudi z nami, zgodovinarji, ki imamo sicer privilegij, da se po lastni izbiri gibamo po njem, po njegovi razsežnosti in spoznavamo njene podobe. In zgodilo se je, da se je osemdeset let zbralo tudi Janku Prunku, za katerega je veljala oznaka »večni mladenič«.
More...
Jedna od neuralgičnih tema našega vremena jest pitanje identiteta. Ne samo pojedinci, nego čitavi kolektivi spore se i bore se oko toga tko su i što čini bit njih samih, njihov identitet. Identitet se posvaja i asimilira ili negira i obezvrjeđuje ili reinterpretira i revidira, čak mijenja. Opće mišljenje je da identitet jest jednako osoba, kolektiv, da identitet iscrpljuje onoga na koga se odnosi.
More...
Fra Alojzije Mišić, vrlo zaslužni bosanski franjevac i svećenik, vršio je u franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj različite službe, dušobrižničke i poglavarske, među drugima i službu provincijala, a punih 30 godina je bio biskup mostarsko-duvanjski i apost. administrator (upravitelj) biskupije trebinjsko-mrkanske. Naredne godine (2024) je 165. obljetnica njegova rođenja pa je to prigoda da se rekne nešto o njemu i njegovim autobiografskim zapisima, naslovljenim: Curriculum vitae P. Aloysii Mišić, čiji se izvornik u rukopisu nalazi u Biskupskom Ordinarijatu u Mostaru, a fotokopija u franjevačkom samostanu na Petrićevcu, kod Banja Luke.
More...
O radu se često lijepo govori, a manje lijepo misli. Premda su ispisane i izrečene uistinu m nogobrojne i raznolike pohvale radu kao takvomu i premda se čovjek primarno smatra radnim bićem, ipak je činjenica da su radoholičari zapravo iznimke, a da se rad uglavnom smatra nečim opterećujućim. Ukratko, ljudi općenito rade više zato što moraju, a kudikamo manje zato što vole raditi. Nije stoga nimalo slučajno da se gotovo idealom smatra ako čovjek radi ono što voli, jer su m nogi upravo prisiljeni raditi poslove koje da ne moraju ne bi nikada radili. Čovjekovo iskustvo je pretežno takvo da tek kada ne može raditi – što zbog subjektivnih, što zbog objektivnih razloga, tj. zbog sebe ili zbog drugih – čovjek počinje uviđati, ako i tada, ljepotu i svrhovitost rada.
More...
Da je sustavna naobrazba mladih, ali i cjeloživotno obrazovanje odraslih, jedan od primarnih društvenih ciljeva, opće je poznato. Iz takvoga društvenog stava proizlaze dobrobiti kako za pojedinca koji se obrazuje, tako i za društvo u cjelini. Zato su i u prastarim ljudskim zajednicama polagane velike nade u napredak koji dolazi s naobrazbom. Nije stoga čudo što je naobrazba ponajprije bila rezervirana za odabrane, koji su ju sebi mogli priuštiti, ili za one koji su društvu bili najpotrebniji (kao što su, primjerice, svećenici, koji u starini nisu bili samo duhovni pastiri, nego i mislioci, i upravljači društvenih kretanja i još m nogo toga).
More...
„O minte bolnavă este o povară pentru națiune în mai multe feluri”. Așa a afirmat Lewellys Barker, profesor de medicină la Universitatea Johns Hopkins, la Conferința de igiena mintală care a avut loc la New York în luna noiembrie 1912. Barker a fost, de asemenea, un susținător al eugeniei, așa-numita știință a îmbunătățirii umane și a reproducerii planificate. Scopul principal al eugeniei este de a „îmbunătăți” „calitatea” genetică a populației umane prin controlul reproducerii și, la extremă, prin eliminarea celor care erau considerați a fi „inapți”, fizic și / sau mintal.
More...
Donald Rayfield, a prominent Kartvelian studies scholar, Ph.D., professor at Queen Mary University of London, and a loyal friend of the Georgian people, has turned 80 years old. Academician R. Metreveli, the Journal’s editor-in-chief, wish-es him a happy anniversary.
More...
Doctor of philology, professor of Shota Rustaveli State University of Batumi, scientist of Niko Berdzenishvili Institute, Ms. Shushana Putkaradze, turned 80 years old.
More...
D. Pietrzyk-Reeves, “Rethinking Theoretical Approaches to Civil Society in Central and Eastern Europe:Toward a Dynamic Approach,” East European Politics and Societies and Culture 36, no. 4 (2022): 1335–1354. DOI: 10.1177/08883254221081037 The above-mentioned article has an updated Funding note. The online version of the article has been updated.
More...
Essay by Mădălin Bunoiu - "Stop ”Prioritizing” Education"/ Essay by Vladimir Tismăneanu - "Retro-spects".
More...
Din momentul în care Uniunea Europeană a câștigat în profil și volum, am susținut și am trăit timp de decenii dezbateri – de regulă monotone și obositoare – despre esența, obiectivele și bazele straniului obiect/ subiect cu numele de U.E. Aș aduce aminte aici două definiții, aparent pur superficiale, de suprafață, utilizate în anii ’60 și ’70 din secolul trecut, care însă merită să fie luate în considerare și azi, deoarece ele evocă, sub niște denumiri geografice, conținuturi de mare greutate culturală.
More...
Essay by Maria Marineasa - "Whoopee! We're All Gonna Die!"/ Essay by Viorel Marineasa - "Moldova Was Heaven for the Russians”
More...
Literary text by Robert Șerban - "Looking for a Glorious Death"/ Literary text by Radu Pavel Gheo - "Macedonski and Literatorul - Final Pages (2)"
More...
Review of: Roderick Beaton, Grecii. O istorie globală, trad. Livia Szász, Editura Trei, București, 2023, 494 p. Literary text by Adriana Cârcu, Three Ladies.
More...
Essay by Marius Lazurca - "- are and -ism"/ Essay by Gabriela Glăvan - "Side Notes".
More...
Essay by Marcel Tolcea - "The Fakir and the Graphologue". Short story by Călin-Andrei MihăIlescu - "Sun Abuse"
More...