Author(s): Spomenka Krunić,Vikica Šunjić,Jelena Milinović,Amina Alijagić,Radmila Žigić,Sabiha Husić,Natalija Petrić / Language(s): Bosnian
Publikacija koja je pred nama proizvod je promišljanja i istraživanja grupe autorica, koje su uradile rodno osjetljive analize pravnih akata, relevantnih propisa i politika, na državnim, entitetskim, kantonalnim i gradskim nivoima u Bosni i Hercegovini, u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, te rada i zapošljavanja, sa posebnim osvrtom na prava žena povratnica. Ova analiza nadovezuje se na ranije urađenu rodno osjetljivu situacionu analizu pravnih dokumenata i konkretne prakse, u relevantnim institucijama u tri grada, pod nazivom „Socijalna uključenost povratnica: rodno osjetljiva situaciona analiza". Kako je izsituacione analize postalo vidljivo da se većina povratnika i povratnica ne osjeća nacionalno ugroženima, s obzirom na povratak u kraj u kojem su manjinska grupa, već zanenemareno od društva i države, jer im nije u stanju pružiti zaposlenje, tj. ekonomsku sigurnost, pojavila se potreba za analizom normativno-pravnih akata, koji direktno proizvode socijalnu isključenost povratničke populacije, posebno žena povratnica. Obje analize dio su implementacije projekta Socijalna uključenost žena povratnica u BiH koju vodi Transkulturna psihosocijalna obrazovna fondacija (TPO) iz Sarajeva, uz podršku Norveške Vlade. Iako je, u globalu, jednakopravnost pred zakonom u Bosni i Hercegovini dobro obezbijeđena, postoje podzakonski i drugi dokumenti koji direktno ili indirektno diskriminiraju žene i tako ih višestruko marginalizuju u društvu. Nepotpuni zakoni iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, rada i zapošljavanja, o kojima je ovim analizama riječ, direktno određuju ekonomsku situaciju žena povratnica. U zakonskim propustima, koje autorice detaljno otkrivaju, čita se ekonomska diskriminacija žena, budući da žene nemaju, zakonski tačno uređen, pristup ekonomskim resursima. Sve to zajedno proizvodi i umnožava siromaštvo, zavisnost od drugih, nezbrinutost, nemogućnost društvenog djelovanja i samostalnog rada, te patnju žena povratnica. Osnovni cilj ove publikacije jeste da se ukaže na nedostatke u zakonskim i drugim dokumentima, koji onemogućavaju povratnice da ravnopravno sudjeluju u dobijanju i korišćenju ekonomske pomoći i beneficija, koje su raznim aktima predviđeni za povratničku populaciju. U tom smislu izuzetno su značajne intervencije ovdje okupljenih autorica, čije preporuke ne treba da budu utopijsko rješenje, već dragocjeni doprinos antipatrijarhalnim pravnim dokumentima, koji će uvažiti specifične potrebe žena i tako obezbijediti jednakopravnost spolova, osim pred zakonom, i u praksi. Širi kontekst priče o ekonomskoj neravnopravnosti žena, posebno povratnica, pred zakonima Bosne i Hercegovine, jeste pitanje raspodjele javne moći i novca. Kada se već ekonomski odnosi uređuju i kontrolišu pravnim mehanizmima, a institucije direktno određuju naše životne prilike, dragocjeni su svi napori da se obezbijede ravnopravne i najbolje moguće prilike za sve. Na kraju, dolazi se i do pitanja prava i pravde, jer je za žene povratnice, trenutno, ideal pravde nedostižan. Zbog svega ovoga, publikacija „Socijalna uključenost povratnica u Bosni i Hercegovini - rodno osjetljiva analiza zakonskih dokumenata u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, rada i zapošljavanja" nije puka pravna analiza dokumenata, već smjernica za stvaranje ravnopravne stvarnosti za sve i pravne prakse koja će ukinuti simboličko nasilje nad, ionako, ranjivim grupama. Autorice okupljene oko ovog projekta ukazuju na problemska mjesta bosanskohercegovačkih pravnih mehanizama provedbe i zaštite prava žena povratnica. Žene povratnice - samohrane majke, privrednice ili vlasnice imovine, itd., koje postojeći zakoni i drugi dokumenti ne prepoznaju kao specifičnu grupu, svakodnevno se susreću sa diskriminacijom. Povratnice kao kategorija su nevidljive, jer se zakon, riječima Natalije Petrić „bavi muškarcima kao predominantno nositeljima porodičnog domaćinstva (...), muškarcima kao predominantno vlasnicima preduzeća i/ili samostalnim privrednicima, odnosno, vlasnicima poljoprivrednog zemljišta." Ovakvi zakonski akti proizvod su specifične kulturne tradicije, stereotipa i predrasuda, kao i samog jezika, koji je rodno neosjetljiv - isključivo određen muškim gramatičkim rodom i u kojem su žene nevidljive. Najvredniji doprinos publikacije koja je pred nama jesu preporuke koje autorice kroz svoje tekstove daju, te ih na kraju još jednom ističu. Iako ostvarivanje preporuka zahtijeva (parafraziraću stav Jelene Milinović i Spomenke Krunić) multisektorski pristup i uključivanje svih nadležnih institucija i društvenih aktera na svim nivoima, kao i dugotrajni proces promjene svijesti o ravnopravnosti spolova, autorice koje su učestvovale u ovoj analizi, svjesne su ograničenja, ne samo u vidu mandata i nadležnosti, već i u društvenim kretanjima, na koje imaju mali uticaj. Ipak, preporuke koje su ponudile predstavljaju intervenciju u stvaranju okruženja za pozitivne promjene u unapređivanju ravnopravnosti spolova. Ova rodno osjetljiva analiza pravnih dokumenata sastoji se iz tri dijela. U prvom dijelu analize Jelena Milinović i Spomenka Krunić daju pregled međunarodnih dokumenata, na koje se država Bosna i Hercegovina obavezala da će ih poštovati i koji su ugrađeni u domaće pravosuđe, a koji garantuju jednakopravnost spolova, odnosno direktno štite ženska ljudska prava, posebno u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, rada i zapošljavanja. U drugom dijelu analize, također, Jelena Milinović i Spomenka Krunić analiziraju pravna dokumenta na državnom nivou i u Republici Srpskoj, koja treba da osiguraju ravnopravan položaj žena, posebno povratnica, u već spomenutim oblastima. Vikica Šunjić analizira propise, strategije i pokazatelje na državnom i federalnom nivou u oblastima koje reguliraju pitanja raseljenih osoba, izbjeglica, povratnika i povratnica.Treći dio pokazuje postojeće prakse na nivou nekih gradova i kantona u Bosni i Hercegovini. Radmila Žigić se bavila socijalnom inkluzijom povratnica na području opštine Bijeljina, Natalija Petrić na području Banja Luke, a Sabiha Husić i Amira Alijagić uradile su rodno osjetljivu analizu podzakonskih akata i drugih dokumenata u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, te pokazale nivo socijalne inkluzije povratnica na području općine Zenica i Zeničko-dobojskog kantona. Posebnost ovoj pravnoj publikaciji daje i činjenica da su autorice, njih sedam, pisale svoje analize iz, međusobno, različitih profesionalnih pozicija i iskustava, slijedeći unaprijed date metodološke smjernice pri izradi svojih tekstova, ali vodeći se svojim znanjima i osjećajem za ukazivanje na najvažnije problemske tačke pravne uslovljenosti socijalne isključenosti povratnica. Možda teško vidljiv na prvo čitanje, dobio se interdisciplinarni pristup pravim problemima i rješenjima. Iz analiza koje se odnose na entitetske i gradske nivoe vlasti, vidljive su i neke razlike u postojećim propisima, ali kako te zakonske razlike nisu bile predmet ovih analiza, na zainteresovanim čitateljkama i čitateljima je da ih samostalno otkrivaju i razmišljaju o njima.
More...
