Analiza dugotrajnosti kaznenih postupaka za ratne zločine vođenih na sudovima u RH

Author(s): Nikolina Židek / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Predmet ove analize kazneni su postupci za ratne zločine, vođeni na sudovima u Republici Hrvatskoj od 90-ih godina do danas, u skladu s dostupnom dokumentacijom, radi dobivanja podataka o trajanju kaznenih postupaka u spomenutim predmetima kako bi se utvrdile prosječne vrijednosti, a s njima i učinkovitost sudstva u postupcima za ratne zločine. Podaci su prikupljeni pregledom pravomoćnih presuda, ali i pregledom dokumentacije u predmetima koji su još u tijeku, objavljene na web-stranicama Centra za mir, nenasilje i ljudska prava (http://www.centar-za-mir.hr/), uz provjeru pojedinih slučajeva uvidom u popis Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od ožujka 2013. godine1 . U nekim slučajevima konzultirali smo presude na web-stranicama Vrhovnog suda RH i dobili podatke iz novinskih članaka, objavljenih na internetu, kojima su popraćena neka od suđenja. Dostupni podaci sigurno su dostatni za analizu trendova u pojedinim razdobljima i predstavljaju reprezentativan uzorak, ali zbog nedostataka cjelovite dokumentacije i javno objavljenih podataka o svim sudskim postupcima za ratne zločine, neophodno je naglasiti da se u prikazu podataka ne govori o ukupnim i konačnim brojkama.

Karakteristični predmeti koji su obilježili desetljeće

Author(s): Miren Špek / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Iako su se u Republici Hrvatskoj suđenja za ratne zločine provodila i prije 2000. godine, promjenom političke vlasti, ali i zbog brojnih materijalno-procesnih promjena, dolazi do nešto bržeg i efikasnijeg procesuiranja zločina koje su počinili pripadnici HV-a i/ili MUP-a. Do 2000. godine nadležna županijska državna odvjetništva većinom su pokretala postupke protiv pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije, pripadnika Teritorijalne obrane te pripadnika vojnih i paravojnih snaga tzv. Republike Srpske Krajine, a u javnosti je prevladavao stav da se u obrambenom ratu ne može počiniti ratni zločin.

Društveni učinci kaznene politike

Author(s): Marija Lovrić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Marija Lovrić rođena je 1950. godine u Osijeku u obitelji koja je nakon Drugog svjetskog rata u Slavoniju došla iz Dalmatinske zagore. U Osijeku je zasnovala obitelj. Njezin suprug Branko Lovrić bio je jedan od direktora pošte u Osijeku. U studenome 1991., u vrijeme kad su Marija Lovrić i malodobni sinovi bili u izbjeglištvu u Zaprešiću, supruga su naoružane osobe u odorama Hrvatske vojske odvele u nepoznatom pravcu, nakon čega mu se gubi svaki trag.

Neriješeno pitanje reparacije civilnih žrtava ratnih zločina i rezultati analize

Author(s): Emina Bužinkić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Za razliku od mnogih zemalja u svijetu koje su obilježene višegodišnjim ratnim sukobom i brojnim ljudskim stradanjima i materijalnim štetama, Republika Hrvatska nije uspostavila sveobuhvatan nacionalni program obeštećenja i reparacija civilnih stradalnika i ratom pogođenih zajednica. Od 1991. godine, kada su otpočeli prvi sukobi koji su poslije vodili u dalekosežno okupiranje, brojna ljudska stradanja i neprocjenjivu materijalnu štetu, Republika Hrvatska nastavila je s primjenom, uz poneku izmjenu, postojećih republičkih zakona naslijeđenih iz tada već bivše, dezintegrirane Jugoslavije, te tijekom idućih godina prihvatila niz nepovezanih zakona koji do danas nisu ispunili zadaću obeštećenja i reparacija stradalog civilnog stanovništva i stradalih područja.

Regionalna suradnja u postupcima za ratne zločine kao nasljeđe tranzicijske pravde na zapadnom Balkanu

Author(s): Bruno Vekarić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Je li proteklih deset godina od prvog skupa Palićkog procesa ostvareno i, ako jest, u kojoj mjeri ono što je dogovoreno kao zajednički cilj: što uspješnije istraživanje, procesuiranje i kažnjavanje počinitelja kaznenih djela ratnih zločina? U ovom se članku polazi od stava da su postupanja tužiteljstava Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u predmetima ratnih zločina jedno od bitnih, ako ne i ključnih, nasljeđa tranzicijske pravde na prostorima nekadašnje SFRJ. Sudske presude nacionalnih sudova pišu historijsku poruku pomirenja i podržavaju načelo sprječavanja nekažnjivosti kaznenih djela ratnih zločina. Primarni cilj tužiteljstava u regiji je da utvrde kaznenu odgovornost. Pomirenje bi bilo posljedica ako se taj cilj ostvari - da se utvrdi istina, da to utječe na pravdu za žrtve, da žrtve shvate da onaj tko je oslobođen doista nije kriv, a ako je proglašen krivim, treba biti osuđen. Tek to može utjecati na političko pomirenje. Danas je dominantan stav da se konkretne strategije suočavanja s nasljeđem ratnih zločina na prostorima bivše Jugoslavije moraju ostvarivati bez odgađanja, usporedno s procesom modernizacije društava i njihovih deklarativnih težnji da ravnopravno uđu u obitelj europskih naroda te odgovore izazovima tranzicijskih promjena.

Rad Državnog odvjetništva u RH od 2000. do danas

Author(s): Milena Čalić-Jelić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Ratni zločini iz Domovinskog rata od 1991. do 1995., bilo da su ih počinili pripadnici hrvatskih ili srpskih vojnih i paravojnih postrojbi, svjedoče o razmjerima tragedije koja se dogodila na ovim prostorima devedesetih godina prošlog stoljeća. Godinama se zločine pokušavalo svesti na razinu ideoloških motiva i svetih ciljeva, osvetu žrtava ili članova njihovih obitelji i suboraca. Sve do 2000. godine i promjene vlasti nakon trećesiječanjskih izbora te pritisaka međunarodne zajednice kod hrvatskih političkih i pravosudnih elita vrijedila je dogma kako u obrambenom, oslobodilačkom ratu nije moguće počiniti ratni zločin pa su do tada ratni zločin činili samo ''oni drugi''. Neosporno je da se rat vodio na teritoriju RH i da je Srbija mobilizirala nekadašnju zajedničku vojsku (JNA) za provođenje svojih agresorskih, imperijalnih ciljeva pod egidom zaštite srpske manjine u Hrvatskoj, koja se raspadom bivše Jugoslavije u novoj, neovisnoj državi našla ugrožena. Tek promjenom retorike političara i predstavnika pravosuđa u svezi s procesuiranjem svih ratnih zločina, sukladno zakonu i međunarodnom pravu, neovisno o njegovoj ''nacionalnosti'' ili pripadnosti pojedinim postrojbama (ali još ne toliko svijesti i društvene klime) počinje otvaranje procesa protiv hrvatskih vojnika i policajaca za teške ratne zločine. Ujedno, 2004. godine DORH počinje provoditi reviziju svih predmeta protiv osumnjičenih ili optuženih pripadnika srpskih formacija kako bi uklonio svaku sumnju u možebitno pristrano postupanje koje nije utemeljeno na zakonima. Tijekom 2001. u Hrvatskoj je uhićeno nekoliko desetaka građana srpske nacionalnosti pod optužbom za ratne zločine u vrijeme rata u Hrvatskoj, a to su politički predstavnici Srba u Hrvatskoj i neke nevladine udruge koja se bave ljudskim pravima ocijenili kao pritisak kojemu je cilj onemogućavanje povratka ili pak kao svojevrsnu kompenzaciju za pokrenute postupke za ratne zločine protiv građana hrvatske nacionalnosti.

Zločini bez sudskog epiloga: propuštene prilike za priznanje patnje i izgradnju povjerenja

Author(s): Vesna Teršelič / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Sugovornici iz medija često pitaju koliko je ratnih zločina procesuirano. Možemo ponuditi različite odgovore iz različitih izvora, od najrelevantnijeg podatka iz baze Državnog odvjetništva do informacija koje prikupljaju različite organizacije civilnog društva. Podaci neizbježno ovise o razumijevanju što su ratni zločini, a što teške povrede ljudskih prava i nisu konačni. Nastavkom istraga i terenskih istraživanja organizacija za ljudska prava neki će krimeni, koji danas podliježu zastari, možda biti okvalificirani kao ratni zločini. Čak ako se to i ne dogodi, vrijedi imati na umu da nepravde i povrede ljudskih prava ostavljaju dubok trag. Posljedice za žrtve, njihove zajednice i društvo nisu tako drastične kao kod ratnih zločina, ali povrede kao što su deportacije, deložacije, miniranja kuća i gubitak posla svojim dugoročnim posljedicama obvezuju na reakciju institucija i društva. U recima koji slijede dat ću kratak prikaz nekih nedjela počinjenih tijekom rata i poraća 90-ih, koja su ostala bez sudskog epiloga. Neka među njima još uvijek nisu kvalificirana kao ratni zločini. Kad pravosudno procesuiranje izostane ili je presporo, stradali i njihovi najbliži često sami kreću u borbu za priznanje patnje, a katkad i uspijevaju pokrenuti nadležne institucije. U dugoj i neizvjesnoj pravnoj bitci podrška su im odvjetnici, mediji i organizacije za ljudska prava. Teške povrede ljudskih prava nikada nisu bile nevidljive. U javnosti se za većinu zločina počinjenih od 1991. - 1995. saznalo ubrzo nakon počinjenja jer su o njima izvještavali neovisni mediji, civilne inicijative i organizacije za ljudska prava. No s prolaskom vremena, sjećanja na neugodne činjenice su blijedjela pa su se zločinima krajem devedesetih bavile prije svega obitelji žrtava i organizacije za ljudska prava, a ne nadležne institucije. Obitelji ubijenih, nestalih i ranjenih, oni koji su preživjeli silovanje i druge oblike seksualnog zlostavljanja u ratu ili su tijekom ili nakon rata umrli od posljedica rata, žrtve teških kršenja ljudskih prava, izbjeglice i prognanici, kao i društvo u cjelini, još uvijek očekuju pravdu.

Silovanje i seksualno nasilje kao radnje počinjenja kaznenog djela ratnog zločina

Author(s): Veselinka Kastratović / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Seksualno nasilje uključuje silovanje, seksualno zlostavljanje, seksualno sakaćenje, seksualno ropstvo, prinudnu trudnoću, prinudnu prostituciju, sterilizaciju. Žrtve silovanja ili drugih oblika seksualnog zlostavljanja u najvećem su broju slučajeva žene te se za ratna silovanja i seksualna zlostavljanja počinjena nad ženama može reći da spadaju u rodno uvjetovano nasilje. Pritom moramo imati na umu da se o seksualnom nasilju nad muškarcima više šuti nego u slučaju seksualnog nasilja nad ženama. Tijekom rata su muškarci zatočeni u logorima vrlo često bili žrtve brutalnih seksualnih zlostavljanja. Silovanje uključuje povredu dostojanstva žrtve, tjelesnu i mentalnu bol žrtve, trpljenje mučenja i torture. Silovanjem se ruši dostojanstvo žrtve, njezin tjelesni i moralni integritet.

MKSJ: osnovne značajke i praksa u predmetima relevantnim za Republiku Hrvatsku

Author(s): Jelena Đokić Jović / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Osnovan 25. svibnja 1993. s točno određenom svrhom (ad hoc karakter), Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju egzistira već više od dvadeset godina. To je prvi međunarodni sud za ratne zločine nakon Nürnberga i Tokija. Tužiteljstvo koje djeluje unutar suda podignulo je optužnice protiv 161 osobe. U tijeku su kazneni postupci protiv 20 optuženih, a postupci protiv Karadžića, Mladića, Hadžića i Šešelja u fazi su glavne rasprave. U odnosu na 74 osobe, postupci su pravomoćno okončani osuđujućim presudama, a čak 50 optuženika izdržalo je zatvorske kazne. U dvadesetak slučajeva sklopljeni su sporazumi o priznanju krivnje iako je unutar tzv. inherentne nadležnosti, odnosno “svojevoljnog proširivanja vlastite nadležnosti’’, MKSJ proveo i 22 postupka za nepoštivanje suda. Osnivanje suda tijekom trajanja oružanog sukoba na prostoru nekadašnje SFRJ, MKSJ razlikuje od nürnberškog koji je slovio kao sud pobjednika.

Položaj i prava optuženika te postupak odmjeravanja kazne na MKSJ-u

Author(s): Vesna Alaburić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Kad je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a, pozivajući se na poglavlje VII. Povelje UN-a, odlučilo utemeljiti Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (MKSJ), ratnim strahotama na ovim prostorima još se nije nazirao kraj. Kao specifičan ad hoc pravni mehanizam međunarodne zajednice, taj je sud utemeljen s primarnim ciljem osiguranja pravde za žrtve ratnih zločina počinjenih tijekom oružanih sukoba na području bivše Jugoslavije od 1991., a zatim i kao sredstvo postizanja i očuvanja mira na tom području. Plemenitost tih ciljeva s pravom je u domaćoj i međunarodnoj javnosti pobudila i velika očekivanja od rezultata rada tog ad hoc tribunala u Haagu.

Usporedba pravnih instituta u suđenjima za ratne zločine na međunarodnim sudovima i u Hrvatskoj

Author(s): Jelena Đokić Jović,Marko Sjekavica / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Iako oblik počinjenja kaznenog djela udruženim zločinačkim pothvatom (UZP) nije predviđen Statutom MKSJ-a, njegovom su se jurisprudencijom, počevši od presude žalbenog vijeća u predmetu Tadić, kojom je praktički utemeljen taj oblik individualne kaznene odgovornosti, razvila tri osnovna modaliteta. Uz implicitno prihvaćanje koncepta odgovornosti udruženog zločinačkog pothvata, kažnjeni su počinitelji brojnih zločina u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj i na Kosovu.

Svjedočenje bivšeg zatočenika logora Morinj na MKSJ-u

Author(s): Robert Hausvička / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Robert Hausvička rođen je 1968. godine u Dubrovniku, u obitelji koja potječe iz Češke. Početkom rata u Hrvatskoj dobrovoljno se prijavio u jedinice Specijalne policije te je sudjelovao u aktivnostima vezanim uz obranu Dubrovnika. Već na početku rata, 21. listopada, u jednoj od akcija u okolici Dubrovnika, zarobile su crnogorske paravojne postrojbe i odveden je u logor Bileća. Prva dva mjeseca zatočenja u Bileći proveo je u samici. Nakon gotovo šest mjeseci provedenih u Bileći, prebačen je u logor Morinj, gdje je ostao gotovo tri mjeseca. Oslobođen je u razmjeni 2. srpnja 1992. Nekoliko dana nakon povratka u Dubrovnik, ponovno je pristupio Specijalnoj policiji i otišao na bojište. Sudjelovao je u operacijama Maslenica i Bljesak. Zbog posljedica teškog zlostavljanja u logorima, kraj rata i VRA Oluja dočekao je na liječenju od PTSP-a. U studenome 1996. umirovljen je. Godine 2003. svjedočio je u Haagu kao svjedok optužbe protiv Slobodana Miloševića. Danas sa ženom i troje djece živi u Dubrovniku.

Kako su hrvatski mediji, politika i društvo prihvatili haške presude za Herceg-Bosnu

Author(s): Boris Pavelić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

“Ni 20 godina nakon Ahmića ne znamo tko je zapovjedio masakr, gdje je bio politički um zločina i tko je to bio!” To je naslov teksta objavljenog 13. lipnja 2014. na hrvatskome internetskom portalu dnevno.hr., sedam dana nakon što se 6. lipnja 2014. u Hrvatsku vratio Dario Kordić, ratni potpredsjednik HDZ-a BiH, koji je 2004. pred Haaškim sudom pravomoćno osuđen na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad Muslimanima srednje Bosne 1993. godine. Među petstotinjak okupljenih koji su Kordića dočekali u zagrebačkoj zračnoj luci, bio je i sisački biskup Vlado Košić.

Preslike novinskih tekstova

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Tragom Srebrenice

Author(s): Marija Vujošević / Language(s): Montenegrine Publication Year: 0

Učenici dobijaju domaći zadatak – Uraditi referat na temu „Rat u BiH iz ugla ljudskih prava“, koji će biti pregledan i ocijenjen.

Rat iz dječije perspektive

Author(s): Violeta Stojkanović / Language(s): Montenegrine Publication Year: 0

Nakon odrađenih aktivnosti koje su bile raznovrsne, može se zaključiti da su ishodi postignuti u cjelini.

Note VS meci

Author(s): Ljiljana Bajčetić / Language(s): Montenegrine Publication Year: 0

Nastavnik/ca prati i vrednuje rad učenika/ca u tročlanim prezentacionim grupama: procjenjuje nivo njihovog pojedinačnog zalaganja, učešće u timskom radu na osnovu Dnevnika aktivnosti koji vodi grupa u toku priprema, vrednuje prezenterske sposobnosti na osnovu unaprijed postavljenih kriterijuma. Takođe, prati učešće učenika/ca u diskusiji na času, procjenjuje kvalitet odgovora i daje povratne informacije. Nastavnik/ca komentariše i procjenjuje odgovore koje su učenici/e, na stikerima, postavili na linoit tablu Nastavnik/ca ocjenjuje domaći zadatak učenika/ca koji je postavljen na linoit tablu.

Kulturocid – uništavanje kulturnih dobara u Dubrovniku, Mostaru i Sarajevu

Author(s): Rade Vujović / Language(s): Montenegrine Publication Year: 0

Formativno praćenje: razumije uputstva, umije pronaći podatke i činjenice, organizuje i pravi koncept i analogiju, upoređuje i analizira činjenice na osnovu kojih donosi zaključke. Sumativno ocjenjivanje: u skladu sa jasno gradiranim ishodima ocjenjuje učenike/ce.

Kulturocid na primjeru Starog mosta u Mostaru

Author(s): Vukadin Nišavić,Filip Kuzman / Language(s): Montenegrine Publication Year: 0

Postignuća se mogu pratiti na osnovu aktivnosti učenika/ca i njihovih odgovora na času, kao i procjenjivanjem prepoznavanja značaja i vrijednosti kulturne baštine na drugim primjerima u eseju.

Zloupotreba medija i propaganda u sukobima 90ih

Author(s): Ana Vukosavović Ćetković,Milosava Mrdak-Mitrović / Language(s): Montenegrine Publication Year: 0

Formativno: vrednovati aktivnost učenika/ca na času, učešće u diskusiji i doprinos timskom radu; Sumativno: vrednovati umijeće kritičkog promišljanja i sposobnost povezivanja sa ranije usvojenim znanjima.