Publisher: Transkulturna Psihosocijalna Obrazovna Fondacija (TPO Foundation)

0% Tolerance to School Violence: A Guide to School Violence Protocol for Children/Young Parents and Teaching Staff

0% tolerancije nasilju u školi : vodič kroz protokol o postupanju u slučaju nasilja u školi za djecu/mlade roditelje i nastavno osoblje

Author(s): Emina Jusufbegović,Natalija Panić,Sunčica Rezić,Adrian Tarčuki,Nidal Mašić,Davor Marić,Marija Vučić,Dino Hasić,Nina Haračić,Arijana Ćatović / Language(s): Bosnian

Keywords: parents; children; teachers; violence; school education; guide;

Često ističemo kako imamo dobre propise, ali se oni ne primjenjuju. Da bi se nasilje među djecom smanjilo, potrebno je sistemski provoditi odgoj za nenasilno rješavanje sukoba i toleranciju kroz sve odgojno-obrazovne nivoe, od vrtića do srednjih škola. Također je važno pravovremeno primijeniti odgovarajuće intervencije s djecom koja počinju pokazivati određene probleme u ponašanju, a to obavezno uključuje i rad s njihovim roditeljima. Vodič kroz Protokol o postupanju u slučaju nasilja u školi, odnosno 0% tolerancije nasilju u školi, namijenjen je prije svega djeci i mladima, roditeljima i nastavnom osoblju, a nastao je iz potrebe da se pokušaju afirmirati već postojeći mehanizmi i zakonske obaveze na koje su se škole u Hercegovačkoneretvanskom kantonu već obavezale. Cilj je sistemska zaštita djece i mladih koji su izloženi nasilnom ponašanju svojih vršnjaka i vršnjakinja, ali ujedno i pomoć onoj djeci koja se nasilno ponašaju. Prepoznavanjem, zaustavljanjem i sprečavanjem nasilja ne samo da pružamo djeci i mladima pomoć da prevladaju posljedice nasilja, već im šaljemo jasnu poruku da nam je njihova dobrobit važna i da želimo da živimo u društvu koje ne tolerira nasilje ni u kom obliku. S tim u vezi, TPO Fondacija i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK odlučili su iskoristiti već postojeće resurse, mogućnosti, ali i zakonske obaveze koje su nadležni organi uredno propisali.

Gender Stereotypes: Sound Familiar?

Rodni stereotipi: zvuči poznato?

Author(s): / Language(s): Bosnian

Keywords: gender; stereotypes; education; teachers; parents; media; women; rights; social norms; social control;

The book “Gender Stereotypes: Sounds Familiar?” is a part of the project An Initiative for Creative Dialogue and Education. Together with the group “Brkate” and comic book author Jakov Čaušević, TPO Foundation Sarajevo designed the comic book edition: Bogey Femiteaching. The aim of Bogey Femiteaching is to challenge prejudices on feminism and gender equality, and to question the position of women in contemporary BosnianHerzegovinian society through the use of comics genre and humour. Our choice for the comics genre is twofold. It has potential to engage young people with a variety of subjects, while simultaneously acting as an educational tool in an encouraging and non-intimidating manner. Initially, our team aimed only at publishing twenty comic stories and to present them to the wider public – especially young people, through setting up an exhibition. However, we decided to take the project a step further due to the positive interaction and the great interest young people showed during exhibitions. This experience also led us to conclude that the comics genre is an ideal form for an interdisciplinary approach to education. It provides a great motivating tool for all those who are not as interested in the traditional educational methods, such as books for example. Building on this initial success, the edition of Bogey Femi-teaching was completed with an additional book, “Gender Stereotypes: Sounds Familiar?”, which represents a unique combination of educational comics with shorter thematic texts. They directly challenge and question a variety of gender and feminist related issues, as well as discourses tied to education, patriarchal family values, law, science, religion, politics, media, domestic violence, and many other gender-based discriminatory practices. We are strongly convinced that only through a critical evaluation of the politics of established gender norms, while using the lens of humour, a positive contribution towards a more realistic representation of existing discrimination, oppression and exclusion can be made. In other words, femiteaching should not at all be seen as a bogey. Instead, it should be seen as an opportunity to visualise an idea about a world in which men and women, as well as other excluded and marginalised groups and individuals, equally participate in all walks of life.

World Ethos Under the School Roof - Manual for Integrating the World Ethos into Teaching Processes

Svjetski etos pod školskim krovom - Priručnik za integriranje svjetskog etosa u nastavne procese

Author(s): / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; world ethos; ethics; education; pedagogy; religion;

Publikacija „Svjetski etos pod školskim krovom: Priručnik za integriranje svjetskog etosa u nastavne procese“ nastala je u sklopu projekta TPO Fondacije iz Sarajeva „Integracija svjetskog etosa u odgojno-obrazovne strukture i procese u Bosni i Hercegovini“ iza kojeg je svojom stručno-financijskom pomoći stala i Zaklada svjetskog etosa iz Tübingena što čini utemeljenom nadu da ćemo uskoro raspolagati sličnim publikacijama i za druge aspekte projekta svjetskog etosa, i to u prvom redu za one koji se tiču politike, gospodarstva, ekologije, mirotvorstva i dijaloga religija. Kombinirajući teorijski i praktični pristup, ova publikacija po prvi put u našoj regiji na obuhvatan način skreće pozornost na pozitivni potencijal svjetskog etosa za odgojno-obrazovne procese i strukture u okrilju bosanskohercegovačkog društva koje je već stoljećima obilježeno stvarnošću od koje više ne može uteći niti jedno globalizirano društvo. Dakako, riječ je o višekulturnom, višenacionalnom i višereligijskom profilu čije je pozitivne potencijale moguće pretočiti u stvarnost jedino na osnovi sustavnog i ustrajnog posredovanja etičkih, međukulturalnih i međureligijskih kompetencija. U protivnom se taj profil, kako smo tome nažalost nerijetko svjedoci, izokreće u prokletstvo, kako za same pojedince tako i za različite kulturne, religiozne, nacionalne ili političke zajednice. Privlačne sile između projekta svjetskog etosa i odgojno-pedagoške sfere izviru iz fundamentalnog uvida da su pored obiteljskog okrilja upravo vrtići i škole središnja mjesta učenja etičkog ponašanja. Na to se nadovezuje ništa manje odsudan uvid da s procesom senzibiliziranja za vrijednosti i odgojem za odnos prema drugima koji će biti prožet poštovanjem treba početi što je moguće ranije, i to već u obiteljskom krugu a potom u vrtićima i školama. Dakle, fundamentalni cilj na koji je usmjeren projekt svjetskog etosa i pedagoškonastavni kadar senzibiliziran za taj projekt sažeto izražavaju dvije usko povezane nakane. S jedne je strane riječ o izoštravanju svijesti o moralu i vrijednostima kod djece i mladih u vrtićima i školama, što je nesumnjivo osnova za njihovo etičko mišljenje i djelovanje, a s druge strane o posredovanju orijentacijskog znanja o drugim religijama, kulturama i nacijama, kako bi se zarana izbjeglo da djeca i mladi postanu žrtve kobnih predrasuda a umjesto toga zarana budu osposobljeni za miroljubivu otvorenost za „tuđe“, ne odričući se pri tome „svoga“; dapače, raskrivajući da granice između „tuđeg“ i „svoga“ nisu nepropusne nego da i jedno i drugo svoje opstojanje i životnost duguju upravo dijaloškom prožimanju i uzajamnom obogaćivanju. Na toj pozadini postaje posve razvidno zašto je silna energija Zaklade svjetskog etosa iz Tübingena uložena upravo u to da s vrsnim pedagoško-nastavnim kadrom razvije niz materijala koji će omogućiti ne samo da pojedine škole ugrade ideju svjetskog etosa u nastavne programe nego i da postanu tzv. „škole svjetskog etosa“, i to tako što će se na sustavan način posvetiti potrazi za primjerenim načinima ukorjenjivanja i življenja načela i vrijednosti svjetskog etosa u školskoj svakodnevnici. Ovom se publikacijom konačno otvara mogućnost postupnoj integraciji svjetskog etosa u nastavne programe i – ništa manje važno – školsku svakodnevnicu bosanskohercegovačkih škola za što će trebati dosta vremena i strpljenja, no ništa nas više od naše nedavne ratne prošlosti ne uvjerava da se tom procesu treba posvetiti svim silama. Upravo će na tom tragu stručni tim TPO Fondacije iz Sarajeva uz pomoć ove publikacije i uz suradnju s nekoliko bosanskohercegovačkih pedagoških instituta započeti obuku nastavnog kadra srednjih škola s ciljem njihovog upoznavanja sa svjetskim etosom i osposobljavanja da načela i vrijednosti svjetskog etosa na stručan i sustavan način posreduju svojim učenicima i učenicama. Dakako, sve to s nadom da ćemo kroz nekoliko godina s radošću moći konstatirati da u Bosni i Hercegovini postoji ne samo niz škola s nastavnim programom u koji je ideja svjetskog etosa posve integrirana nego i s nekoliko tzv. „škola svjetskog etosa“. Prvo poglavlje ove publikacije „Svjetski etos kao odgojno-obrazovni projekt: teorijski pristup“ prvenstveno je posvećen pojašnjenju zbog čega je projekt svjetskog etosa od samog početka i u svim svojim aspektima pedagoški projekt na što već upućuju sintagme koje spadaju na samu srž tog projekta kao što su to „učiti se suživotu“, „učiti se razumijevanju kultura“ ili „učiti se življenju vrijednosti“. Dakako, nije propušteno izričito ukazati i na pozitivni potencijal svjetskog etosa za odgojno-obrazovne strukture i procese u bosanskohercegovačkom društvu. Drugo poglavlje ove publikacije „Svjetski etos kao odgojno-obrazovni projekt: praktični pristup“ posvećeno je konkretnom posredovanju načela i vrijednosti svjetskog etosa tijekom nastave. U prvom je tekstu riječ o nastavnoj jedinici posvećenoj svjetskom etosu za srednje škole koja se može praktično provesti tijekom četiri dvostruka školska sata ili tijekom osam školskih sati. Dakako, uz niz adaptacija ova se nastavna jedinica može izvesti čak i u višim razredima osnovne škole. Niti u prvom niti u drugom slučaju pitanje o tome u sklopu kojeg će se predmeta izvesti ova nastavna jedinica nije unaprijed determinirano, no kao „logična“ mjesta nameću se u prvom redu predmeti konfesionalnog vjeronauka, kulture religija, etike, demokracije ili sati razredne nastave. Upravo je na tu mogućnost usredotočen drugi tekst u kojem se nalaze sugestije kako bi se tijekom deset sati razredne nastave na sveobuhvatan način mlade moglo upoznati s idejom svjetskog etosa, i to s naglaskom na konkretnim primjenama svjetskog etosa u školskoj svakodnevnici, kao što je to primjerice izrada „zajedničkog razrednog etosa“. Važno je napomenuti da tekstovi u okviru zadataka u sklopu dva netom spomenuta teksta nisu obvezujući nego su doneseni samo kao ogledni primjeri, pri čemu je nastavnom kadru ostavljena mogućnost da sukladno specifičnim senzibilitetima u svom okruženju izaberu druge tekstove, bilo novinskog ili literarnog karaktera, za koje smatraju da će biti efektivniji za postizanje naznačenih ciljeva. Digitalni materijali o kojima se govori na nekoliko mjesta bit će dostupni na internet platformi TPO Fondacije posvećenoj tematskom sklopu svjetskog etosa. Zarad efektivnijeg korištenja ove publikacije, u njezinom se dodatku nalazi „Deklaracija o svjetskom etosu“ kao dokument na kojem počiva projekt svjetskog etosa i na koji se nerijetko pozivaju tekstovi od kojih je sačinjena ova publikacija. Nadamo se da će ova publikacija na presudan način doprinijeti sustavnom integriranju svjetskog etosa u odgojno-obrazovne strukture i procese u bosanskohercegovačkom društvu i da TPO Fondacija u tom nastojanju neće ostati usamljena. Dodatan razlog za tu nadu je i činjenica da će ova publikacija biti tiskana usporedo s knjigom „Svjetski etos: Dokumenti – utemeljenja – primjene“ koja pruža sustavan uvid u temeljne dokumente na kojima počiva projekt svjetskog etosa, pri čemu je posebna pozornost posvećena različitim načinima utemeljenja i primjene svjetskog etosa u suvremenim društvima sučeljenim s globalizacijom.

Nira - Vol. II

Nira - Vol. II

Author(s): Elma Softić-Kaunitz,Pavle Kaunitz,Neven Misaljević,Filip Andronik / Language(s): Bosnian

Keywords: comic book; society; awareness; discrimination; gender;

TPO Fondacija je tokom 2015. godine, u okviru projekta „Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju (IKDE)“, počela s radom na drugom izdanju stripa „NIRA“. Radeći s učenicima i učenicama srednjih škola kroz radionice koje uključuju teme o građanskom aktivizmu, angažiranoj umjetnosti, ljudskim pravima te radi potrebe za nastavkom učenja o vlastitim pravima i obavezama u zajednici u kojoj živimo, TPO Fondacija je pokrenula publiciranje novih priča o junakinji Niri u drugoj ediciji istoimenog stripa. Novih pet epizoda stripa „NIRA“ držat će vašu pozornost i potaknuti vas na razmišljanje o vašem vlastitom djelovanju u zajednici u kojoj živite. Učeći da ne smijemo biti slijepi pred nepravdom, „NIRA“ će nas ponukati da preispitamo vlastitu odgovornost prema sebi i drugima.

World Ethos Documents - Foundations - Applications

Svjetski etos Dokumenti – utemeljenja – primjene

Author(s): / Language(s): Bosnian

Keywords: world ethos; ethics; religion; interreligious dialogue; Declaration; documents; theory;

Knjiga „Svjetski etos: Dokumenti – utemeljenja – primjene” nastala je u sklopu projekta TPO Fondacije iz Sarajeva „Integracija svjetskog etosa u odgojno-obrazovne strukture i procese u Bosni i Hercegovini” iza kojeg je svojom stručnom i financijskom pomoći stala i Zaklada svjetskog etosa iz Tübingena. Za sada jedinstvena u našoj regiji, ova knjiga pruža sustavan uvid u temeljne dokumente na kojima počiva projekt svjetskog etosa, pri čemu je posebna pozornost posvećena različitim načinima utemeljenja i primjene svjetskog etosa u suvremenim društvima sučeljenim s globalizacijom koja prepuštena sebi prijeti ugroziti ne samo humanistička dostignuća naše civilizacije nego i sam planet Zemlju.

Living on a Landslide

Živjeti na klizištu

Author(s): Rejhana Dervišević,Zijad Ferhatbegović / Language(s): Bosnian

Keywords: landslide; life; difficulties; floods; BiH;

Klizišta koja su se reaktivirala, kao i brojna druga koja su nastala usljed obilnih padavina i poplava u maju 2014. godine ponovo su ukazala široj javnosti na katastrofalne i svestrane posljedice ove nepogode. Klizanje tla je već odavno postalo naš svakidašnji problem. Sa svojim “nekonačnim obilježjem” u kontekstu drugih prirodnih katastrofa, klizišta nisu samo jezovita u trenucima kada se događaju nego i godinama poslije, kada se zbrajaju učinjene štete i pokušavaju sanirati posljedice katastrofe. Prirodne nesreće pokazuju zapravo da čovjek u borbi sa silama prirode i dalje gubi bitke. Nemaran i pogrešan odnos prema zakonima prirode je jedan od najčešćih i glavnih uzroka koji dovode do pojave klizišta, pa je čovjek postao prirodi najveći neprijatelj. Jedino od čega možemo početi smo mi sami. Ima li naše krivnje zbog bespravne gradnje, neadekvatne vodovodne i kanalizacione mreže, neplanske sječe, pljačke i devastacije naših šuma, divljih deponija? Jesu li regulisana korita naših potoka i rijeka, čiste li se odvodni kanali, šahtovi, odvodni propusti ispod puteva i pruga? Šta mi možemo učiniti da spriječimo i saniramo klizanje terena? Zašto je važna planska gradnja, pošumljavanje, planska sječa šuma, zauzdavanje i kanalisanje oborinskih voda... Prevencija je uvijek jeftinija od liječenja, odnosno otklanjanja posljedica. Nekad su se redovno pošumljavale ledine i proplanci. Oduvijek se prema vegetaciji moglo prepoznati da li je tlo izloženo vlazi ili suši. Niko se ne može porediti sa žednom bukvom koja dnevno može popiti 4-6 litara vode iz zemlje. Može i čovjek, ali ne iz zemlje, a čovjeka ne možemo posaditi. Ratni uslovi i velike migracije stanovništva dovele su i do bespravne gradnje tako da su klizišta postala i posebna socio-ekonomska i ekološka kategorija. Priprema dopunjenog izdanja Priručnika ostvarena je u okviru projekta TPO Fondacije Sarajevo "Psihosocijalna pomoć u BiH" koji se realizira u saradnji sa Volonterskim centrom Univerziteta u Tuzli, s namjerom da se na jednostavan, brz, ispravan i razumljiv način stanovništvo obuči u načinu življenja na terenima ugroženim klizištem. Priručnik ukazuje na mehanizam nastanka klizišta, uzroke koji mogu dovesti i doprinijeti pokretanju zemljanih masa, kao i preventivne mjere koje je potrebno preduzeti u cilju sprečavanja i otklanjanja štete. Namjera autora je bila približiti pojam klizišta običnom žitelju, podučiti ga kako prepoznati klizište, te predložiti praktične mjere prevencije, kao i privremenu sanaciju zemlje oko kuće, radionice, štale, njive, voćnjaka. Građevinska dozvola nije garancija da tlo neće kliznuti. Ko namjerava graditi objekat na padini, trebao bi prethodno uraditi odgovarajuća istraživanja. Takva gradnja jeste skuplja, ali je sigurnija. Ovo nije Priručnik po sistemu “uradi sam” u svakoj prilici i svugdje. Problemi klizanja su složeni pa se za svaki slučaj većih klizanja preporučuje traženje stručne pomoći specijaliste, kako ne bi bili ugroženi ljudski životi i materijalna dobra.

Nira - Vol. I

Nira - Vol. I

Author(s): Pavle Kaunitz,Elma Softić-Kaunitz / Language(s): Bosnian

Keywords: comic book; society; awareness; discrimination; gender;

U okviru projekta „Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju (IKDE)“, TPO Fondacija je pokrenula publiciranje stripa „NIRA“ kako bi ljudska prava približila mladim ljudima, posebno tinejdžerima. Vodeći se idejom da mladi ljudi trebaju biti nositelji promjena u društvu kroz različite aktivnosti, TPO Fondacija je kreirala poseban materijal koji će ih na primjeren način potaknuti da artikuliraju pitanja ljudskih prava u svom okruženju. Strip „NIRA“ kao izražajna forma, koja komunicira različite poruke ispreplitanjem slike i riječi o ljudskim pravima i njihovoj primjeni, potiče mlade da uče, promišljaju i rade, te na taj način spajaju kreativnost i građanski aktivizam. Junakinja ovog stripa, Nira, na autentičan način predstavlja jedan od modela angažirane mlade osobe i osviještene građanke koja vlastitim primjerom svakodnevno pokazuje hrabrost i inicijativu za promjene u društvu. Ona je svjesna poteškoća s kojima se susreće društvo u kojem živi, ali se opire pasivnom, inertnom i jednoličnom društvu koje svojom šutnjom i neaktivizmom dopušta kršenje ljudskih prava. Ustrajna je u svojim ciljevima, podiže svoj glas i pokreće se, ne dopuštajući da pred mojim očima vlada nepravda i bezakonje. Svojim idejama, željama i aktivizmom pridobiva podršku svojih prijatelja/ica te uspijeva promijeniti stavove okoline.

Shining Humanity: Life Stories of Women Peace Builders in Bosnia and Herzegovina

Sjaj ljudskosti – životne priče mirotvorki u Bosni i Hercegovini

Author(s): Zilka Spahić Šiljak / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; peacemaking; peacemakers; leaders; humanity;

Shining Humanity: Life Stories of Women Peace Builders in Bosnia and Herzegovina is a collection of biographies of eleven local peace leaders from varying ethnic, religious, and non-religious backgrounds. As these stories begin to illuminate the women’s deep faith in humanity, they can help to teach us how to become fully human beings in difficult wartime and postwar situations. The women selected for inclusion in this book showed genuine humanity (ljudskost) in the darkness of war and suffering but dared to imagine a life beyond the imposed boundaries of violence and fear. The goal of this book is to shed light on the women’s side of peace work and on women’s efforts to (re)build, to heal, to reconcile, to empower, and to embrace all the challenges and complexities of the post-war Bosnian realm. These women hope to teach the next generation that each and every person has the capacity to do something good, and for this to happen young people need only have faith that it is indeed possible to change things for the better. The author examines how moral imagination functioned in the lives of women peace builders as they proceeded to make progress in their efforts to bring peace to their communities; she looks for the social history of Bosnia and Herzegovina, its special dynamics, values, and norms; she discusses the role of religion in peacebuilding in an overwhelmingly de-secularized society, and finally she highlights in the women’s stories the achievements of ordinary women who made extraordinary journeys. This analytical account of the life stories of Bosnian women peace builders provides valuable anthropological material from the local Bosnian context, material that can offer guidance for other regional and even global peace builders. Readers will learn that peacebuilding in BiH was motivated by the concepts of both care ethics and feminist ethics of justice and compassion, as well as the surviving socialist ethics of unity and equality, and by the universal human rights norms codified in the legal system of BiH. Most of the peace builders in this book are religious, but their religion came into play only later as one of many equally important and relevant rationales for their peace work. These stories do not present an idealized image of women or of perfect peace activists, but rather they tell the tale of ordinary women who bore witness to horror but chose to live in hope.

Leadership - Strengthening Leadership Skills in Work in The Local Community

Liderstvo - Jačanje liderskih vještina u radu u lokalnoj zajednici

Author(s): Emina Abrahamsdotter,Besima Borić,Jasminka Borković,Radmila Žigić,Jasmina Čaušević / Language(s): Bosnian

Keywords: gender; leadership; skills; community; BiH;

Ovaj Priručnik nastao je u okviru Projekta “Rodno inkluzivne zajednice u BiH” koji TPO Fondacija Sarajevo implementira u saradnji sa dvije partnerske organizacije: “Lara” Bijeljina i “Li-Woman” Livno, a uz $nansijsku potporu Američke ambasade u Sarajevu. Cilj projekta je osnaživanje žena u lokalnim zajednicama, da postanu aktivne građanke i liderice koje će zagovarati izgradnju rodno uključivih i rodno osjetljivih politika djelovanja. Na temelju Analize rodno osjetljive zajednice (http://www.tpo.ba/bos/publikac.htm) koja je provedena u prvom dijelu Projekta pokazalo se, da od 400 ispitanika/ica (uposlenici/ce u općinama, vijećnici općinskih vijeća/skupština i predstavnici političkih partija u vlasti) u osam općina na području Livanjskog kantona i Regije Bijeljina, rodnu ravnopravnost uglavnom shvaćaju kao jednak broj žena i muškaraca na određenim mjestima u lokalnim zajednicama. To, dakako, ne može biti jedini indikator rodne ravnopravnosti, jer Gender akcioni plan BiH (GAP, str. 45) pojašnjava na temlju brojnih međunarodnih i evropskih dokumenata važnost ravnomjernog učešća žena u svim oblastima života, uključujući i učešće u kreiranju politika djelovanja na svima nivoima vlasti. Lokalni nivo vlasti izuzetno je važan, jer se na tom nivou kreiraju politke bitne za svakodnevni život lokalne zajednice, te je stoga važno, da u tome ravnopravno s muškarcima sudjeluju i žene, kako bi u konačnici te zajednice bile po mjeri oba spola. TPO Fondacija Sarajevo stoga je pažnju usmjerila na lokalne zajednice i izgradnju liderskih kapaciteta žena, ali i muškaraca u cilju senzibiliziranja i jednih i drugih za rodno osjetljive politike djelovanja, te vještine i znanja potrebna u pro$liranju budućih liderica i lidera. Tim ekspertica koje su pripremale ovaj Priručnik pod uredničkim vođstvom Emine Abrahamsdotter (Besima Borić, Radmila Žigić, Jasminka Borković i Jasmina Čaušević) u okvirima projektnih ciljeva nastojale su, da pripreme materijal koji će biti pristupačan korisnicima (user-friendly), i da na interaktivan način približe važne informacije i vještine potrebne liderici i lideru u lokalnoj zajednici. U prvom dijelu Priručnika, autorica Besima Borić upoznaje lidere/ice sa političkom i administrativnom strukturom lokalne zajednice u BiH i kroz praktične primjere pokazuje, šta je potrebno znati o lokalnoj zajednici, i kako ona funkcionira, da bi se ostvarila građanska i politička prava, i na koncu, da bi se uspješno upravljalo lokalnom zajednicom. Uspješna liderica i lider moraju dobro poznavati administrativnu i političku strukturu zajednice u kojoj žele biti lideri/ice na određenim pozicijama. U drugom dijelu Priručnika Jasminka Borković upoznaje lidere/ice sa pojmom liderstva, šta on znači, koje su osobine i karakteristike dobrog i uspješnog lidera/ice, te šta je sve potrebno znati i prakticirati, da bi se zadobio autoritet istinskog lidera/ice, jer liderstvo nije napabirčeni skup znanja i vještina, već etika, rad, i življenje tih znanja i vještina koje ljudi prepoznaju u karizmi, dosljednosti i odgovornosti osobe koja je na liderskoj poziciji. Također, za dobrog lidera/icu važno je kako komunicira i koliko odgovorno koristi medije i druga sredstva komunikacije za postizanje svojih ciljeva. Informacija je moć i dobar lider/ica će uvijek nastojati biti informiran/a, ali je iznimno važno pridržavati se određenih pravila u komunikaciji i korištenju informacija, da se ne pređe prag etičnog djelovanja. Odgovornost, principjelnost i dosljednost važni su faktori pregovaranja i komuniciranja, što autorice svakako nastoje prenijeti budućim lidericama i liderima. U trećem dijelu Radmila Žigić, Jasmina Čaušević i Besima Borić elaboriraju važna pitanje rodne ravnopravnosit i liderstva naglašavajući, da je važno da žene budu na liderskim pozicijama, jer i nakon više od pola stoljeća od usvajanja međunarodnih i evropskih normi i standarda ljudskih prava i domaćih pisanih zakona koji de jure garantiraju ravnopravnost, žene su još uvijek isključene i njihov doprinos i perspektiva nisu dovoljno zastupljeni na mjestima odlučivanja i liderstva. Kako same autorice kažu: ''Korištenje rodnog, građanskog i svih drugih identiteta žena koje su na liderskim pozicijama, kako iskustva rodno ravnopravnih društava pokazuju, donosi nebrojene bene$cije društvu i doprinose sveukupnom razvoju države.'' Jedna od važnih bene$cija jeste kreiranje rodno osjetljivih budžeta na temelju stvarnih potreba žena i muškaraca, i na temelju onoga što i jedni i drugi smatraju važnim za svoju lokalnu zajednicu. Na kraju Priručnika urednica Emina Abrahamsdotter u saradnji sa svim autoricama pripremila je praktične vježbe koje se mogu koristiti za edukacije i treninge liderica i lidera u lokalnim zajednicama. TPO Fondacija zahvaljuje se urednici i autoricama tekstova, koje su zajedničkim radom ponudile jedinstven Priručnik za jačanje liderskih vještina. Nadamo se, da će ovo biti podstrek, posebno mladim ženama i muškarcima, da procijene svoje sposobnosti i mogućnosti i hrabro iskorače prema liderskim pozicijama u svojim lokalnim zajedicama.

Peace Builders - Socio-Political Entanglement of Nobel Peace Prize winners

Graditeljice mira - Društveno-politički angažman dobitnica Nobelove nagrade za mir

Author(s): Alen Kristić / Language(s): Bosnian

Vrlo veliku radost pričinja da je upravo jedan muškarac, i to mlad, k tomu još teolog, baš u Bosni i Hercegovini poduzeo veliki napor da napiše knjigu o petnaest hrabrih žena, koje su se na paradigmatičan način založile za mir u svojim zemljama i za to bile počašćene Nobelovom nagradom za mir. Za ovo djelo Alen Kristić zaslužuje veliko priznanje i zahvalu. Petnaest žena, kojima se u ovoj knjizi iskazuje poštovanje na dojmljiv način, bile su svojedobno svjetski poznate, ali su neke od njih nažalost danas uvelike zaboravljene: Bertha von Suttner, spisateljica i mirovna aktivistica iz Češke odnosno Austrije, Jane Addams, "majka socijalnog rada i mirovnih znanosti" iz SAD-a, Emily Greene Balch, mirovna aktivistica i jedna od "sestara utemeljiteljica sociologije" iz SAD-a, Betty Williams i Mairead Corrigan, utemeljiteljice nenasilne organizacije "Zajednica ljudi mira" u Sjevernoj Irskoj, Majka Terezija, katolièka misionarka iz Makedonije odnosno Indije, Alva Myrdal, socijalna reformatorica i, kao politièarka i diplomaktinja, borkinja protiv nuklearnog naoruanja iz Švedske, Aung San Suu Kyi, voditeljica nenasilnog građanskog pokreta za uvođenje demokracije u Burmi, Rigoberta Menchú Tum, voditeljica nenasilne borbe za ljudska prava starosjedilaca Gvatemale, Jody Williams, ključna figura "Međunarodne kampanje za zabranu nagaznih mina" (ICBL), Shirin Ebadi, aktivistica ljudskih prava i muslimanska feministkinja iz Irana, Wangari Muta Maathai, ekologinja i voditeljica nenasilnog građanskog pokreta protiv diktatorskog reima u Keniji, Ellen Johnson-Sirleaf, predsjednica Liberije, Leymah Gbowee, borkinja za građanska prava i političarka iz Liberije, Tawakkul Karman, novinarka, političarka i aktivistica ljudskih prava iz Jemena. Svih se petnaest ističe izvanrednom hrabrošću, koja je ohrabrila i bezbroj drugih žena i muškaraca. Hrabrošću ne u ratu, u vojsci nego za mir u civilnom podruèju. U njemačkom jeziku za to postoji pojam preuzet iz francuskog – "Zivilcourage". O toj se kreposti isplati razmišljati. Riječ "courage" (hrabrost) ne dolazi od "intelekta", također niti od "raison"-a (razuma). Dakle, "courage" nije produkt rezoniranja, prosuđivanja, promišljanja, obrazlaganja, kao što je to pak svojstveno znanosti. Prema tome, "courage" ne dolazi od "raison"-a nego od "coeur"-a (srca), pa mi se čini da će onaj tko neprekidno slijedi samo razum i srcu nikad ne dopušta govoriti, rijetko pokazati "courage". Onaj tko tvrdi da su najhrabriji konji slijepi, taj se vara. Još nijedan slijepi konj nije dobio utrku! Drugaèije kazano, pravu hrabrost bi posjedovale samo budale. No, zar i mudri ljudi ne moraju biti hrabri, a ne samo oprezni, suzdrljivi i umjereni? Kao što je poznato, pored rezoniranja, logike znanosti postoji i logika srca; ona povezuje razum i osjećaje, a dakako i jedno i drugo ima svoje granice. Pod "srcem" se ne misli primjerice samo na iracionalno-emocionalno za razliku od racionalno-logičkog. Ne, pod "srcem" se misli na duhovno središte ljudske osobe, misli se na najunutarnjije središte ljudskog djelovanja, misli se na polazište odnosa prema drugima. Precizno formulirano, pod "srcem" se u potpunosti podrazumijeva ljudski duh, ali ne ukoliko duh misli i zaključuje čisto teoretski nego ukoliko je spontano nazočan, intuitivno osjeća i egzistencijalno spoznaje. Dakle, svoje sjedište ljudska "courage" nema naprosto u "čistom razumu" nego u srcu. No, što to onda od nas zahtijeva "Zivilcourage"? Rijeè "zivil" potjeèe od latinske riječi "civilis" koja znači "građanski", "općekoristan", pa kad danas govorimo o civilnom ili građanskom društvu, ta se dimenzija iznova pojavljuje. Riječ "Zivil-Courage" hrabrost misli sasvim nevojnički, a ona se posvjedoèuje tako što se svoje mišljenje izraava otvoreno i u javnosti zastupa bez osvrtanja na moguæe posljedice, ovisno o okolnostima èak i nasuprot nosiocima vlasti i nadređenima. Riječ je po prvi put upotrijebio njemački državni kancelar Bismarck u 19. stoljeću. Nekoć uvelike rasprostranjenu vojničku hrabrost na bojnim poljima stavio je u kontrastni odnos sa mnogo rjeđom civilnom hrabrošću, izražavajući žalost zbog nedostatka takve "Zivilcourage", čak i u sluèaju sasvim časnih ljudi. S civilnom su hrabrošću povezani napor, muka i rizik. A onaj tko je bilo kad prakticirao civilnu hrabrost, taj će se sa mnom složiti: Nije lako u javnim sučeljavanjima biti ostavljen na cjedilu moda čak i od nekadašnjih prijatelja ili kolega. Zasigurno, pritiscima se može odolijevati. No, to opiranje nije samorazumljivo. A s obzirom na sve poteškoće pokazivanje civilne hrabrosti jednako tako nije lagano ljudima s javnom odgovornošću u politici, gospodarstvu, obrazovanju, kulturi i religijama. Nikome nije jednostavno uvijek iznova saćuvati hrabrost koju mu često svim sredstvima žele "izbiti". Kao vjerujući kršćanin, nadodao bih da i ta hrabrost nekome mora zbilja biti darovana, jer ona predstavlja pravu milost. Dar. Naravno, to se ne smije koristiti kao alibi da se ne čini ništa, da se ne angaira. Mirovni angažman, civilna hrabrost petnaest dobitnica Nobelove nagrade za mir mogla bi biti i za Europu, i za Bosnu i Hercegovinu paradigmatična. One pokazuju da je moguće prevladati logiku sukoba, borbe i rata, te razviti logiku pomirenja i opraštanja u svrhu miroljubivog suivota. ene poput ovih predstavljaju istinske heroje koje naše vrijeme treba. Bilo bi lijepo kad bi ih mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini nasljedovali kao svoje uzore. želio bih da jednom u budućnosti također iz ove napaćene, ali i nadom prožete zemlje dođe nositelj ili nositeljica Nobelove nagrade za mir. Neka knjiga Alena Kristića bude jedan korak na tome putu i neka stekne veliku i zainteresiranu publiku.

Trauma, Memory, Healing

Trauma, pamćenje, ozdravljenje

Author(s): / Language(s): Bosnian,English,Croatian,Serbian

Keywords: war; gender; trauma; memory; healing; politics; social relations; health; peacebuilding; genocide; identity; media; hate speech;

Ova je knjiga rezultat višegodišnjeg, predanog istraživanja autora i autorki okupljenih oko projekta Trauma, pamćenje, ozdravljenje, koji je započet u oktobru 2013. godine u Tuzli, a potom je proširio svoje djelovanje pri Transkulturnoj psihosocijalnoj obrazovnoj (TPO) fondaciji Sarajevo, u okviru Programa za interdisciplinarno učenje i istraživanja – PIUIS (engl. PILAR). Zahvaljujući podršci TPO Fondacije i entuzijazmu ključnih aktera angažiranih u daljem razvoju PIUIS‐a, planirano je da ovaj projekat bude tek početak buduće suradnje u oblasti konstruktivnog suočenja s prošlošću i pomirenja. Cilj nam je organizirati rasutu znanstvenu i intelektualnu energiju koja bi pomogla u razumijevanju traumatiziranog društva, koje je samo jedan od problema ove kulture, a za koje želimo da postane značajan akter i u iznalaženju rješenja za mnoge druge probleme. Pokazalo se da su nove prilike u vidu neo‐ liberalne retorike više nalik propuštenoj šansi, nego istinskom otvaranju. Ovaj je projekat pokušaj uspostavljanja komunikacije, detabuizacije, de‐dogmatizacije, detraumatizacije i istraživanja uspostavljanjem diskursa. Radovi koje donosimo su, s jedne strane, akademski jer su utemljeni u metodologijama i teorijama određenih znanstvenih disciplina, a s druge strane, otvoreni su prema društvenoj stvarnosti koja je višestruko obilježena traumatskim markerima. Budući da su svi u relaciji prema takvoj stvarnosti, kao i u odnosu jedan s drugim, to ovaj projekat i čini jedinstvenim. U tim međutekstnim relacijama neminovno dolazi do razmjene transformativne tekstualne energije, razmjene ideja iz teksta u tekst, čime svaki tekst (svaka disciplina) dobija ili proširuje svoje i drugo značenje. Znamo da će ovi tekstovi utjecati na život budućih tekstova u ovom diskurzivnom prostoru, kao što vjerujemo da će pomoći u osmišljavanju novih i redefiniranju starih i pogrešnih kulturnih praksi. Trauma, pamćenje, ozdravljenje nema jednu jedinstvenu teorijsku podlogu, niti je može imati, s obzirom na različit fokus interesovanja, te joj je otuda i prirodna interdisciplinarnost. A ovaj je projekat, u najkraćem, uspostavljanje veza između pojedinki/pojedinaca i zajednice, između zajednica, između starijih i mlađih, između muškaraca i žena; između objektivne i subjektivne stvarnosti, između privatnog i javnog života, između usmene i pisane historije, između historije i sadašnjosti, između traumatiziranih i zajednice. Na koncu, zahvaljujemo se svima koji su učestvovali u procesu izrade ove knjige, a naročito autorima i autoricama ovih tekstova, i svima koji su na bilo koji način učestvovali u realizaciji ove knjige. Također, zahvaljujemo svima koji su uključeni u projekat koji podrazumijeva moralnu hrabrost, znanje, vrijeme i entuzijazam.

Baseline Study - "Women and Peacemaking in BiH"

Baseline studija - ''Žene i mirotvorstvo u BiH''

Author(s): Zilka Spahić Šiljak,Aida Spahić,Elmaja Bavčić / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; women; peacemaking; baseline study;

U aprilu 2011. godine TPO Fondacija je započela sa realizacijom projekta „Žene, mirotvorstvo i pomirenje u Bosni i Hercegovini“ koji ima za cilj da otkrije i pribilježi priče o ženama koje su odvažno vodile mnoge neformalne procese u izgradnji mira tokom rata, a posebno nakon rata u BiH. Kako žene najčešće ne bilježe svoje priče, i kako njihova postignuća zanemaruju i državne institucije i mediji i znanstvene institucije, pokazalo se krajnje potrebnim i važnim, posebno u svjetlu rezolucije UNSCR 1325, da se otkriju, čuju i zabilježe priče mirotvorki te da na taj način neformalni procesi izgradnje mira u Bosni i Hercegovini postanu dostupni, vidljivi i prepoznati. Imajući u vidu važnost ženskog doprinosa izgradnji mira, ovim projektom namjeravamo doprinijeti vidljivosti i utjecaju žena u izgradnji mira i pomirenju u BiH, kao i njihovoj ulozi u implementaciji rezolucije UNSCR 1325. Kao rezultat projekta, priče prominentnih mirotvorki, koje će se prikupiti korištenjem metodologije istraživanja životnih priča, analizirat će se i publicirati, a poslužit će za osnaživanje budućih generacija u BiH koje će se baviti pitanjima mira i sigurnosti svih marginaliziranih i neprivilegiranih grupa. Na početku realizacije projekta uvidjele smo da postoji potreba za provođenjem baseline studije na terenu kako bi se ustanovilo šta građani i građanke znaju o mirotvorstvu/izgradnji mira u BiH, kako ga definiraju i koga prepoznaju u svojim lokalnim zajednicama kao mirotvorke. Postoje različita shvaćanja i definicije mirotvorstva, ovisno o tome da li je riječ o znanstvenom pristupu ovom pitanju, definicijama međunarodne zajednice ili pristupima mira u lokalnim nevladinim organizacijama. Od 2000. godine kada je usvojena rezolucija UNSCR 1325 o ženama, miru i sigurnosti teče takozvana dekada kulture mira i nenasilja. Kultura mira, prema definiciji Ujedinjenih nacija podrazumijeva stavove, vrijednosti, obrasce ponašanja i tradiciju utemeljenu na uvažavanju prava na život i digniteta svake osobe, promoviranje nenasilja, obrazovanje za dijalog, ljudska prava i slobode i drugo. Međutim, ključno za kulturu mira je da svaki građanin i građanka shvati da je važno zalagati se za pravdu, slobodu, uvažavanje različitosti, demokratske vrijednosti i nenasilno rješavanje sukoba i konflikta. U izgradnji mira u BiH najveći doprinos su dale nevladine organizacije, a napose ženske organizacije koje su angažirane na izgradnji kapaciteta pojedinaca/ki i institucija, edukaciji za dijalog, i drugim transformativnim procesima bosanskohercegovačkog društva. Stoga koristimo ovu priliku da se zahvalimo svim partnerskim organizacijama: Medica Zenica, Lara Bijeljina, Forum žena Bratunac, HcA Banja Luka, Krajiška suza Sanski Most, UG Bosansko Grahovo, LiWoman Livno, koje su nam pomogle da se urade ankete na ulicama 15 gradova BiH i da se distribuira informacija o web upitniku. Posebnu zahvalnost dugujemo Uredu UN Women u Sarajevu koje su finansijski podržale ovaj projekat.

Both Believers and Citizens

I vjernice i građanke

Author(s): / Language(s): Bosnian

Keywords: human rights; universalism; cultural relativism; dignity; theological anthropology of woman; sex theories; family; education; public life; peace building; Islam; Orthodoxy; Catholicism;

The book "Both Believers and Citizens" analyses the notion of women dignity, women position in society and marriage, public life, and their peace building role, within three religious traditions; Roman-Catholic, Orthodox and Islam, with the aim of construction and reconstruction of sex stereotypes. Philosophical-theological and cultural assumptions are given center of attention for their crucial role in each of the religious tradition on defining gender identities and gender roles, and original religious texts are therefore consulted. In that way contribution of religious traditions and individual engagament to implementation of The Article Five of Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women and UN Resolution 1325 on women and peace and security, i.e. to modification of cultural models, social and cultural patterns of conduct of men and women, and practices, prejudices and customs which are based on the idea of the inferiority or the superiority of either of the sexes, are also analyzed. Dignity and the human rights based on it, demand not only philosophical-tehological contemplations, but legal framework and respective institutions to protect and implement them, threfore this book addresses several religious communites' activities, without entering arena of legal discussion on harmonisation or differences between CEDAW articles, UN Resolution 1325 on women and peace and security, and legislations and teachings of churches and religious communities. The book is divided into four chapters. Chapter one elaborates and criticially examines the existing national and international legal instruments for the protection of human rights of women. After the historical overview of development of notion of human rights in general and human rights of women in particular, the gap between normative and factual is identified, followed by examples of discrimination and subordination of women both in public and private life. This gap is both enabled and supported by gender sterotypes that cultural and religious tradition try to justify. In the next three chapters, origin and religious (non) justification of gender stereotypes, from the three religious communities: catholic, orthodox and Islamic, point of views are deconstructed. The same structure and methodological approach is used in each of the three chapters. Topics covered are: dignity of woman, gender relations theories, gender relations in marriage and family, gender relations in public life, and impact of gender theories on peace building and engagement of women in peace building activities are also analyzed in the light of sacred texts and various theological traditions. Such approach opens the door to understanding in what way and under which circumstances gender identities were constructed within each of the religious communities, and what are the options available for the identity "deconstruction". Interrelations between religious traditions and intertwining of philosophical, theological, and cultural impacts on gender stereotypes formation are elaborated. What makes this reading unique when compared with similar studies analyzing relation between religious communities and human rights of women is more than one thing. First of all, it doesn't solely analyze teachings or legal regulations of particular religious communities but institutions and various initiatives lounged by religious communities in order to promote human rights of women. Secondly, from the religious point of view numerous issues of relevance for human rights of women are also considered: recognition of dignity and its implementation in both public and private sphere. Thirdly, attitudes of not one, but all three dominant religious communities in this geographic region - Bosnia and Herzegovina, are examined. Although relations of Catholicism, Orthodoxy and Islam towards human rights of women are treated separately, respecting the specificity of each religious tradition, including language, corresponding structure of work and methodology enable detection of common attitudes and influences. The fundamental aim of this work was to illustrate possibilities for establishing dialogue between civil and religious sector, and for reconciliation of religious and secular concept of human rights in regard to acknowledgment and implementation of human rights of women, as a prerequisite for establishment of more just gender relations in all aspects of life.

Countering Violence With Dialogue - Gender-Based Violence and Multi-Religious Dialogue

Dijalogom protiv nasilja - Rodno utemeljeno nasilje i multireligijski dijalog

Author(s): Jadranka Rebeka Anić,Alen Kristić,Nasiha Šehić,Marija Grujić,Milica Bakić-Hayden,Zilka Spahić Šiljak / Language(s): Bosnian

Keywords: dialogue; violence; gender; multi-religious dialogue; domestic violence;

Trening paket Dijalogom protiv nasilja je nastao kao dio Projekta: Rodno utemeljeno nasilje i multireligijski dijalog koji zajednièki implementiraju TPO Fondacija i Medica Zenica uz podršku UNIFEM-a. Projekat je zamišljen i dizajniran kao nastavak aktivnosti koje je TPO fondacija zapoèela 2008. godine u cilju promocije CEDAW konvencije i UN rezolucije 1325 o enama, miru i sigurnosti. S obzirom da je 2009. godine uspješno implentiran trening-seminar pod nazivom Modifikacija kulturnih obrazaca ponašanja ena i muškaraca u BiH na kojem su uèestvovale predstavnice 9 nevladinih organizacija iz BiH, TPO i Medica Zenica su odluèile da ovu vrstu edukacije nastave, s tim da se posebna panja posveti rodno utemeljenom nasilju i multireligijskom dijalogu. Imajuæi u vidu da su ene, uglavnom, iskljuèene iz multireligijskog dijaloga i izgradnje mira u zvaniènim projektima drave i vjerskih zajednica, naša namjera je bila iskoristiti potencijale i kapacitete koje su nevladine organizacije u BiH izgradile u post-ratnom periodu i osnaiti ih dodatnom edukacijom i vještinama potrebnim za prevazilaenje stereotipnih kulturnih obrazaca ponašanja i zadatih rodnih uloga. Ovaj Trening-paket je inovativan po svom sadraju i metodologiji, jer obraðuje pitanja rodno-utemeljnog nasilja i multireligijskog dijaloga komparativno, interdisciplinarno i metodom rodno osjetljive analize. Kroz komparativan pristup rodnih perspektiva monoteistièkog religijskog naslijeða katolièanstva, pravoslavlja i islama omoguæava se bolji uvid u argumentaciju i stavove univerzalista i kulturnih relativista u vezi sa enskim ljudskim pravima, ali i moguænost sagledavanja sliènosti i razlika koje ove tri religijske tradicije imaju u definiranju rodne politike u vlastitom diskursu. Iako ivimo u sekularnom graðanskom društvu u BiH, religije imaju znaèajnu ulogu u definiranju identiteta i rodnih odnosa, pa je stoga vano ukljuèiti religijsku perspektivu u svim oblastima graðanskog društva koristeæi pozitivne potencijale i argumente koje baštine monoteistièke religije. Ovom vrstom edukacije elimo, kroz dijalog religijskog i sekularnog, vjernièkog i graðanskog, teistièkog i ateistièkog, pokazati da je moguæe raditi na promjeni svijesti i stavova o rodno-utemeljenom nasilju koje pogaða sve slojeve društva i slabi zdrave temelje porodice i cjelokupnog društva. Nadamo se da æe Trening paket i propratna literatura koja æe biti korištena na edukaciji osnaiti ene u lokalnim nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama, kako bi što spremnije mogle odgovoriti zahtjevima konteksta u kojem ive i problema s kojim se suoèavaju ene djeca, ali i muškarci pogoðeni nasiljem. Polaznici/e Treninga/seminara æe nastaviti raditi u svojim lokalnim zajednicama, nastojeæi educirati što veæi broj ena i muškaraca o temama mira, pomirenja, nenasilnog djelovanja i dijaloga kao vanih pretpostavki za ivot bez nasilja. Koristimo priliku da se zahvalimo našim saradnicama: dr. Milici Bakiæ-Hayden, dr. Jadranki Rebeki Aniæ, mr. sci. Mariji Grujiæ, i mr.sci. i saradniku Alenu Kristiæu, koji su zajedno sa nama radili na izradi Trening-paketa. Posebnu zahvalnost dugujemo mr. sci. Mariji Grujiæ koja je pripremila radionice za tekstove o miru, nenasilju i multureligijskom dijalogu. Takoðer se zahvaljujemo UNIFEM-u koji je podrao ovaj projekt i napore nevladinih organizacija u BiH koje rade na promociji i implementaciji CEDAW konvencije i UN Rezolucije 1325 o enama, miru i sigurnosti. Naglašavamo da ideje i stavovi, izneseni u ovoj knjizi, ne odravaju zvaniène stavove UNIFEM-a.

Countering Violence With Dialogue - Gender-Based Violence and Multi-Religious Dialogue

Countering Violence With Dialogue - Gender-Based Violence and Multi-Religious Dialogue

Author(s): Zilka Spahić Šiljak,Sabiha Husić,Milica Bakić-Hayden,Marija Grujić,Jadranka Rebeka Anić,Alen Kristić / Language(s): English

Keywords: dialogue; violence; gender; multi-religious dialogue; domestic violence;

The Dialogue Against Violence training course originated as part of the “Gender-based Violence and Multi-religious Dialogue” project jointly implemented by the TPO Foundation and Medica Zenica with the support of UN Women. The project was conceived and designed to build on the activities begun by the TPO Foundation in 2008 to promote the CEDAW Convention and UN Resolution 1325 on women, peace and security. After successfully concluding a training seminar entitled “Modification of Cultural Behaviour Patterns of Women and Men in B-H” in 2009, attended by representatives of nine NGOs from B-H, TPO and Medica Zenica decided to continue this type of training, with particular reference to gender-based violence and multi-religious dialogue. Since women are largely excluded from multi-religious dialogue and peace building in official projects of the state and religious communities, our intention was to draw on the potential and capacity developed by NGOs in B-H since the war, and to strengthen them by means of further training to develop the skills needed to overcome stereotypical cultural behaviour patterns and predetermined gender roles. This training package is innovative in both content and methodology, analyzing gender-based violence issues and multi-religious dialogue on a comparative, interdisciplinary and gender-sensitive basis. The comparative approach to the gender perspectives of the monotheistic religious heritage of Catholicism, Orthodox Christianity and Islam provides a clearer insight into the arguments and views of universalists and cultural relativists concerning women’s rights, as well as revealing the similarities and differences of these three religious traditions as they define gender policy in their own discourse. Though we live in a secular society in B-H, religion plays an important part in defining identity and gender relations, and it is vital therefore to include a religious perspective in every area of civil society, taking advantage of the positive potential and arguments of the monotheistic faiths. Our aim with this type of training is to conduct a dialogue between the religious and the secular, the faith-based and the civil, the theistic and the atheistic, so as to show that it is possible to change people’s awareness of and views on gender-based violence, which is affecting every stratum of society and undermining the sound foundations of family life and society as a whole. We hope that this training course and the accompanying material will give women in local nongovernmental organizations and religious communities greater capacity to respond to the challenges of the context in which we live and the problems faced by the women, children and even men affected by violence. After completing the training course/seminars, participants will continue working in their own local communities to educate as many women and men as possible on issues of peace, reconciliation, non-violence and dialogue, as vital prerequisites for a life without violence. We should like to take this opportunity to thank our co-workers, Dr. Milica Bakić-Hayden, Dr. Jadranka Rebeka Anić, Marija Grujić MSc, and Alen Kristić MSc, who worked with us on developing the training course. We are particularly grateful to Marija Grujić MSc, who prepared the workshops for the texts on peace, non-violence and multi-religious dialogue. Our thanks also go to UN Women for supporting this project, and to the non-governmental organizations in B-H who are helping to publicize and implement the CEDAW Convention and UN Resolution 1325 on women, peace and security. We should like to make it clear that the ideas and views expressed in this book do not reflect the official views of UN Women.

Social Inclusion of Female Returnees in Bosnia and Herzegovina - Gender-Sensitive Analysis of Legal Documents in The Areas of Social and Health Care, Work and Employment

Socijalna ukljuèenost povratnica u Bosni i Hercegovini - Rodno osjetljiva analiza zakonskih dokumenata u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, rada i zapošljavanja

Author(s): Spomenka Krunić,Vikica Šunjić,Jelena Milinović,Amina Alijagić,Radmila Žigić,Sabiha Husić,Natalija Petrić / Language(s): Bosnian

Keywords: social inclusion; gender; female; BiH; returnees; healthcare; social care; work; employment;

Publikacija koja je pred nama proizvod je promišljanja i istraživanja grupe autorica, koje su uradile rodno osjetljive analize pravnih akata, relevantnih propisa i politika, na državnim, entitetskim, kantonalnim i gradskim nivoima u Bosni i Hercegovini, u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, te rada i zapošljavanja, sa posebnim osvrtom na prava žena povratnica. Ova analiza nadovezuje se na ranije urađenu rodno osjetljivu situacionu analizu pravnih dokumenata i konkretne prakse, u relevantnim institucijama u tri grada, pod nazivom „Socijalna uključenost povratnica: rodno osjetljiva situaciona analiza". Kako je izsituacione analize postalo vidljivo da se većina povratnika i povratnica ne osjeća nacionalno ugroženima, s obzirom na povratak u kraj u kojem su manjinska grupa, već zanenemareno od društva i države, jer im nije u stanju pružiti zaposlenje, tj. ekonomsku sigurnost, pojavila se potreba za analizom normativno-pravnih akata, koji direktno proizvode socijalnu isključenost povratničke populacije, posebno žena povratnica. Obje analize dio su implementacije projekta Socijalna uključenost žena povratnica u BiH koju vodi Transkulturna psihosocijalna obrazovna fondacija (TPO) iz Sarajeva, uz podršku Norveške Vlade. Iako je, u globalu, jednakopravnost pred zakonom u Bosni i Hercegovini dobro obezbijeđena, postoje podzakonski i drugi dokumenti koji direktno ili indirektno diskriminiraju žene i tako ih višestruko marginalizuju u društvu. Nepotpuni zakoni iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, rada i zapošljavanja, o kojima je ovim analizama riječ, direktno određuju ekonomsku situaciju žena povratnica. U zakonskim propustima, koje autorice detaljno otkrivaju, čita se ekonomska diskriminacija žena, budući da žene nemaju, zakonski tačno uređen, pristup ekonomskim resursima. Sve to zajedno proizvodi i umnožava siromaštvo, zavisnost od drugih, nezbrinutost, nemogućnost društvenog djelovanja i samostalnog rada, te patnju žena povratnica. Osnovni cilj ove publikacije jeste da se ukaže na nedostatke u zakonskim i drugim dokumentima, koji onemogućavaju povratnice da ravnopravno sudjeluju u dobijanju i korišćenju ekonomske pomoći i beneficija, koje su raznim aktima predviđeni za povratničku populaciju. U tom smislu izuzetno su značajne intervencije ovdje okupljenih autorica, čije preporuke ne treba da budu utopijsko rješenje, već dragocjeni doprinos antipatrijarhalnim pravnim dokumentima, koji će uvažiti specifične potrebe žena i tako obezbijediti jednakopravnost spolova, osim pred zakonom, i u praksi. Širi kontekst priče o ekonomskoj neravnopravnosti žena, posebno povratnica, pred zakonima Bosne i Hercegovine, jeste pitanje raspodjele javne moći i novca. Kada se već ekonomski odnosi uređuju i kontrolišu pravnim mehanizmima, a institucije direktno određuju naše životne prilike, dragocjeni su svi napori da se obezbijede ravnopravne i najbolje moguće prilike za sve. Na kraju, dolazi se i do pitanja prava i pravde, jer je za žene povratnice, trenutno, ideal pravde nedostižan. Zbog svega ovoga, publikacija „Socijalna uključenost povratnica u Bosni i Hercegovini - rodno osjetljiva analiza zakonskih dokumenata u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, rada i zapošljavanja" nije puka pravna analiza dokumenata, već smjernica za stvaranje ravnopravne stvarnosti za sve i pravne prakse koja će ukinuti simboličko nasilje nad, ionako, ranjivim grupama. Autorice okupljene oko ovog projekta ukazuju na problemska mjesta bosanskohercegovačkih pravnih mehanizama provedbe i zaštite prava žena povratnica. Žene povratnice - samohrane majke, privrednice ili vlasnice imovine, itd., koje postojeći zakoni i drugi dokumenti ne prepoznaju kao specifičnu grupu, svakodnevno se susreću sa diskriminacijom. Povratnice kao kategorija su nevidljive, jer se zakon, riječima Natalije Petrić „bavi muškarcima kao predominantno nositeljima porodičnog domaćinstva (...), muškarcima kao predominantno vlasnicima preduzeća i/ili samostalnim privrednicima, odnosno, vlasnicima poljoprivrednog zemljišta." Ovakvi zakonski akti proizvod su specifične kulturne tradicije, stereotipa i predrasuda, kao i samog jezika, koji je rodno neosjetljiv - isključivo određen muškim gramatičkim rodom i u kojem su žene nevidljive. Najvredniji doprinos publikacije koja je pred nama jesu preporuke koje autorice kroz svoje tekstove daju, te ih na kraju još jednom ističu. Iako ostvarivanje preporuka zahtijeva (parafraziraću stav Jelene Milinović i Spomenke Krunić) multisektorski pristup i uključivanje svih nadležnih institucija i društvenih aktera na svim nivoima, kao i dugotrajni proces promjene svijesti o ravnopravnosti spolova, autorice koje su učestvovale u ovoj analizi, svjesne su ograničenja, ne samo u vidu mandata i nadležnosti, već i u društvenim kretanjima, na koje imaju mali uticaj. Ipak, preporuke koje su ponudile predstavljaju intervenciju u stvaranju okruženja za pozitivne promjene u unapređivanju ravnopravnosti spolova. Ova rodno osjetljiva analiza pravnih dokumenata sastoji se iz tri dijela. U prvom dijelu analize Jelena Milinović i Spomenka Krunić daju pregled međunarodnih dokumenata, na koje se država Bosna i Hercegovina obavezala da će ih poštovati i koji su ugrađeni u domaće pravosuđe, a koji garantuju jednakopravnost spolova, odnosno direktno štite ženska ljudska prava, posebno u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, rada i zapošljavanja. U drugom dijelu analize, također, Jelena Milinović i Spomenka Krunić analiziraju pravna dokumenta na državnom nivou i u Republici Srpskoj, koja treba da osiguraju ravnopravan položaj žena, posebno povratnica, u već spomenutim oblastima. Vikica Šunjić analizira propise, strategije i pokazatelje na državnom i federalnom nivou u oblastima koje reguliraju pitanja raseljenih osoba, izbjeglica, povratnika i povratnica.Treći dio pokazuje postojeće prakse na nivou nekih gradova i kantona u Bosni i Hercegovini. Radmila Žigić se bavila socijalnom inkluzijom povratnica na području opštine Bijeljina, Natalija Petrić na području Banja Luke, a Sabiha Husić i Amira Alijagić uradile su rodno osjetljivu analizu podzakonskih akata i drugih dokumenata u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, te pokazale nivo socijalne inkluzije povratnica na području općine Zenica i Zeničko-dobojskog kantona. Posebnost ovoj pravnoj publikaciji daje i činjenica da su autorice, njih sedam, pisale svoje analize iz, međusobno, različitih profesionalnih pozicija i iskustava, slijedeći unaprijed date metodološke smjernice pri izradi svojih tekstova, ali vodeći se svojim znanjima i osjećajem za ukazivanje na najvažnije problemske tačke pravne uslovljenosti socijalne isključenosti povratnica. Možda teško vidljiv na prvo čitanje, dobio se interdisciplinarni pristup pravim problemima i rješenjima. Iz analiza koje se odnose na entitetske i gradske nivoe vlasti, vidljive su i neke razlike u postojećim propisima, ali kako te zakonske razlike nisu bile predmet ovih analiza, na zainteresovanim čitateljkama i čitateljima je da ih samostalno otkrivaju i razmišljaju o njima.

Social Inclusion of Female Returnees in Bosnia and Herzegovina - Developing Measures for an Active Labor Market with a Focus on Female Returnees

Socijalna uključenost povratnica u Bosni i Hercegovini - Razvijanje mjera za aktivno trište rada sa fokusom na povratnice

Author(s): Besima Borić / Language(s): Bosnian

Keywords: gender; women; social inclusion; BiH; labor market; measures; female returnees;

Odgovoriti na pitanje koje je mjere aktivne politike zapošljavanja, sa fokusom na žene povratnice, potrebno poduzeti i predložiti, traži i odgovor na nekoliko bitnih i nezaobilaznih pitanja koja zadiru u samu bit života i rada u Bosni i Hercegovini. Događaji iz nedavne prošlosti, politička volja, ustavno uređenje, institucionalna i pravna spremnost, ekonomska razvijenost, perspektive evropskog puta i zakonske usklađenosti sa evropskim standardima, povratak kao takav, položaj žena općenito i specifično u oblasti rada i zapošljavanja, briga o ljudima, koordinacija resornih subjekata po vertikali i horizontali, itd. Sve su ovo pitanja koja utiču na ovu oblast. Ovaj rad nema ambiciju odgovoriti na sve njih niti dati rješenja za niz nezavršenih i nedorečenih, a uvezanih procesa, koji, više ili manje, bitno utiču i na pitanja u fokusu ove analize, ali ima ambiciju snano naglasiti bitnost stanja u svim nabrojanim oblastim, kao kočnice u bržem rješavanju pitanja rada i zapošljavanja povratnika, i svakako, poloaja žena u tom kontekstu. Ipak, da bi odgovorili na pitanje u fokusu, ova analiza će se pozabaviti pitanjem povratka općenito u Bosni i Hercegovini, te položajem povratnika i povratnica, kao i pitanjem (ne)zaposlenosti općenito, sa fokusom na položaj žena, a posebno povratnica, na bosanskohercegovačkom trištu rada.

Teaching Materials in Addition to the Teaching Unit - World Ethos in Primary Schools

Nastavni materijali uz nastavnu cjelinu - Svjetski etos u osnovnim školama

Author(s): / Language(s): Bosnian

Keywords: education; primary schools; world ethos; teaching materials; ethics;

Na ovom se mjestu nalaze nastavni materijali potrebni za realizaciju nastavne cjeline "Svjetski etos u osnovnim školama" iz "Priručnika svjetskog etosa za osnovne škole". Nastavni materijali - priče, molitve, debatske kartice, kvizovi, deklaracije... - poredani su tako da prate strukturu dotične nastavne cjeline odnosno strukturu nastavnih jedinica od kojih se ona sastoji. Podsjećamo da se nastavna cjelina "Svjetski etos u osnovnim školama" sastoji od osam nastavnih jedinica: 1. Ljudskost: temeljni poziv svakog čovjeka 2. Uzajamnost: „zlatno pravilo“ u sferi ljudskoga 3. Kultura nenasilja i strahopoštovanja pred svekolikim životom 3.1. Mirotvorstvo – Nenasilje – Pomirenje 3.2. Ekologija: susretište vjerničke i građanske odgovornosti 3.3. Vršnjačko nasilje 4. Kultura solidarnosti i pravednog ekonomskog poretka 5. Kultura tolerancije i života u istinoljubivosti 6. Kultura ravnopravnosti i partnerstva muškarca i žene 7. Svjetski etos kao platforma izrade razrednog i školskog etosa 8. Dijalog religija: nužan prilog svjetskom miru i blagostanju - a svaka nastavna jedinica od: A. Teorijske pozadine B. Motivacije C. Scenarija. U svrhu lakšeg snalaženja rubovi stranica s nastavnim materijalima označeni su baš onim bojama kojim su označeni rubovi stranica odgovarajućih nastavnih jedinica u "Priručniku svjetskog etosa za osnovne škole". Dakako, prezentirani nastavni materijali nisu obvezujuće prirode. Nastavnicima je ostavljena puna sloboda koristiti se ne samo drugim tekstovima nego i drugim metodama za podučavanje učenika. S obzirom na književno, religiozno, glazbeno, dakle općenito kulturno bogatstvo naše zemlje, pa i regije, to ne bi smjelo predstavljati nikakav problem.

Nira's Challenges

Nirini izazovi

Author(s): Elma Kaunitz,Pavle Kaunitz,Esmir Prlja,Neven Misaljević,Filip Andronik / Language(s): Bosnian

Keywords: Nira; gender; society; norms; challenges;

Nira preko ramena baci posljednji pogled na svoj odraz u ogledalu i, zadovoljna viđenim, pokupi ruksak i svoje nove role. Danas je važan dan. Na konkursu za suradnike-volontere lokalne radio stanice čekaju je testovi. Danima se spremala i sada je bila spremna, puna samopouzdanja i sigurna u sebe. „Danas je moj dan!“ pomisli i jurnu uskom ulicom prema centru grada i zgradi Radio-stanice.

Gender and Globalization in the Balkans

Rod i globalizacija na Balkanu

Author(s): / Language(s): Bosnian,English,Croatian,Serbian

Keywords: Balkans; BiH; Serbia; Croatia; gender; gloibalisation; social norms; equality; labor relations; migrations; violence; politics;

Zbornik završnih radova „Rod i globalizacija na Balkanu“ jedan je od rezultata regionalne Zimske škole „Rod i globalizacija“ koja je održana u periodu od 20. do 26. februara 2023. godine u Sarajevu, u organizaciji Centra za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu i TPO Fondacije. Učesnici i učesnice Zimske škole „Rod i globalizacija“ bili su studenti i studentice društvenih fakulteta sa 19 partnerskih univerziteta iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije koji učestvuju u UNIGEM projektu kojeg vodi TPO Fondacija. Ovaj projekat ima za cilj orodnjavanje procesa visokog obrazovanja, kao i umrežavanje akademskih i studentskih zajednica u ove četiri zemlje. Zimska škola „Rod i globalizacija“ prvenstveno je imala za cilj stvoriti platformu za usvajanje novih znanja, poticanje dijaloga i razmjenu iskustava, kao i propitivanje međusobne uvjetovanosti i povezanosti roda i globalizacije. Tokom sedmodnevne škole studenti su imali priliku slušati predavanja, sudjelovati u radionicama i učiti iz iskustava zagovaratelja ljudskih prava. Nakon Zimske škole, studenti i studentice su imali priliku pisati istraživačke radove na odabrane teme, uz mentorstvo profesora i profesorica sa partnerskih univerziteta. Na ovaj način omogućeno je dodatno umrežavanje nastavnog osoblja i studentske zajednice kroz zajednički akademski projekat pripreme Zbornika završnih radova pod nazivom „Rod i globalizacija na Balkanu.” Zbornik predstavlja kolekciju 12 odabranih studentskih radova organiziranih u sljedeće četiri tematske cjeline: rod i globalizacija, rod i društvo, rod i migracije i rod i politika. U okviru tematske cjeline „Rod i globalizacija“, studentski radovi se bave utjecajem globalizacijskih procesa na rodnu ravnopravnost u različitim aspektima života, uključujući korištenje savremenih tehnologija i interneta, pismenosti, liderstva, pristupa resursima, reproduktivnog zdravlja kao i odgoja i obrazovanja. Radovi u okviru druge tematske cjeline “Rod i društvo” bave se propitivanjem društvenih normi, međuljudskih odnosa i socioloških fenomena koji proizilaze iz tih odnosa, a koji značajno utječu na rodne uloge, rodne norme i uopće rodnu ravnopravnost. Treća tematska cjelina nosi naziv “Rod i migracije”, a radovi u ovoj tematskoj cjelini istražuju utjecaj globalizacijskih procesa na migracijske trendove u zemljama Zapadnog Balkana iz rodne perspektive, uz poseban osvrt na položaj migrantkinja na tržištu rada i rodno zasnovano nasilje nad migrantkinjama u prihvatnim centrima u tranzitnim zemljama. Četvrta tematska cjelina “Rod i politika” donosi studentske radove koji su fokusirani na analiziranje utjecaja desničarskih političkih narativa i ideologija na rodnu ravnopravnost, kao i izazove koji proizilaze iz utjecaja desničarskog populizma. Istraživanje međusobne povezanosti i uvjetovanosti roda i globalizacije i njihove refleksije na regionalne kontekste europskih periferija iziskuje situiran i interdisciplinaran pristup, kao i povezivanje raznolikih istraživačkih paradigmi. Studentski radovi prezentirani u ovom Zborniku utemeljeni su u interdisciplinarnim perspektivama i na kritički način propituju recipročne utjecaje složenih društvenih fenomena roda i globalizacije. Mladi istraživači i istraživačice koji su prezentirali radove u ovom Zborniku su kroz svoje analize pokazali da je globalizacija kontinuiran proces koji rezultira raznolikim promjenama u svakom društvu pojedinačno, a koji je neophodno studiozno posmatrati kako bi se vidjeli i razumjeli utjecaji na pojedince, pojedinke i zajednice. Sukladno ovakvoj koncepciji globalizacije, kroz radove se prožima zaključak da je globalizacija donijela brojne i značajne promjene na društvenom, političkom i ekonomskom planu, ali da ipak nije uspjela doprinijeti razgradnji rodnih stereotipa u obiteljskom odgoju i sistemu obrazovanja. Iako je omogućila učešće žena u javnom životu i politici, globalizacija nije doprinijela rodnoj senzibilizaciji žena koje sudjeluju u vlasti i na liderskim pozicijama, što implicitno podriva napore u ostvarivanju supstantivne ravnopravnosti. U post-tranzicijskom kontekstu, čini se da globalizacija može doprinijeti reaktiviranju rodnih stereotipa u selekcijskim situacijama poput zapošljavanja, jer žene i muškarci i dalje pokazuju tendencije zapošljavati osobe istog spola, što ukazuje na otpornost rodnih uloga i stereotipa, odnosno, javljanje hibridnih formi feminiteta i maskuliniteta. Ukoliko globalizaciju stavimo u kontekst savremenih medija i društvenih mreža, ona se može negativno odraziti na samopoimanje i psihofizičko zdravlje žena, koje pod utjecajem globalno dostupnih medijskih slika idealiziranih oblika ženskog tijela gube samopouzdanje i zdravlje. Bez obzira na postignuti napredak u društvenoj sferi koji su omogućili globalizacijski procesi, produbljuju se podjele na klasnoj, rasnoj i rodnoj osnovi. Sukladno, feminizacija siromaštva kao društveni problem evidentno eskalira u uvjetima globalizacije, a tome su posebno izložene žene koje rade prekarne i najniže plaćene poslove. Činjenica je da je globalizacija omogućila lakšu razmjenu kapitala, radne snage, proizvoda i usluga što vidljivo utječe na migracije stanovništva. Međutim, posljedica ovakvih globalizacijskih tokova često je i diskriminacija koju trpe i žene i muškarci koji se zadese u različitim kulturološkim kontekstima. Negativnim efektima migracijskih tokova koji su posljedica političkih i ekonomskih promjena najviše su pogođene migrantkinje, jer u kampovima nemaju adekvatnu medicinsku skrb, često trpe nasilje o kojem se malo govori i teško pronalaze zaposlenje. U konačnici, osvrnemo li se na politički diskurs i javne narative posebno na društvenim mrežama uočavamo da je globalizacija doprinijela i širenju anti rodnog pokreta, koji kroz zakone, ali i simbolički osporava stečena reproduktivna prava žena i disciplinira ženska tijela različitim vidovima nasilja i zastrašivanja. Uzimajući u obzir spoznaje do kojih su mladi istraživači i istraživačice došli u svojim radovima o implikacijama globalizacijskih tokova na rod, rodnu ravnopravnost i u širem smislu ljudska prava, nameće se kao permanentan izazov širenje i obogaćivanje interdisciplinarnog korpusa znanja o međusobnoj povezanosti globalizacije i roda. Ovakvi znanstveni i aktivistički napori su neophodni kako bi se sa znanstvenom preciznošću i kontekstualizirano pristupilo borbi protiv rodne neravnopravnosti i kršenja ljudskih prava u raznolikim kulturološkim uvjetima.