Search results for: raskid ugovora in All Content

State Property Issue in BiH - Is There a Solution?

Pitanje državne imovine u BiH – postoji li rješenje?

Author(s): Ena Gotovuša / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; BiH; RS; FBiH; entities; state property; EU accession; constitutionality; international law;

The solution of the issue of state property is one of the conditions for further progress of Bosnia and Herzegovina regards European integration. For the purpose of better understanding the issues of distribution of state property, the chronology of attempts/failures in reaching the agreement between the competent authorities has been presented, as well as unilateral entity attempts to solve the same issue. The role of the international community is presented as well, including the Office of the High Representative for B&H. The present analyses focuses onto a series of arguments why the Law on the status of the state property on the territory of RS and which is banned from disposal is in contradiction with the Constitution of B&H. The decision of the Constitutional Court of B&H should offer the final solution to this issue and, consequently, remove the doubts concerning the right of the state of Bosnia and Herzegovina to dispose with its property with no restrictions.

Amendments to the Law on Conflict of Interest in Government Institutions in BiH

Izmjene Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH

Author(s): Amela Methadžović / Language(s): Bosnian

Keywords: Public law; conflict of interest; Law on Conflict of Interest in Government Institutions; BiH; amendment; CIK;

Na osnovu Sporazuma o dogovoru i principima sudjelovanja u vlasti političkih stranaka HDZ BiH, HDZ 1990, SDS, SNSD, SBB, SDP BiH od 20. novembra 2012. godine i Sporazuma SNSD-SDP BiH o programskoj/projektnoj saradnji u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti 2012-2014. godine (Sporazum)1 , predsjednik SDP BIH uputio je 27. novembra 2012. godine Vijeću ministara set od osam različitih zakona, jedan zaključak i jedan redoslijed aktivnosti sa prijedlogom za dalje postupanje. U dopisu koji je upućen uz set zakona, naznačeno je da predloženi zakoni doprinose poboljšanju ekonomske situacije u zemlji i jačanju institucionalne efikasnosti. Nekoliko predloženih zakona izazvalo je značajnu pažnju javnosti. Reakcije javnosti u posljednjih nekoliko mjeseci posebno su bile usmjerene na predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine.

First-instance administrative dispute in the Republic of Croatia

Prvostupanjski upravni spor u Republici Hrvatskoj

Author(s): Tamara Bogdanović / Language(s): Croatian

Keywords: Public law; judiciary; reform; constitution; Constitutional Court; Republic of Croatia; administrative dispute; civil lawsuit; first-instance; EU standards;

U Zakon o upravnim sporovima koji je na snazi od 1. siječnja 2012. ugrađeni su europski standardi na čiju primjenu se Republika Hrvatska obvezala pristupanjem Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s pripadajućim protokolima, te je davanjem tužiteljima uvodno navedenih prava sadržanih u pravu na pristup sudu, ispunjena svrha reforme prvostupanjskog upravnog spora kao spora pune jurisdikcije. Iskustvo je pokazalo da su mnoge rasprave na prvostupanjskim upravnim sudovima održane i zaključene sukladno članku 37 i 39 Zakona o upravnim sporovima bez da su se tužitelji ili tuženici odazvali pozivu na ročište, a neke su zaključene bez da je tuženik dostavio spis predmeta sukladno ovlasti suda iz članka 32 stavka 4 Zakona o upravnim sporovima. Usko gledano, za potpuno i pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja svrhovito je bilo samo održavanje onih rasprava održanih radi provođenja dokaza koje je sud ocijenio potrebnim provesti, jer su stranke koje su na raspravi samo iznosile svoje stavove mogle navedeno pisano iznijeti kroz sadržaj tužbe i odgovora na tužbu. Međutim, navedena činjenica ne dovodi u pitanje da je već samim davanjem takvih procesnih ovlaštenja strankama ispunjena svrha reforme prvostupanjskog upravnog spora, jer je na sudu da strankama omogući korištenje zakonski dozvoljenih procesnih ovlaštenja, a na strankama je da izaberu aktivan ili pasivan pristup sudjelovanju u prvostupanjskom upravnom sporu kao sporu pune jurisdikcije. Naime, neodržavanje rasprave u svim situacijama u kojima sud ne smatra potrebnim izvoditi nove dokaze, dovelo bi do neispunjavanja prava stranke na javnu raspravu kada to stranka izričito traži, smatrao to sud potrebnim ili ne, kao i na neispunjavanje prava stranke na javnu objavu presude.

On the election of judges of the Constitutional Court of the Republic of Croatia

O izboru sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske

Author(s): Petar Bačić / Language(s): Croatian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; judges selection; Republic of Croatia; history;

Djelovanje Ustavnog suda Republike Hrvatske se, iz različitih razloga, posljednjih godina nalazi pod povećalom stručne i šire hrvatske javnosti. Takav je interes za rad ove prevažne ustavodemokratske institucije sam po sebi pozitivan, jer svjedoči o postupnom demokratskom sazrijevanju hrvatskog društva i prepoznavanju iznimne uloge koju ustavni sudovi imaju u modernim državama. Takav je interes i razumljiv s obzirom na posebnu prirodu ustavnog sudovanja te na položaj Ustavnog suda Republike Hrvatske. Oni proizlaze iz njegovog specifičnog mjesta u organizaciji državne vlasti te iz njegovih najvažnijih ovlasti (prvenstveno kontrole ustavnosti zakona i drugih propisa te odlučivanja o ustavnim tužbama). Zbog toga su neizostavne i rasprave o adekvatnim granicama ustavnosudskog djelovanja i odlučivanja. Štoviše, takve su rasprave vjerujem dobrodošle uvijek kada argumentirano propituju opravdanost ustavnosudskih odluka, ne dovodeći pritom u pitanje njihovo poštivanje. Upravo je kvaliteta odluka, koja se ponajprije ogleda u dosljednom poštivanju prava i odlučnosti da se ne prelazeći granice prava čini pravda, najčvršći temelj izgradnje autoriteta svake (ustavno)sudske institucije. Međutim, ne smije se pritom zaboraviti na činjenicu da autoritet svake institucije velikim dijelom počiva i na ugledu koji uživaju njeni članovi. To posebno vrijedi za ona tijela, kakvo je i Ustavni sud Republike Hrvatske, koje mora odlikovati visoki, zapravo najviši stupanj stručnog autoriteta. Stoga upravo postupak izbora ustavnih sudaca predstavlja prvi, no ujedno i ključni korak u ostvarenju navedenog cilja. Zbog toga je pitanje izbora ustavnih sudaca, a konkretno na hrvatskom primjeru riječ je o njihovom neizboru u Hrvatskom saboru i eventualnoj posljedičnoj blokadi rada Ustavnog suda, opravdano u fokusu stručne i šire javnosti. Naime, krajem 2015. godine istekao je osmogodišnji mandat petero sudaca Ustavnog suda, a po sili Ustava za četvoro je od tih pet sudaca mandat produžen za još šest mjeseci i definitivno istječe početkom mjeseca lipnja 2016. godine. Osim toga, jedno mjesto ustavnog suca upražnjeno je još od 2010, odnosno 2011. godine, a početkom ove godine je definitivno istekao i (produženi) mandat još jednog suca. Dakle, Ustavni sud trenutno funkcionira s deset umjesto s trinaest sudaca kako je predviđeno Ustavom RH, a ukoliko Hrvatski sabor ubrzo ne izabere nove suce, taj će broj pasti na šest. Potonji scenarij bi značio i blokadu rada Ustavnog suda, s obzirom da je za odlučivanje u većini ustavnosudskih postupaka potrebno minimalno sedam sudaca. Konkretno, Ustavni sud u pravilu donosi odluke i rješenja na općoj sjednici i to većinom glasova svih sudaca (posebno ističemo postupak ocjene suglasnosti zakona s Ustavom i ocjene suglasnosti drugih propisa sa zakonima i Ustavom, te postupak nadzora ustavnosti i zakonitosti izbora i državnog referenduma). Sjednica Ustavnog suda može se održati ako je na sjednici prisutna većina ukupnog broja sudaca. Nadalje, premda se ustavne tužbe rješavaju pred šesteročlanim vijećem (ili pak tročlanim ukoliko se odlučuje o ustavnim tužbama kada ne postoje postupovne prepotpostavke za odlučivanje), vijeće može odlučivati samo jednoglasno i u punom sastavu, a ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost (ili ako vijeće smatra da predmet ustavne tužbe ima širi značaj) o ustavnoj tužbi odlučit će sjednica Ustavnog suda, dakle minimalno sedam sudaca. Iz toga je jasno da blokada rada Ustavnog suda Republike Hrvatske predstavlja realnu mogućnost, posebno kada se u obzir uzme činjenica da još od 2010. godine u Hrvatskom saboru nije uspješno proveden postupak izbor niti jednog ustavnog suca. Mišljenja sam da se takav rasplet jednostavno ne bi trebao dopustiti jer bi imao različite negativne posljedice po hrvatski ustavnodemokratski poredak. Pritom je jasno i da bi za takvu varijantu isključivu odgovornost snosili relevantni politički akteri. No, s druge strane, mislim da do takvog raspleta ipak neće doći te, vjerujući u mogućnost političkog dogovora na temelju poštivanja važećih pozitivnopravnih propisa. Smatram da opisana situacija predstavlja ujedno i priliku za izmjenu nekih postojećih rješenja glede postupka izbora ustavnih sudaca koja su se u praksi pokazala dvojbenima odnosno neuspješnima. U nastavku namjeravam sažeto iznijeti povijest ustavnog sudovanja u Hrvatskoj i temeljna ustavnopravna obilježja nadležnosti Ustavnog suda RH, a detaljnije ću razmotriti položaj hrvatskih ustavnih sudaca te postupak njihovog izbora. Pritom ću ukazati na rješenja koja smatram problematičnima, a na kraju ću predložiti određene izmjene u postupku izbora ustavnih sudaca za koje vjerujem da bi, ukoliko budu usvojene, trebale u budućnosti osigurati uvjete za učvršćivanje pozicije hrvatske ustavnosudske institucije u arhitekturi državne vlasti, posebno u odnosu na političke grane vlasti, kao i doprinijeti jačanju neovisnosti samih ustavnih sudaca.

Competent authorities and procedures in Croatia as a state of enforcement in the execution of the European Arrest Warrant (marginalia with two recent cases)

Nadležna tijela i postupci u Hrvatskoj kao državi izvršenja kod provedbe europskoga uhidbenog naloga (marginalije uz dva recentna slučaja)

Author(s): Miljenko Giunio / Language(s): Croatian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; European arrest warrant; Republic of Croatia; legal framework; EUN;

On 13th June 2002 the Council of the European Union adopted the Framework Decision on the European arrest warrant and the surrender procedures between Member States. The Republic of Croatia implemented the Decision in 2010 by the Law on Judicial Cooperation in Criminal Matters with the Member States of the European Union. The paper analyzes the provisions of the Law regulating the procedure of implementation of the warrant as well as the authorities who participate in the procedure, all in the context of two cases which, at the beginning of 2014, have intrigued the Croatian professional and wider public, but also the public outside Croatia. The paper problematizes the interpretation of the Framework Decision and the Croatian Law respectively, in connection with the grounds for denial of implementation of the arrest warrant, specifically the grounds stated in the two reviewed proceedings. The paper also analyzes the decision of the Constitutional Court of the Republic of Croatia rendered in one of the cases, in connection with possible violation of human rights and fundamental freedoms and concludes that there were grounds for a different decision. The paper analyzes the position of the State Attorney’s Office in the surrender procedure and gives a critical assessment of the solution of the Croatian legislator, particularly in comparison with the Slovenian example. In any case, the Framework Decision and the Law (which must follow the Decision) do not allow the state of execution much maneuvering space to oppose the warrant, so the interests of the state of execution may be represented only by protecting the legal order and insisting on respect of harmonized rules.

The beginning of implementation of the administrative dispute reform in Croatia

Početak provedbe reforme upravnog spora u Hrvatskoj

Author(s): Alen Rajko / Language(s): Croatian

Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; administrative dispute; reform; Republic of Croatia; ZUP; ZUS;

Generalno, smatram da je prvom noveliranju ZUSa pristupljeno preuranjeno. Početak provedbe reforme upravnog spora postupno ukazuje na više pitanja koje bi bilo korisno dodatno ili drukčije urediti. Međutim, mišljenja sam da je svrhovitije noveliranju pristupiti nakon proteka razdoblja u kojem se potpunije i kvalitetnije mogu uočiti potrebe za izmjenama i dopunama ZUSa. Zakašnjele pripreme za početak provedbe reforme upravnog spora, a osobito imenovanje višestruko manjeg broja sudaca upravnih sudova negoli je potrebno, bitno utječu na početak primjene ZUSa, prijeteći ozbiljnom kompromitacijom cjelokupne reforme. Pritom kao stvarno rješenje problema ne mogu poslužiti mjere poput ukidanja odlučivanja u vijećima radi smanjivanja zaostataka u broju riješenih predmeta, već zbiljsko otklanjanje uzroka postojećeg stanja, bez istodobnog ugrožavanja ključnih ciljeva reforme. Prije svega, riječ je o potrebi imenovanja dovoljnog broja sudaca, te dodatne edukacije sudačkog sastava (postojećega i budućeg). Dvojbenoj soluciji ukidanja odlučivanja u vijeću prirodano je jednako sporno ukidanje naknade troškova spora razmjerno uspjehu u sporu. Kako protiv većine odluka četiriju prvostupanjskih upravnih sudova žalba nije dopuštena, javlja se pitanje usklađivanja sudske prakse. Za to zasad postoje tek parcijalni instrumenti: praksa VUSa (izražena u odlukama u malom broju sporova koji se vode u dva stupnja, odnosno u načelnim zaključcima sjednice svih sudaca ili pojedinih odjela VUSa), praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske povodom izvanrednoga pravnog lijeka izvanrednog preispitivanja zakonitosti pravomoćne presude (čl. 78 ZUSa), te praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske povodom ustavnih tužbi protiv presuda upravnih sudova. Odredba čl. 19 st. 2 Ustava jamči sudsku zaštitu u odnosu na sve pojedinačne odluke javnopravnih tijela. Pored toga, Zakonom u sudskim pristojbama normiran je znatan broj personalnih i predmetnih oslobođenja od plaćanja pristojbe, koja se u upravnom sporu – za razliku od ostalih sudskih postupaka – plaća samo u slučaju odbijanja ili odbacivanja tužbenog zahtjeva. U takvoj situaciji, znatan dio tužitelja pokreće upravne sporove i kada racionalna procjena izgleda za uspjeh spora nimalo ne ide u prilog daljnjem osporavanju pojedinačne odluke, postupajući po sistemu „idem dalje dokle god piše neka uputa o pravnom lijeku“. Stoga nezanemariv broj tužbi, kod kojih je posve izvjesno da će u njima sadržani tužbeni zahtjevi biti odbijeni, opterećuju rad upravnih sudova, nužno smanjujući brzinu i kvalitetu rješavanja sporova u kojima postoji stvarna dvojba o zakonitosti osporene odluke. S obzirom na ustavnopravnu nedopuštenost uvođenja ograničenja pristupa upravnom sudu po kriteriju predmeta i(li) vrijednosti spora, kao jedna od mjera za svođenje broja upravnih sporova u relevantne okvire može biti smanjivanje mogućnosti besplatnog sudovanja, uz zadržavanje odredbe o plaćanju pristojbe samo u slučaju neuspjeha u sporu. Kao dodatni instrument može biti uveden neki oblik ovlasti suda da odmah po zaprimanju tužbe upozori tužitelja da npr. ustaljena sudska praksa ne ide u prilog izgleda za usvajanje tužbenog zahtjeva. Ni jedan od kritičkih osvrta sadržanih u ovom radu ne treba razumijevati kao skepsu u pogledu potrebe reforme upravnog spora. Upravo suprotno, smatram da je ta reforma bila neophodna, da je u osnovi koncepcijski dobro postavljena, ali i da uspjeh reforme uvelike ovisi upravo o početnoj fazi njene provedbe. Pri tome je važno i dosljedno razlikovati normativni cilj ZUSa (usp. čl. 2 toga Zakona, vezano za čl. 19 st. 2 Ustava Republike Hrvatske), od instrumenata za ostvarivanje navedenog cilja, poput usmene rasprave, reformacijskog odlučivanja, kontradiktornosti spora, jednakosti procesnih sredstava i dr .

Nepotism - a special form of conflict of interest to public officials (a small review of the constitutional and legal framework for the prevention of nepotism in Western Balkan countries and the practice of the Serbian Anti-Corruption Agency)

Nepotizam – poseban oblik sukoba interesa javnih funkcionera (Mali osvrt na ustavni i zakonski okvir za sprečavanja nepotizma u zemljama zapadnog Balkana i praksu Agencije za borbu protiv korupcije u Srbiji)

Author(s): Dejan A. Milić / Language(s): Serbian

Keywords: Public law; constitution; public officials; nepotism; conflict of interest; nepotism prevention; corruption; Republic of Serbia; Western Balkans;

U zemljama u regionu i u Srbiji sukob interesa (i nepotizam, kao njegov kvalifikovani oblik) jeste, bez sumnje, ugrađen u temelj sistemske korupcije, zbog dostupnosti raznih mogućnosti i načina na koje javni funkcioneri privatni interes privileguju na štetu javnog interesa, zbog rasprostranjenosti „fenomena“, zbog tokom godina formirane „prokoruptivne“ svesti građana da se sukob interesa u raznim sferama odlučivanja „podrazumeva“, te zbog nedostatka delotvornih mehanizama za njegovo sprečavanje. Nepotizam je, pored svega dosad navedenog, kvalifikovani sukob interesa i zbog činjenice da su u njegovoj osnovi isprepletani interesi većeg broja međusobno povezanih lica, što dodatno doprinosi širenju „fenomena“. Navedeni primeri nepotizma u regionu, kao i razmatranje ustavnog i zakonskog okvira u pobrojane četiri države ukazuju na niz zajedničkih karakteristika nepotizma i odnosa države i društva prema ovoj koruptivnoj pojavi. Prva karakteristika nepotizma jeste, svakako, njegova rasprostranjenost. Druga karakteristika je utemeljenost nepotizma u svesti građana kao pojave „bez koje se ne može u današnjem vremenu“. Treća karakteristika je „zbunjenost“ države u reagovanju na nepotizam. Rasprostranjenost nepotizma posledica je, s jedne strane, višedecenijske krize i pada ekonomskog kvaliteta života u državama u regionu, i, sa druge strane, „burazersko-kumovskog“ mentaliteta ljudi na ovim prostorima, koji podrazumevaju „obavezu“ rođaka na važnim pozicijama da ispune očekivanja onih koji tu privilegiju nemaju. Utemeljenost ideje o „neophodnosti“ nepotizma u prokoruptivnoj svesti građana u regionu zasniva se, osim na „burazersko-kumovskom“ mentalitetu napredovanja, i na jasnim signalima koje građanima šalju društva krhke demokratije, nepotpuno utemeljena na vladavini prava u ovim državama, da je nepotizam „uslov“ bez koga je teško moguće rešiti ikoje značajno egzistencijalno pitanje, a da taj uslov nema jasnu i delotvornu alternativu, koja je u skladu sa zakonom i moralnim uzansama. Takav poražavajući zaključak kritične mase građana u svim državama sukcesorima socijalističke Jugoslavije čini neophodnim dugotrajno snaženje svesti o nužnosti izgradnje građanskog integriteta, koji će posledično dovesti i do izgradnje integriteta javnih funkcionera. Integriteta, koji ne smeju biti zasnovani na praznim pričama, nego na jasnim i u stvarnom životu ostvarivim propisima i ličnim primerima. „Zbunjenost“ države očituje se u nekonzistentnim zakonskim rešenjima, kao i u nedelotvornim mehanizmima borbe protiv nepotizma (sastavljenim od beznačajnih sankcija za funkcionera i teško sprovodljivih procedura njihovog izvršenja). Nekonzistentna, često zbunjujuća, zakonska rešenja posledica su oklevanja države da jasno predoči učesnicima u tom vidu korupcije (među kojima je veliki broj onih nosilaca funkcija, koji su „deo“ države, pa i onih koji donose zakone) da učešće u korupciji nosi rizik kršenja zakona i sankcije kao posledice tog kršenja. Činjenica da su nosioci javnih funkcija često „deo“ države, po svemu sudeći, je uzrok i stvaranju nedelotvornih mehanizama za izvršenje sankcija, inače skromnog dometa. Jednostavno rečeno, za efikasniju borbu države protiv sukoba interesa (i nepotizma) neophodna je jača i čvršća politička volja i onih na vlasti i onih koji su u opoziciji da postave i poštuju granice svojih htenja. Gde je svetlo u tunelu sukoba interesa i nepotizma, u kojem decenijama tumaramo? Na kraju tunela, naravno. Pred nama je dug put, koji mora imati dve podjednako izgrađene trake, obe u smeru svetla. Jedna je vezana za preveniranje sukoba interesa izgradnjom svesti o njegovoj štetnosti i izgradnjom i jačanjem integriteta nosilaca javnih funkcija. Druga se tiče jačanja volje države da se sukobu interesa kao vidu korupcije suprotstavi. Volje, koja se definiše jasnim, preciznim i u realnom životu primenljivim normama i delotvornim, „odvraćajućim“ sankcijama, koje će javnim funkcionerima predočiti svu dugoročnu štetnost sukoba interesa po njihov status, a povezanim licima iznova potvrditi tačnost i svevremenost stare narodne mudrosti „Preko – preče. Naokolo - bliže“.

Guaranteeing Independence of the Judiciary in the Constitution of Montenegro - the need for revision of the constitutional solution

Garancija nezavisnosti i samostalnosti sudstva u Ustavu Crne Gore - potreba za revizijom ustavnog rješenja

Author(s): Danilo Ćupić / Language(s): Serbian

Keywords: Public law; constitution; judiciary; independence; international standards; revision; evaluation; Montenegro;

Theoretical and normative analysis of principles of autonomy and independence of the judiciary in the new constitutional arrangements in Montenegro indicate that the authors of the Constitution guarantee the intention of these two postulates as the basic guidelines of the organization and functioning of the judicial system. This especially given the negative experience of the previous prescription and implementation of these principles, and the need to meet the criteria set by international organizations, notably by the Council of Europe. However, the existing constitutional settlement contains a number of ambiguities and inconsistencies with international standards, which are indicated in the paper. Responding to public criticism (scientific, political, NGO, international organizations), the Government of Montenegro has submitted a proposal to amend the Constitution of Montenegro in the area of judiciary, which also contains a number of inadequacies, which are indicated in the paper, with offering appropriate alterantive solutions.

The Tasks of LC in the Development of Socialist Self-Governing Socio-Economic Relations and the Political System of Socialist Self-Governing Democracy

Zadaci SK u razvijanju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa i političkog sistema socijalističke samoupravne demokracije

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Serbian

Keywords: Yugoslavia; communism; League of Communists of Yugoslavia (LCY); self-government; Socialist Self-Governing Democracy; Socio-Economic Relations;

U borbi za razvijanje socijalističkih samoupravnih društvenih odnosa u procesu stvaranja društva slobodnog rada, ukidanja ostataka klasnog društva i svih oblika potčinjavanja i otuđenosti čovjeka, SKJ se, u razdoblju između 12. i 13. kongresa, suočio u mnogo čemu s novom društvenom situacijom i novim izazovima, nastalim prije svega ekonomskom krizom i proturječnostima društvenog razvoja što ih ona nosi. Rezultati postignuti u prevladavanju proturječnosti u materijalnoj osnovi i strukturi društva, u svijesti radnih ljudi i njihovih organiziranih socijalističkih snaga - pa i u SK, iako nedovoljni, pokazuju da imamo dovoljno snage, znanja i iskustva da brže unapređujemo samoupravljanje. Tražeći pouzdane odgovore za svladavanje nagomilanih teškoća izraženih u ekonomskoj krizi s ozbiljnim socijalnim, idejnim i političkim posljedicama, došli smo do dubljih spoznaja o zakonitostima i proturječnostima samoupravnog razvoja, o snagama koje ga nose, o interesima što ih one zastupaju. Na toj osnovi rješavali smo i riješili mnoge probleme.

Bosnia and Hercegovina and the NATO (issue 2)

Bosna i Hercegovina i NATO (izdanje 2)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

Human Rights Protection: How do the ombudsmen of Bosnia and Herzegovina deal with it?

Zaštita ljudskih prava: Kako to rade ombudsmani Bosne i Hercegovine

Author(s): Aida Hunček-Pita / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; law; human rights; ombudsmen; discrimination; institution; evaluation;

The legislator in Bosnia and Herzegovina gave to The Institution of Ombudsman a central role in protection against discrimination. In this context, the legal framework in Bosnia and Herzegovina for the activities of The Institution of Ombudsman is quite well established: The Law on Ombudsman for Human Rights in Bosnia and Herzegovina is in force; The Law on the Prohibition of Discrimination is also in force, protection against discrimination is also defined in the labor laws of both entities in Bosnia and Herzegovina. Furthermore, for the purpose of more efficient work, The Rules of Procedure of the Institution of Ombudsman have been passed. However, all of this seemed to be insufficient to allow the Ombudsman to provide adequate protection against mobbing as one of the forms of discrimination. The analysis shows that the Ombudsman Institution arbitrarily made decisions because it does not recognize even a court verdict confirming mobbing in the same case (and with the same evidence) which it received. The example which was described shows a high proportion of incompetence and negligence in the processing of cases, which brings the Institution of the Ombudsman of BiH into the ranks of useless but expensive bureaucratic institutions in BiH. In the particular case, the Ombudsmen Institution did not provide any protection, on the contrary, it has trick the legal regulations and explicit legal powers and delayed the unnecessary the whole procedure over three years. In this form, the protection of human rights by the Ombudsman Institution of BiH is at the wrong address.

Legal and economic aspects of dialysis in the Federation of Bosnia and Herzegovina

Pravni i ekonomski aspekti dijalize u Federaciji Bosne i Hercegovine

Author(s): Ervin Mujkić / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; FBiH; health; medicine; dialysis; legal and economic aspects; social protection; transplantation medicine;

Dialysis treatment is often the only hope for patients with renal insufficiency, which is why it is extremely important that the system of providing this type of health care service is organized in an adequate manner. In the Federation of Bosnia and Herzegovina, dialysis services are performed exclusively within public health institutions, which are faced with a number of problems, some of which are caused by the healthcare system itself, and the other are the effect of the lack of financial resources. In addition, there are significant differences in the scope and manner of achieving certain rights of dialysis patients in the area of social protection, depending on which canton they live in. Possible solutions to some of these problems are the introduction of new models of providing dialysis services and the development of transplantation medicine. However, without the constitutional reform in the Federation of Bosnia and Herzegovina, it will be almost impossible to introduce a model of providing dialysis based on the principles of public-private partnership, and for the further development of transplantation medicine it is necessary for BiH to become a member of Eurotransplant, and one of the conditions for that is the state-level legislative framework.

The legal aspect of exclusion from a political party - the case of Vuk Jeremić

Pravni aspekt isključenja iz političke stranke - slučaj Vuka Jeremića

Author(s): Savo Manojlović / Language(s): Serbian

Keywords: Serbia; Vuk Jeremić; exclusion from political party; legal aspects; constitution; legal limitations;

Pravni aspekt isključivanja određenog lica iz političke stranke do sada, koliko je meni poznato, nije bio predmet neke ozbiljnije naučne obrade. Ustavno-sudska praksa je takođe dala mršave rezultate i kada je imala šansu da izrekne stav o ovom pitanju. Očigledno je politička težina uvek bila preteško breme za iskazivanje pravno promišljenog suda. Pitanje isključenja iz političke stranke je pravno isprepletano sa bazičnim ustavnim pravima svakog demokratskog poretka. Cilj rada je ispitivanje isključivanje iz političke stranke u svetlosti odnosa unutrašnje autonomije političkih stranaka i javnog poretka Republike Srbije (RS). Da li na temelju pozitivnopravnih propisa, političke stranke mogu suvereno odlučivati o isključenju svojih članova ili su pak ograničene javnim poretkom? Do koje mere se eventualne granice ograničenja prostiru?

Incompatibility of the presidential function with membership and leadership in political parties - the Serbian case

Nespojivost funkcije predsednika države sa članstvom i vođstvom u političkoj stranci-primer Srbije

Author(s): Miloš B. Stanić / Language(s): Serbian

Keywords: president of the state; incompatibility; political party; national unity; Serbia; comparative; governance functions;

The aim of this paper is to examine whether membership in a political party is incompatible with the function of the president of the state. The issue is especially important in context of the previous experience in Serbia. This question gains special importance because the Serbian constitution, as well as the constitutions in comparative law, determine the head of state as the guarantee of the national unity. Consequently the question emerges if the president, who is at the same time a member of the party, can properly fulfill this function? In order to examine all these dilemmas, the term and the legal nature of political parties are examined, as well as the notion of imaginary national unity, which the president is supposed to present. All the theoretical findings are put in comparison with the Serbian law and practice, as well as European. Finally, at the very end, based on previous conclusions, recommendations of possible new solutions in Serbia are presented.

CONCRETE - Cultural propaganda set no. 44, yr. III, Belgrade, Tuesday, April 29, 2008

BETON - Kulturno propagandni komplet br. 44, god. III, Beograd, utorak, 29. april 2008.

Author(s): Aleksandar M. Novaković,Saša Ćirić,Bojan Tončić,Radmilo N. Marojević / Language(s): Serbian

Keywords: Serbia; nationalism; writers forum; Serbian literature; theater; cultural stereotypes;

MIXER, Aleksandar Novaković: Nebesni Ljotićev Trinidad; CEMENT, Saša Ćirić: U svetu caruje drugarstvo; ARMATURA, Bojan Tončić: Pozivar je srce Srbije; VREME SMRTI I RAZONODE, Recycle Bin Laden: Ja opet biću vlast; BULEVAR ZVEZDA, Marojević, prof. dr Radmilo

Ivan Ilyin as Putin's philosopher

Ivan Iljin kao Putinov filozof

Author(s): Timothy Snyder / Language(s): Serbian

Keywords: Ivan Alexandrovich Ilyin; Russia; Vladimir Putin; philosophy;

Rus je pogledao u oči Sotoni, položio Boga na psihoanalitički kauč i shvatio da njegov narod može da spasi svet. Izmučeni Bog je Rusu ispričao priču o sopstvenom neuspehu. U početku beše Reč – nevinost i savršenstvo – i Reč beše Bog. Ali je onda Bog napravio dečačku grešku. Stvorio je svet da bi upotpunio sebe, ali se umesto toga uneredio i od stida se sakrio u mišju rupu. Prvobitni greh nije bio Adamov nego Božji: stvaranje nesavršenog. Došavši na svet, ljudi su doživljavali stvarnost i proživljavali osećanja na način koji se ne može usaglasiti s onim što beše um Božji. Svaka pojedinačna misao ili strast samo su učvršćivale Sotoninu vlast nad svetom.

External control of the judiciary in Serbia through the appointment of judges by presidential decree

Eksterna kontrola sudstva u Srbiji putem postavljanja sudija predsedničkim ukazom

Author(s): Vesna Rakić-Vodinelić / Language(s): Bosnian

Keywords: Serbia; judiciary; external control; appointment of judges; presidential decree;

Der Anlass für die Analyse ist die Erklärung des Staatssekretärs im Justizministerium über die Ernennung von Richtern in der Republik Serbien. Danach benötige die serbische Justiz eine externe Kontrolle. Diese sei, so die Vorstellung, von dem Präsidenten der Republik durchzuführen. Die Grundlage stelle die Befugnis zur Ernennung von Richtern dar. Einschlägig sei dabei das französische Modell der Richterernennung. In der Analyse werden die für die Justizunabhängigkeit geltenden internationalen Standards, sowie die Verfassungslösungen in Serbien geklärt. Dargestellt sind auch Entwürfe von Verfassungsänderungen aus dem Jahr 2018. Angeführt sind Beispiele der politischen Einflussnahme des derzeitigen Präsidenten der Republik Serbien auf die serbische Justiz, sowie Beispiele für das Erliegen dieser Einflussnahme. Daraus folgt, dass die gegenwärtige Situation keinesfalls zu Gunsten der Verfassungsreform spricht. Die Verfassungsreform würde dazu führen, dass der Präsident selbst oder gar auf Vorschlag des Hohen Justizrates Richter ernennt. Diese Lösung ist weder mit dem geltenden Verfassungssystem noch mit der serbischen Verfassungstradition kompatibel. Aufgrund des aktuellen Demokratiedefizits wird keine Verfassungsreform, die gleichzeitig das Modell der Richterernennung ändert, befürwortet. Andernfalls wird dies zur Einführung eines exekutiv gesteuerten Staates mit rein formellen Elementen der Gewaltenteilung.

Parties to a Conflict Involved in a Conflict of Interest: Bosnia and Herzegovina 25 Years after Dayton

Sukobljene strane u sukobu interesa: Bosna i Hercegovina 25 godina nakon Daytona

Author(s): Damir Arnaut / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; Dayton; 25 years after; conflict of interest;

Bosnia and Herzegovina was among the first countries in the Western Balkans region to have a law on the conflict of interest. This was not, however, due to an effort of domestic political forces, but the Law was instead imposed in 2002 by the High Representative, an international overseer with wide powers under the Dayton Peace Accords. The Law contained definitions and enforcement mechanisms modelled after the best practices in democratic societies, and included a wide array of public officials and their immediate relatives. The proscribed sanctions, however, were unduly severe, requiring in most cases that offending officials be barred from public office for a period of four years. The Law, nonetheless was successful in curbing conflict of interest in the country, and was significantly improved with several subsequent amendments. In 2013, however, the Law was substantially weakened, with enforcement powers transferred from the independent Central Election Commission to a Committee largely composed of elected officials. These changes resulted in a conflict of interest process completely controlled by political parties, subject to frequent and lasting blockades, and completely dormant in periods between elections. Indeed, the new body delivered only ten sanctions in the six years of its existence. This has created a need – voiced by Western governments, various NGO's, and several likeminded elected officials – for a completely new law on the conflict of interest. Such a Draft Law was introduced in the Bosnia and Herzegovina Parliamentary Assembly toward the end of 2017. Due to various procedural delay and blockade mechanisms invoked by the ruling parties, the Draft Law is yet to be considered by the BiH Parliament. Until this or a similar law is adopted, creating a truly independent enforcement body, Bosnia and Herzegovina is unlikely to make meaningful strides on the road to the European Union membership.

Age As a New Discrimination Ground in Bosnia And Herzegovina

Starosna dob: Novi osnov diskriminacije u Bosni i Hercegovini

Author(s): Kosana Beker / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; age; discrimination; law; human rights; court practices;

Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine izmijenjen je i dopunjen 2016. godine, a starosno doba je dodato kao lično svojstvo na osnovu kojeg je diskriminacija zabranjena. Zakon sadrži izuzetke od principa jednakog postupanja, odnosno, propisano je da se zakonske mjere i radnje neće smatrati diskriminatornim kada se svode na nepovoljno razlikovanje ili različito postupanje ako su zasnovane na objektivnoj i razumnoj opravdanosti, kao i ukoliko se time ostvaruje legitiman cilj i ako postoji razuman odnos proporcionalnosti između sredstava koja se koriste i cilja koji se nastoji realizovati. Između ostalog, propisano je da se određivanje maksimalnog starosnog doba najprimjerenijeg za prekid radnog odnosa i određivanje starosnog doba kao uslova za penzionisanje neće smatrati diskriminatornim. Ipak, ova problematika je znatno kompleksnija i u nastavku teksta se rasvjetljavaju neki od njenih ključnih aspekata.

Open Public Data in Bosnia and Herzegovina: From Idea to Realization

Otvoreni javni podaci u Bosni i Hercegovini: Od ideje od realizacije

Author(s): Nermina Voloder / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; public data; availability; transparency;

U Bosni i Hercegovini ne postoje politike kojima se regulira pitanje proaktivne transparentnosti i otvorenih podataka, kao ni pitanje njihove ponovne upotrebe u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Nadležnosti za izradu politika, tehničku podršku inicijativama otvorenih podataka te za pravnu zaštitu u ovom domenu nisu jasno definirane. Također, nedostaju portali otvorenih podataka koji bi korisnicima olakšali pristup javnim podacima. Stoga, ovaj policy brief sadrži niz preporuka o tome kako unaprijediti politike i prakse u domenu otvaranja javnih podataka u BiH.