We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Marija Lovrić rođena je 1950. godine u Osijeku u obitelji koja je nakon Drugog svjetskog rata u Slavoniju došla iz Dalmatinske zagore. U Osijeku je zasnovala obitelj. Njezin suprug Branko Lovrić bio je jedan od direktora pošte u Osijeku. U studenome 1991., u vrijeme kad su Marija Lovrić i malodobni sinovi bili u izbjeglištvu u Zaprešiću, supruga su naoružane osobe u odorama Hrvatske vojske odvele u nepoznatom pravcu, nakon čega mu se gubi svaki trag.
More...
Đurđa Gmaz rođena je 1950. godine u Sisku. Suprug joj je bio jedan od suosnivača HDZ-a u tom gradu. Od 1991. radila je u MUP-u Hrvatske. Kada je počeo rat u njezinom kraju, s obitelji je ostala u selu koje se nalazilo na crti razdvajanja sa srpskom stranom. Dana 16. srpnja 1993. godine kćer Đurđe Gmaz, koja se kupala s dvadesetak druge djece na Kupi, ubijena je rafalnim mecima koji su došli s druge strane Kupe, gdje su se nalazile srpske snage. Sin joj je tom prilikom teško ozlijeđen. Aktivna je u Udruzi civilnih žrtava stradalnika Domovinskog rata i godinama se zauzima za ostvarivanje prava civilnih žrtava rata.
More...
Seksualno nasilje uključuje silovanje, seksualno zlostavljanje, seksualno sakaćenje, seksualno ropstvo, prinudnu trudnoću, prinudnu prostituciju, sterilizaciju. Žrtve silovanja ili drugih oblika seksualnog zlostavljanja u najvećem su broju slučajeva žene te se za ratna silovanja i seksualna zlostavljanja počinjena nad ženama može reći da spadaju u rodno uvjetovano nasilje. Pritom moramo imati na umu da se o seksualnom nasilju nad muškarcima više šuti nego u slučaju seksualnog nasilja nad ženama. Tijekom rata su muškarci zatočeni u logorima vrlo često bili žrtve brutalnih seksualnih zlostavljanja. Silovanje uključuje povredu dostojanstva žrtve, tjelesnu i mentalnu bol žrtve, trpljenje mučenja i torture. Silovanjem se ruši dostojanstvo žrtve, njezin tjelesni i moralni integritet.
More...
Robert Hausvička rođen je 1968. godine u Dubrovniku, u obitelji koja potječe iz Češke. Početkom rata u Hrvatskoj dobrovoljno se prijavio u jedinice Specijalne policije te je sudjelovao u aktivnostima vezanim uz obranu Dubrovnika. Već na početku rata, 21. listopada, u jednoj od akcija u okolici Dubrovnika, zarobile su crnogorske paravojne postrojbe i odveden je u logor Bileća. Prva dva mjeseca zatočenja u Bileći proveo je u samici. Nakon gotovo šest mjeseci provedenih u Bileći, prebačen je u logor Morinj, gdje je ostao gotovo tri mjeseca. Oslobođen je u razmjeni 2. srpnja 1992. Nekoliko dana nakon povratka u Dubrovnik, ponovno je pristupio Specijalnoj policiji i otišao na bojište. Sudjelovao je u operacijama Maslenica i Bljesak. Zbog posljedica teškog zlostavljanja u logorima, kraj rata i VRA Oluja dočekao je na liječenju od PTSP-a. U studenome 1996. umirovljen je. Godine 2003. svjedočio je u Haagu kao svjedok optužbe protiv Slobodana Miloševića. Danas sa ženom i troje djece živi u Dubrovniku.
More...
O snimanju osobnih sjećanja sanjali smo i prije osnivanja Documente kad smo se pitali kako produbiti i intenzivirati društveni dijalog o nasilnoj prošlosti na prvom mjestu kako bismo sačuvali osobna sjećanja. Prvi smo upitnik za polustrukturirane intervjue pripremili 2002. godine.01 Najvažnija je svrha bila i ostala sačuvati jedinstvene neponovljive priče naših suvremenika za nas i neke druge generacije. Smatram da u stvaranju društvenog pamćenja ništa ne može zamijeniti ljudsko svjedočanstvo i nadam se da će zbirka intervjua i sačuvana sjećanja pomoći i u promociji višeglasja kontra jednoumlja, promociji multiperspektivnosti u interpretaciji povijesti kontra kanoniziranju samo jedne dominantne interpretacije te promociji višeslojnosti povijesnih zbivanja kontra ratovanja oko pojednostavljenih crno bijelih interpretacija, a uz povoljniju društvenu klimu možda i afirmiranju višestrukih identiteta.
More...
