Ovlasti hrvatske Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u slučajevima obiteljskog nasilja – slučajevi i praksa

Author(s): Višnja Ljubičić / Language(s): Croatian

Nasilje nad ženama je prepreka postizanju jednakosti, razvoja i mira. Bez obzira na sve zakone, zakonske instrumente, mjere, akcije i planove, vidimo da svijet nije slobodan od nasilja nad ženama, osobito u vlastitom domu, pa se ne bi moglo reći da Republika Hrvatska odskače posebno od ostatka svijeta u suzbijanju navedene problematike. Institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, u skladu s ovlastima iz Zakona o ravnopravnosti spolova, prati područje obitelji, obiteljskih odnosa pa tako i nasilja nad ženama, obiteljskog i partnerskog nasilja. Korištenjem svojih ovlasti u davanju upozorenja, prijedloga i preporuka u slučajevima kad ustanovi kršenje načela ravnopravnosti spolova te diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca, Pravobraniteljica djeluje neovisno i samostalno prema onima koji diskriminiraju ili provode diskriminatornu praksu . U svim predmetima obiteljskog nasilja gdje su utvrđeni propusti poziva se na Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, brinući se o sustavu koordiniranog djelovanja svih nadležnih tijela iz Protokola. Kroz dosadašnju praksu rješavanja navedenih slučajeva, Pravobraniteljica drži da je nužno kontinuirano educirati prve stručne osobe koje dolaze u doticaj sa žrtvama obiteljskog nasilja (djelatnike/ce iz sustava policije i socijalne skrbi). Kontinuirano educirati policijske službenike/ce o rodnoj i spolnoj ravnopravnosti i obiteljskom nasilju, međunarodnim standardima, deklaracijama i konvencijama te pravilnoj primjeni Protokola o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o zaštiti od obiteljskog nasilja i Prekršajnog zakona kao i ostalog relevantnog zakonodavstva. Uvesti posebne policijske odjele s mješovito (muško-ženskim) zaposlenim stručnim i stručno osposobljenim policijskim kadrom koji će se baviti isključivo obiteljskim nasiljem. Također, kontinuirano educirati djelatnike/ce centara za socijalnu skrb o potrebi senzibiliziranog pristupa i pružanja cjelovite pomoći žrtvama nasilja – od prijave policiji svakog nasilja, ponude za smještaj u sigurnu kuću, preko rada sa žrtvom (žrtvama) u cilju pružanja psihološke i druge pomoći do povezivanja žrtve s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, radi pronalaska posla ili uključivanja u neki od programa zapošljavanja žrtava nasilja. Radi preciznog vođenja rodne statistike, potrebno je raščlambu evidentiranih slučajeva prekršaja obiteljskog nasilja kao i kaznenih djela s elementima nasilja u obitelji dodatno unaprijediti s podatcima o broju nepravomoćno i pravomoćno osuđenih počinitelja te o broju recidivista. Kako se provođenje psihosocijalnog tretmana pokazalo učinkovitim u smanjivanju broja recidivista, potrebno je nastaviti s izdvajanjem financijskih sredstava za provođenje psihosocijalnog tretmana nad nasilnicima u obitelji, s tim da sredstva treba značajno povećati, sustav raspodjele sredstava unaprijediti, a mrežu pružatelja psihosocijalne pomoći proširiti. Analiza odluka pravosudnih tijela (kaznenih i prekršajnih sudova) pokazala je da je potrebno sustavno provoditi edukaciju sudaca/sutkinja prekršajnih sudova u okviru koje bi se provodila neophodna senzibilizacija prema žrtvama nasilja u obitelji. Na kraju, ne manje važna je nužnost osvještavanja javnosti odnosno građana i građanki o štetnosti obiteljskog nasilja i nužnosti njegovog sprječavanja. Naime, bez obzira na to što je obiteljsko nasilje u svojim najtežim oblicima već odavno javna stvar koja podliježe intervenciji državnih tijela, dobar dio građana/ki još uvijek smatra da se radi o privatnoj stvari u koju se ne treba miješati. Zbog toga se otkrivanju i kažnjavanju obiteljskih nasilnika ne smije prići rutinski, nego treba imati u vidu i isticati da je nasilje u obitelji – štetna pojava koja psihički i fizički uništava žrtve te ostavlja dugotrajne posljedice na cijelo društvo.

Pravni i društveni aspekti krivičnog dela nasilje u porodici u Republici Srbiji

Author(s): Nikola Pantelić / Language(s): Serbian

Ukoliko se pogledaju neki rezultati sprovodenog istraživanja izrečenih krivičnih sankcija za krivično delo nasilje u porodici u periodu od 2002. do 2010. godine mogu se uočiti jasni obrisi nadiruće resocijalizacije, prisutne i kod drugih krivičnih dela. Najčešće izrečena sankcija je ujedno i najpopularnija mera upozorenja - uslovna osuda, koju je sud izrekao u čak 67% slučajeva. Njen nezvanični oponent - kazna zatvora izrečena je u svega 11% slučajeva. Mera bezbednosti, prevashodno lečenje alkoholičara je izricana od strane sudova u 7% slučajeva. Jedna od efikasnijih i za većinu građana neprijatnijih krivičih sankcija (makar u trendu resocijalizacije, gde je izricanje zatvorske kazne ravno senzaciji) novčana kazna, je bila izrečena u 15% slučajeva, što je trend koji bi, eventualno, mogao da se proširi na račun mere upozorenja – uslovne osude, uprkos prigovoru da će teret sankcije izražen u novcu, jednim delom opteretiti i oštećenog (tačnije celu porodicu), čime će biti dvostruko pogođen; posledicom krivičnog dela i štetnim dejstvom krivične sankcije. Uprkos malom broju izrečenih zatvorskih sankcija, koji se ispoljava i kod ovog krivičnog dela, smatram da bi intenziviranje zatvorskih sankcija, osim kod teških oblika krivičnog dela, imalo loše posledice, posmatrano sa sociološkog aspekta. Već je bilo reči o svojevrsnom “situacionom” karakteru krivičnog dela nasilje u porodici, gde se, povremeno i iz “najboljih osećanja” i njihovog neumesnog stavljanja na znanje članu porodice proizilazi biće krivičnog dela. S druge strane, čak i tamo gde je porodično nasilje produkt bahatosti minule ljubavi i sl. članovi porodice najčešće žele da iz viših interesa očuvaju tu zajednicu, nadajući se da će se takvo stanje promeniti. Zatvorska kazna i trajni žig člana porodice (koji žigoše, poput novčane kazne i čitavu porodicu), odnosno negativne posledice koje kazna zatvora nosi sa sobom (ekonomsko slabljenje položaja porodice usled gubitka posla, te protezanje tog problema i nakon povratka osuđenog iz zatvora, koji usled kriminogene prošlosti ne može lako da pronađe zaposlenje, sramota i sl.) će otežati porodičnu resocijalizaciju i udaljiti ih od „novog početka”. Osnivanje međuresornih radnih grupa, tendencija da se u većim tužilaštvima formiraju posebna odeljenja čija će nadležnost biti isključivo procesuiranje nasilja u porodici, obučavanje i upoznavanje svih državnih službenika i funkcionera koji uzimaju učešće prilikom rasvetljavanja i gonjenja učinilaca ovih krivičnih dela sa filigrantskim (prevashodno psihološkim) pojedinostima koje postoje kod porodice izložene internom nasilju, rasprostranjena medijska kampanja u vezi prepoznavanja žrtava i alarmiranja nadležnih organa, te mnogobrojne akcije NVO sektora koji se već dve decenije intenzivno bavi ovim pitanjem, samo su neki od pokazatelja da je srpsko društvo na dobrom putu da se suprotstavi nasilju u porodici.

ANTIDISKRIMINACIJA. Mladi u borbi protiv Diskriminacije

Author(s): Mirela Selmanović,Snježana Ivandić Ninković,Božena Puljić / Language(s): Bosnian

Jednakost svih ljudi i zabrana diskriminacije jeste jedno od prava koja se garantiraju brojnim međunarodnim dokumentima. Shodno Dejtonskom mirovnom sporazumu, Bosna i Hercegovina je dužna primjenjivati ove najviše međunarodne standarde. Osim toga, kako se BiH nalazi u procesu priključivanja Evropskoj uniji, to je njena obaveza na primjenu ovih standarda veća, posebno kada je riječ o usklađivanju zakona sa zakonima EU. Međutim, svjedoci smo da je, bez obzira na sve obaveze koje je država preuzela, diskriminacija veoma široko rasprostranjena i bez adekvatnog odgovora države, tj. institucija odgovornih za provedbu Zakona o zabrani diskriminacije.

Zabrane negiranja genocida u EU, BiH i regionu: komparativno-pravni pregled

Author(s): Lamija Muftić / Language(s): Bosnian

Sloboda govora, kao osnovna ljudska sloboda, jedan je od temelja demokratskog društva. Ova sloboda je na različite načine ograničena u nacionalnim zakonodavstvima, u supranacionalnim i međunarodnim izvorima prava zbog očuvanja demokratske kulture, legitimnog interesa i prava drugih, državne sigurnosti, javnog reda i mira te sprečavanja krivičnih djela. Zabrana negiranja genocida i drugih najtežih međunarodnih zločina je predmet krivičnog prava ili posebnih zakona koji se bave slobodom govora. Od kraja drugog svjetskog rata pa do danas, raste broj nacionalnih zakona u Europi koja u svojim porecima osiguravaju ograničavanje slobode govora. Donošenjem odluke Vijeća EU 2008/913/PUP uvedena je obaveza harmonizacije krivično-pravne zabrane najtežih oblika govora mržnje u koje spada negiranje genocida i drugih zločina. S obzirom na rat u Bosni i Hercegovini i počinjeni genocid te njegovo negiranje u bosanskohercegovačkoj javnosti i regionu, u ovom radu ću dati komparativno-pravni uvid u zabranu negiranja genocida osnovom Evropske konvencije za ljudska prava, prava EU i njenih članica kao i zemalja BiH regiona i BiH.

WRITTEN COMMENTS of the European Roma Rights Centre, Concerning Hungary (For Consideration by the Human Rights Committee 122nd session 12 March – 6 April 2018)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

Articles 2, 23 (1), 24 (1)– Right to family and non-discrimination: Romani Children in State Care 3 Articles 2, 26, 27: Right to equal education: School segregation of Romani pupils 4 Articles 2, 26, 27: Harassment and differential treatment of Romani women at childbirth 6 Articles 2, 20, 26: Racial profiling of Roma: Discriminatory fining practices, discriminatory inspections and harassment of Roma by the Hungarian authorities 6

PARALLEL REPORT BY THE EUROPEAN ROMA RIGHTS CENTRE CONCERNING THE CZECH REPUBLIC (To the Human Rights Council, within its Universal Periodic Review, for consideration at the 28th Session 6 – 17 November 2017)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

The European Roma Rights Centre (ERRC)1 submits this parallel report to highlight some key human rights concerns in the Czech Republic. The submission provides a factual base and recommendations on Roma for the key issues of education, forced and coercive sterilisation, and housing.

WRITTEN COMMENTS BY THE EUROPEAN ROMA RIGHTS CENTRE CONCERNING SLOVAKIA (For the Consideration of the United Nations Committee Against Torture at the Pre-sessional Working Group of the 62nd Session 6 November to 6 December 2017)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

The European Roma Rights Centre (hereinafter also referred to as the “ERRC”) hereby submits this report to the United Nations Committee against Torture (hereinafter also referred to as “Committee”) for the consideration for the List of Issues prior to reporting. The report focuses on the issues of police ill-treatment and harassment of Roma in Slovakia and the related ineffective investigation of allegations of police ill-treatment and harassment. In its 2015 Concluding observations (CAT/C/SVK/CO/3) , the Committee addressed the above-mentioned issues. The Committee expressed concerns about excessive use of force by law enforcement officials particularly against Roma and about the lack of independence of investigations into allegations of ill-treatment by police officers. It recommended that the State party, amongst others, carries out prompt, impartial, thorough and effective investigations into all allegations of excessive use of force, including torture and ill-treatment, by law enforcement officials and establish an independent monitoring and oversight mechanism that complies with the requirements of institutional independence in order to avoid conflict of interest in the investigation of complaints by peers. The ERRC believes that the Slovak government has taken no significant steps to address the above-mentioned issues. Therefore, the situation remains largely unchanged and the problems persist.

WRITTEN SUBMISSION BY THE EUROPEAN ROMA RIGHTS CENTRE CONCERNING ITALY (To the Committee on the Elimination of Racial Discrimination, for consideration at its 91st Session 21 November - 9 December 2016)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

The European Roma Rights Centre (ERRC) is a Roma-led international public interest law organisation which monitors the human rights of Roma in Europe and provides legal defence in cases of human rights violations. The ERRC is deeply concerned at the lack of progress made by Italian authorities since CERD issued its concluding observations on Italy in 2012 with specific reference to the committee’s detailed recommendations concerning the situation of Roma and Sinti. The committee rebuked Italy for its targeted evictions, and its de facto segregation of Roma communities in poorly equipped camps. Italy was requested to provide effective remedies to Roma and Sinti for the negative impact of the emergency decrees, and to consult with these communities in the development of programs directed at them. No progress has been made with regards to this request, and the submission provides evidence that the situation has actually worsened. This submission also finds that CERD’s calls for stronger efforts to combat and punish both racist violence and pervasive hate speech directed at Roma, Sinti and non-citizens have yet to be adequately addressed.

Doporučení vyplývající z legislativní analýzy: jak se bránit kyberšikaně

Author(s): Eva Ondřejová / Language(s): Czech

Doporučení vyplývající z legislativní analýzy: kyberšikana

Author(s): Eva Fialová / Language(s): Czech

Intervjui (2004-2005)

Author(s): Vladimir Goati,Drinka Gojković,Bogoljub Milosavljević,Nataša Mrvić-Petrović,Vehid Šehić,Nemanja Nenadić,Ivan Ahel,Vera Ranković,Dragica Vujadinović,Desimir Tošić,Latinka Perović,Goran Cetinić,Nikola Samardžić,Miroslav Hadžić,Zagorka Golubović,Jelica Minić,Dubravka Stojanović,Jovica Trkulja,Norbert Mappes-Niediek,Andrej Mitrović,Radmila Radić,Aleksandar Stevanović,Srećko Mihailović,Todor Kuljić,Alexandra Milenov,Milica Delević-Đilas,Janja Beč-Neumann,Marko Kovačević,Ljubinka Trgovčević,Nenad Prokić,Sonja Biserko,Srđa Popović,Stojan Stamenković,Nataša Kandić ,Mirjana Miočinović,Zoran Stojiljković,Miroslav Prokopijević,Srđan Bogosavljević,Tünde Kovacs-Cerović,Snježana Milivojević,Vladimir V. Vodinelić,Saša Đogović,Čedomir Čupić,Milan Podunavac,Svetlana Lukić,Aleksandar Vučo,Pavle Rak,Olga Popović-Obradović,Andrej Nosov,Desanka Radunović,Mladen Lazić,Ranko Bugarski,Nada Korać,Biserka Rajčić,Dragana Nikolić-Solomon,Biljana Kovačević-Vučo,Milan Vukomanović,Nebojša Bugarinović,Stevan Lilić,Tamara Lukšić-Orlandić,Milorad Timotić,Lazar Stojanović,Aleksandar Baucal,Jelena Milić,Nenad Havelka,Božidar Jakšić,James Lyon,Bogdan Ivanišević ,Sonja Liht,Vuk Stambolović,Ljubiša Rajić,Vesna Rakić-Vodinelić,Richard Daničić,Vesna Petrović,Saša Gajin,Siniša Šikman,Ivan Jovanović,Dragoljub Todorović,Teofil Pančić,Vesna Nikolić-Ristanović,Branislav Čanak,Petar Jevremović,Verica Barać,Mirko Ilić,Gordana Matković,Goran Miletić,Srbijanka Turajlić,Milena Jauković,Ana Miljanić,Ivan Vejvoda,Zorica Trifunović,Dušanka Gačić-Bradić,Dragan Popadić,Dušan Ilija Bjelić,Svetlana Logar,Tanja Mandić-Rigonat,Obrad Savić,Marijana Toma,Miroslav Jovanović,Goran Svilanović,Želimir Bojović / Language(s): Bosnian,Croatian,Serbian Publication Year: 0

Interviews by Želimir Bojević, with: 1. Goati, Vladimir 2. Gojković, Drinka 3. Milosavljević, Bogoljub 4. Mrvić-Petrović, Nataša 5. Šehić, Vehid 6. Nenadić, Nemanja 7. Ahel, Ivan 8. Ranković, Vera 9. Vujadinović, Dragica 10. Tošić, Desimir 11. Perović, Latinka 12. Cetinić, Goran 13. Samardžić, Nikola 14. Hadžić, Miroslav 15. Golubović, Zagorka 16. Minić, Jelica 17. Stojanović, Dubravka 18. Trkulja, Jovica 19. Mappes-Niediek, Norbert 20. Mitrović, Andrej 21. Radić, Radmila 22. Stevanović, Aleksandar 23. Mihailović, Srećko 24. Kuljić, Todor 25. Milenov, Alexandra 26. Delević-Đilas, Milica 27. Beč-Neumann, Janja 28. Kovačević, Marko 29. Trgovčević, Ljubinka 30. Prokić, Nenad 31. Biserko, Sonja 32. Popović, Srđa 33. Stamenković, Stojan 34. Kandić , Nataša 35. Miočinović, Mirjana 36. Stojiljković, Zoran 37. Prokopijević, Miroslav 38. Bogosavljević, Srđan 39. Kovacs-Cerović, Tünde 40. Milivojević, Snježana 41. Vodinelić, Vladimir V. 42. Đogović, Saša 43. Čupić, Čedomir 44. Podunavac, Milan 45. Lukić, Svetlana 46. Vučo, Aleksandar 47. Rak, Pavle 48. Popović-Obradović, Olga 49. Nosov, Andrej 50. Radunović, Desanka 51. Lazić, Mladen 52. Bugarski, Ranko 53. Korać, Nada 54. Rajčić, Biserka 55. Nikolić-Solomon, Dragana 56. Kovačević-Vučo, Biljana 57. Vukomanović, Milan 58. Bugarinović, Nebojša 59. Lilić, Stevan 60. Lukšić-Orlandić, Tamara 61. Timotić, Milorad 62. Stojanović, Lazar 63. Baucal, Aleksandar 64. Milić, Jelena 65. Havelka, Nenad 66. Jakšić, Božidar 67. Lyon, James 68. Ivanišević , Bogdan 69. Licht, Sonja 70. Stambolović, Vuk 71. Rajić, Ljubiša 72. Rakić-Vodinelić, Vesna 73. Daničić, Richard 74. Petrović, Vesna 75. Gajin, Saša 76. Šikman, Siniša 77. Jovanović, Ivan 78. Todorović, Dragoljub 79. Pančić, Teofil 80. Nikolić-Ristanović, Vesna 81. Čanak, Branislav 82. Jevremović, Petar 83. Barać, Verica 84. Ilić, Mirko 85. Matković, Gordana 86. Miletić, Goran 87. Turajlić, Srbijanka 88. Jauković, Milena 89. Miljanić, Ana 90. Vejvoda, Ivan 91. Trifunović, Zorica 92. Gačić-Bradić, Dušanka 93. Popadić, Dragan 94. Bjelić, Dušan Ilija 95. Logar, Svetlana 96. Mandić-Rigonat, Tanja 97. Savić, Obrad 98. Toma, Marijana 99. Jovanović, Miroslav 100. Svilanović, Goran

Civilne žrtve rata u Hrvatskoj

Author(s): Emina Bužinkić,Eugen Jakovčić / Language(s): Croatian

Svaki rat za sobom ostavlja žrtve. Žrtve su namjerna ili slučajna meta svakog ratnog razaranja koja munjevito mijenjaju sliku stanovništva. Prema riječima bivšeg glavnog tajnika UN-a Kofija Annana ‘u mnogim današnjim sukobima civili su postali primarne žrtve nasilja’. U drugoj polovici 20. stoljeća sve su više u središtu političke i društvene pozornosti žrtve i teška stradanja u svjetskim i drugim ratovima i nizu etničkih sukoba. Prema Europskoj sigurnosnoj strategiji od 1990. naovamo gotovo 4 milijuna osoba stradalo je u ratovima, a od toga su 90% bili civili. Izvještaji Ujedinjenih naroda navode da je broj civilnih žrtava u ratovima devedesetih godina dramatično porastao, otprilike s 5 na 90% ukupnog stradanja. Unatoč ovoj procjeni, egzaktan broj civilnih žrtava rata nije poznat. Iako brojke nisu u toj mjeri sigurne, brojni izvještaji, kako službeni tako i akademski te oni međunarodnih organizacija za ljudska prava, govore o visokim postocima civilnih stradanja.

2022 Bosnia and Herzegovina: From “non-paper” to crawling war

Author(s): Not Specified Author / Language(s): English

The political crisis in Bosnia and Herzegovina is not a consequence of the decision[2] by the then High Representative in BiH (OHR) Valentin Inzko on amendments to the BiH Criminal Law criminalizing and sanctioning negation of genocide but a result of carefully and long planned activities primarily by the Serb Member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina Milorad Dodik (SNSD) and the President of the Croatian Democratic Union Dragan Čović (HDZBiH), aimed at dissolution of the state of Bosnia and Herzegovina. For the purposes of fulfillment of their goal, through the European People’s Party (EPP) and radical right-wing political circles in Europe and by using substantial funds originating from crime and corruption, they established contacts and ensured support and assistance of neighboring countries. It is expected that the current High Representative in BiH Christian Schmidt will adopt a decision banning persons convicted for war crimes and crime of genocide to engage in public life and stripping them of their civic rights (ban to run and vote in elections) which would prevent from holding a public office and being present in public life. Such a decision would lower the tensions in BiH and stop further humiliation and insults of the victims of war.

Oružano nasilje u Bosni i Hercegovini

Author(s): Armin Kržalić / Language(s): Bosnian

Medijska analiza trendova incidenata prouzrokovanih SALW-om, rađena je tokom dva mjeseca u periodu između decembra 2010. i januara 2011. godine. Analizirana su 62 članka o incidentima u kojima se koristio SALW, kako bi se dobila slika o geografskoj lokaciji incidenta, učesnicima u njemu, tipu oružja koje je korišteno i ishodu incidenta. Treba istaknuti da ova analiza ne pretenduje da bude potpuno precizna reprodukcija kriminala vezanog za SALW u BiH, ona može poslužiti u sklapanju slike o ovom problemu i isto tako poslužit će za izbor tri grada u kojima ćemo implementirati dio kampanje „Budi svjestan ne rizikuj“, a koji je namjenjen lokalnoj zajednici. Najveći broj prijavljenih incidenata desio se u Sarajevu, zatim u Banja Luci, a potom u Brčkom i Trebinju. Skoro polovina incidenata izvršena je upotrebom vatrenog oružja – puška (najveći broj automatskih pušaka), a četvrtina je izvršena sa upotrebom pištolja. Većina incidenta desila se poslijepodne i tokom noći. Iz medijskih izvještaja ne može se puno reći o strukturi učesnika u nekom incidentu. Mi smo uspjeli napraviti anlizu po spolu, uzrastu (maloljetnik i starija osoba) i po broju učesnika u incidentima. Tako je u 62 incidenta koje smo analizirali učestovalo 121 lice, od čega je samo jedna žena. Radi se o ženi koja je izvršila samoubistvo lovačkom puškom. Dvanaest je maloljetnika koji se vežu za ove incidente, dok su ostali većinom srednjih godina. Kao što nam pokazuje grafikon uobičajni incidenti u posmatranom periodu bili su izazivanje opće opasnosti i narušavanje javnog reda i mira potom slijede razbojništva, a onda ubistva.

The CURE Foundation: Newsletter – Second Edition in 2023 (April/May/June 2023)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

Welcome to the new CURE Foundation Newsletter highlighting events and news from our community during the period April - June 2023. Enjoy reading and let's stay in touch!

The CURE Foundation: Newsletter – Third Edition in 2023 (July/August/September 2023)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

Welcome to the new CURE Foundation Newsletter highlighting events and news from our community during the period July - September 2023 Enjoy reading and let's stay in touch!

The CURE Foundation: Newsletter – Second Edition in 2022 (April/May/June 2022)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

Welcome to the second CURE Foundation Newsletter highlighting events and news from our community during the period April- June 2022. Enjoy reading and stay in touch!

The CURE Foundation: Newsletter – Third Edition in 2022 (July/August/September 2022)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English

Welcome to the new CURE Foundation Newsletter highlighting events and news from our community during the period July - September 2022. Enjoy reading and let's stay in touch!

Fondacija CURE: Vijesti – Drugo izdanje u 2023. (April/Maj/Juni 2023.)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Bosnian

Želimo dobrodošlicu povodom novih Vijesti Fondacije CURE koje obuhvataju događaje i novosti iz naše zajednice tokom perioda april - juni 2023. Uživajte u čitanju i ostanimo u kontaktu!

Tvoja prava, tvoja odgovornost

Author(s): Slobodanka Dekić,Hana Ćopić / Language(s): Bosnian

Pretpostavljamo, a neki od nas su se i uvjerili, da sva ta ljudska prava i zakoni postoje samo na papiru. Zapravo, kada se nađemo u problemu, ništa od propisanog i potpisanog se ne primjenjuje, ili slučaj traje toliko dugo da i zaboravimo šta se desilo. Ili, nemamo nikakav problem. Niko me ne dira – ne piše mi na čelu da li sam lezbejka, gej ili biseksualna osoba. U vezi sam, vodim ‘’normalan’’ život. Imam posao, krug prijatelja i prijateljica, putujemo, izlazimo. Nema potrebe da cijeli svijet zna s kim spavam, kako se osjećam i koga volim.