СЪТРУДНИЧЕСТВОТО МЕЖДУ УЧИЛИЩЕТО-РОДИТЕЛИТЕ И СЕМЕЙНАТА ОБЩНОСТ – НЕОБХОДИМОСТ И ВЪЗМОЖНОСТИ ЗА РЕАЛИЗАЦИЯ

Author(s): Stanka Aleksandrova / Language(s): Bulgarian Publication Year: 0

The cooperation of the family and the school is a social necessity for both institutions. In our country, many schools are planning joint activities with the participation of families, taking steps to introduce new forms of interaction, looking for ways to enrich the content of the forms used. The publication presents theoretical aspects of the interactions school - parents and family community.

Medya Tarihi Çalışmalarında Toplumsal Değişimin Farklı Bir Kaynağı: Sosyal Medya Fenomenleri

Author(s): İlkay Ceren Sönmez / Language(s): Turkish Publication Year: 0

Technology, which causes long-term changes in political, economic, cultural and especially sociological contexts and exists with a constant emphasis on innovation, has brought serious transformations in the field of media and has influenced media history in these transformations. Technological determinism has become different from other narratives as it shows this transformative power of the media. This study will focus on the view of technological determinism and its transformation. In doing so, social media influencers as the origin of social change will be evaluated with an interpretative theoretical perspective.

Možeš promijeniti situaciju, sve je moguće

Author(s): Elma Softić-Kaunitz / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Kada nam neko kaže da možemo promijeniti situaciju u kojoj se nalazimo, najčešće pomislimo na prepreke koje nas čekaju te kako mnogi prije nas nisu uspjeli i obeshrabrimo se. Zbog toga je važno imati roditelje, nastavnike i prijatelje koji će u teškim trenucima biti sigurni u nas i pomoći nam da shvatimo kako možemo napraviti promjenu. Iz perspektive roditeljke, ali i nastavnice koja je dugi niz godina radila sa djecom u srednjoj školi, želim podijeliti iskustva i ono što sam imala priliku vidjeti, analizirati greške koje sam pravila dok sam učila šta je važno u odgoju kako bi dijete imalo dovoljno samopouzdanja i moglo savladati sve prepreke koje mu/joj se nađu na putu.

Nevidljivi ženski subjekt

Author(s): Jasmina Čaušević / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Da li ste znali da je Hedy Lamarr, čuvena holivudska glumica i ljepotica, bila i velika inovatorica u polju bežičnih komunikacija? Kao poznata antifašistkinja, za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1942. prijavila je patent upravljanja torpedom izmjenjivim frekvencijama, koje je tada bilo nemoguće predvidjeti i omesti. Da li ste znali da se ta tehnologija danas koristi za mobilne telefone i da bez ovog otkrića Wi-Fi ne bi bio moguć? Hedy Lamarr za života nije dobila nagradu i zahvalu za svoj veliki izum, ali se danas Međunarodni dan izumitelja slavi 9. novembra, na njen rođendan. Kada vam neko kaže da se žene ne razumiju u informatičke znanosti, nasmijte se i ispričajte mu ovu priču.

O bajkama, princezama i lažnim krunama

Author(s): Azra Smailkadić-Brkić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Bajke s kojima odrastamo nalik su jedna na drugu. Tamo negdje (ni sami ne znamo gdje) živi jedna djevojka beskrajno lijepa, dobra i plemenita, ali vrlo često prezrena i zlostavljana od drugih. Zaplet u bajkama je obično jako mučan za našu glavnu junakinju, ali veselje je utoliko veće kada na kraju dođe On – Princ na bijelom konju – i spasi Nju koja potom automatski dobiva status Princeze. Nedugo zatim, On je na tom istom bijelom konju odvodi u jednu bajkovitu zemlju, u svoj čarobni dvorac gdje njih dvoje – a šta bi drugo radili nego – žive sretno do kraja života.

Dok nas smrt ne rastavi

Author(s): Melika Šahinović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Pretpostavljam da si i ti jedna od onih djevojaka čiji se odgoj i vaspitanje manjeviše nisu razlikovali od odgoja i vaspitanja tvojih vršnjakinja. Prve lekcije su da moraš biti poštena, vrijedna, da brineš o svojoj porodici, poštuješ starije itd. Kad dođe do udaje, tek ti onda ništa nije jasno. Jedni pričaju jedno, drugi drugo, svi bi nešto pametno da kažu o pravim vrijednostima, mužu, djeci, porodici. Savjeti su različiti, a najviše je onih tradicionalnih i patrijarhalnih: kad se budeš udavala, moraš dobro razmisliti da li je on muškarac tvog života, moraš ga poštovati i slušati, brinuti o djeci i čuvati svoju porodicu. A onda upozorenja: pazi da svijet nešto loše ne kaže; pazi da te ko ne čuje kada se s njim posvađaš; pa i ako kad zgriješi ti šuti, proći će ga – napravi kafu i porazgovarajte pa nastavi dalje; ako se ljuti ima pravo, on je glava porodice; imaš djecu moraš za njih živjeti; a ne dao Bog rastave, raspuštenica, djeca rastavljenih roditelja...

Crtice iz svakodnevnog života

Author(s): Zlatan Delić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Kao što znamo, naša društva su po mnogim segmentima podijeljena, a jedan od takvih segmenata je svakako podjela toaleta prema spolu/rodu koja se smatra posve normalnom, svakodnevnom, naučenom. Zbog toga se smatra da je izrazito sramotno kad muškarci koriste ženski a žene muški wc i takve se situacije nerijetko doživljavaju krajnje uznemirujućima. Međutim, kada neka osoba prekrši to pravilo i uđe u wc koji nije namijenjen osobama njenoga spola, postoji velika mogućnost da većina ljudi u određenom kafiću, restoranu ili u javnom wc-u bez ikakve pretencioznosti osudi tu osobu svojim šikanirajućim pogledom, gestovima tijela, komentarima „Bože sačuvaj“, negodovanjem uz standardno „...cccc...“, ili pak da vrlo otvoreno i bez imalo ustručavanja možda i napadne tog muškarca ili ženu. Upravo zbog toga trebamo uvijek imati na umu da ne postoje muški ili ženski odjevni predmeti, poslovi, frizure, boje ili toaleti, nego smo im mi dali takva značenja jer cipele, boje, auta, frizure, torbe ili toaleti nemaju spol ili rod – mi smo ih tako imenovali.

Žene u ogledalu medija

Author(s): Dragana Dardić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Sigurno su mnogi/e od vas čuli izreku: „Ono što nije objavljeno u medijima, kao da se nije ni desilo.“ Ona je ne samo tačna, nego slikovito i nedvosmisleno dočarava snagu i utjecaj koje mediji imaju u društvu. A ako je suditi po ovoj izreci, onda nam se žene „nisu ni desile“. Jer skoro i da ih nema u udarnim vijestima koje „otvaraju“ lideri političkih stranaka, ministri, poslanici, predsjednici upravnih odbora, načelnici opština, međunarodni predstavnici… Nema ih ni u vijestima o ekonomiji, odbrani, poljoprivredi, policiji. Žene u vijestima, kao kompetentne sagovornice koje iznose svoje mišljenje, prije su izuzetak, nego pravilo.

I. Rodna ravnopravnost - Pravni okvir

Author(s): Ivana Dračo,Jasmina Čaušević / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

U ovom poglavlju će se izložiti i kritički analizirati postojeći međunarodni i domaći instrumenti zaštite ženskih ljudskih prava te će se ukazati na značajnu distinkciju između normativnog i djelatnog. Identificiranjem glavnih područja diskriminacije i subordinacije žena koja obuhvataju obje društveno, pravno i politički konstruirane sfere života - javnu i privatnu, upozorit će se na duboko ukorijenjene rodne stereotipe i nejednake rodne odnose moći, opravdavane religijskom i kulturnom tradicijom.

Muška inicijativnost i ženska pasivnost: problem rodne norme prvog koraka u romantičnim vezama

Author(s): Nemanja Tubonjić,Željko Šarić / Language(s): Serbian Publication Year: 0

Autor ovog rada bavi se pitanjima rodnih predrasuda o muškoj inicijativnosti i ženskoj pasivnosti u romantičnim vezama. Ključna pitanja koja rad pogađa jesu pitanja zašto se smatra da muškarci moraju biti ti koji će inicirati romantične susrete, zašto žene moraju biti pasivne i zašto se ženska inicijativnost promatra kao oblik promiskuitetnosti. Da li je žena samo nagrada za mušku inicijativnost i upornost? Da li su stidljivi muškarci manje muškarci zbog svoje stidljivosti? Rad će obuhvatiti i pitanje filozofije ljubavi kao koncepta sinteze bića u polju njihove emotivnosti koju krase ideali iskrenosti, otvorenosti, direktnosti, kao i dokidanje ostvarenja emotivnog odnosa čiji rezultat jeste oslobođenje čiste emotivne naklonosti u ostvarenoj društvenosti. Time će biti otvorena pitanja prisutnosti rodnih stereotipa u domenu inicijativnosti u romantičnim vezama, a sliku jednog stanja dat će presjek određenih istraživanja nad populacijom u američkom prostoru. Tako će se otvoriti i pitanja alternativa, tj. šta je potrebno učiniti da se razbiju rodni stereotipi i koji koraci emancipacije moraju biti napravljeni da bi se ovo ostvarilo.

(DE) aktivacija rodnih stereotipa u selekcijskim situacijama

Author(s): Helena Ćavar,Ivona Čarapina Zovko / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Rodne predrasude u radnom okruženju pojavljuju se kada ljudi procjenjuju muškarce i žene na različite načine isključivo kao rezultat rodnih stereotipa. U ovom radu obrađena je tema rodnih stereotipa koji se (de)aktiviraju u selekcijskim situacijama na uzorku (N=60) mladih osoba iz Bosne i Hercegovine, prosječne dobi od 21.5 godine (M=21.5, SD=1.944). Dodatni cilj je bio ispitati koliko je varijabla roda još uvijek relevantna na suvremenom tržištu rada. Korištenjem eksperimentalnog nacrta s konstruiranim životopisima, stvorena je selekcijska situacija u kojoj su mladi imali izbor zaposliti muškarca ili ženu istih kvalifikacija na određeno stereotipno radno mjesto. Podaci na grupnoj razini pokazuju da studentice imaju tendenciju zapošljavanja istog spola, tj. žena dok studenti nemaju tendenciju zapošljavanja istog spola, tj. muškaraca. Na osnovu dobivenih rezultata, može se zaključiti da je među mladima još uvijek prisutna ideja o rodnim ulogama te ideja o stereotipnim muško-ženskim zanimanjima.

Vocal fry, maskulini kalupi, feministička gledišta

Author(s): Anita Dremel,Izabela Jagačić / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Cilj ovoga rada je istražiti međusobni utjecaj jezika u upotrebi i roda kao skupine kulturno oblikovanih atributa koji se pridaju muškarcu ili ženi, pri čemu je veliki naglasak stavljen na ulogu takozvanih maskulinih kalupa u situiranim kontekstima u kojima se proizvodi i interpretira govor i značenje. Materijal na kojem analiziramo ovaj utjecaj odnosi se na govorni fenomen produbljenog i škripavog glasa žena u određenim situacijama, poznat kao engleska sintagma vocal fry, koju ovdje nećemo prevoditi zbog nemogućnosti pronalaska adekvatnog termina u objavljenoj literaturi na hrvatskom jeziku. Glavno je istraživačko pitanje je li fenomen vocal fry oblik uklapanja žena u maskuline kalupe kao oblike pristranosti koji predstavljaju standarde unutar androcentričnih društava, a iz perspektive feminističke kritike Pitamo se mijenjaju li žene glas kada govore u određenim situacijama kako bi zvučale autoritarnije posebno u poslovnom kontekstu ili prilikom zapošljavanja. Pristup u ovom radu uključivao je pregled literature u potrazi za odgovorom na postavljeno istraživačko pitanje te informacijske razgovore sa stručnjakinjama u području fonetike te sociologije roda i jezika. Rezultati donose pregled istraživanja o rodu, jeziku, muškim kalupima i fenomenu vocal fry te pokazuju da je ovo vrlo recentan i slabo istražen fenomen te da ne postoji suglasnost među feminističkim pogledima, što u radu ilustrira prikaz gorljive feminističke debate u kojoj pozicije variraju od zagovaranja i poticanja prakticiranja promjene glasa kod žena do onih koje vehementno zagovaraju odbacivanje takve prakse.

KAKO I ZAŠTO MORAMO BITI INKLUZIVNI_E U VRLO BINARNOM BHS JEZIKU

Author(s): Alex B. / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Kako bih objasnio_la svoj odnos sa i pogled na rodno neutralni jezik, moram prvo objasniti svoj rodni identitet i iskustvo s njim, jer ono uvjetuje moj odnos s jezikom i načinom na koji se izražavam. Ja sam rodnonebinarna genderfluid (rodno-fluidna?) osoba, što opisuje osobe či se rod menja ili smjenjuje kroz vreme. U mom slučaju, moj rodni identitet može biti ženski, muški, oba (bigender), neki drugi nebinarni rod ili agender (da nemam rodni identitet uopće). Načini na koje se izražavam u mom slučaju se poklapaju s datim rodnim identitetom u tom trenutku. Odnosno, kad sam žensko o sebi govorim u ženskom rodu, kad sam muško u muškom rodu, međutim, kad sam neki nebinarni rod tu dolazi do poteškoće izražavanja te i prateće disfore. Ove slučajeve izbjegavam tako što ili koristim i muški i ženski rod (što mi u nekim slučajevima odgovara ali u većini ne) ili izbjegavam uopće govoriti na BHS jeziku te pribjegavam engleskom jeziku kao alternativi zahvaljujući njegovoj rodnoj neutralnosti. Razgovor s mnogim drugim nebinarnim ljudima dovodi do zaključka da je upotreba engleskog jezika s ciljem izbjegavanja pogrešnog izražavanja i disfore, odnosno radi nemogućnosti izražavanja, vrlo učestala u nebinarnoj zajednici.

MOJE ISKUSTVO S JEZIKOM KAO BEZRODNE OSOBE U BOSNI I HERCEGOVINI

Author(s): E. Mušinović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Čak i da objasnim šta je to bezrodna osoba, moram korisiti sočiva roda. To preslikava moje čitavo životno iskustvo kao bezrodne osobe. Ljudi često definiraju bezrodnost kao nepripadanje ni muškom ni ženskom rodu. To mi odmah oduzima svu nadu i volju za borbom za vidljivost generalno, a da ne spominjem jezik. Jezik reflektira društvo, a društvo mora prvo shvatiti da ne postoje samo dva roda, a onda i da ja ne moram da pripadam niti jednom. Pre svega bi društvo trebalo shvatiti da rod ne ni bitan. Znati neči rod ne ni za šta neophodno. Ne bi trebalo da neči rod piše na osobnoj karti, na putovnici, na indeksu, na bilo čemu. Osim toga, ako je već potrebno, zašto se onda svede na M i Ž? Često pokušam preskočiti taj dio ankete ili bilo kakvog dokumenta, ali me naravno uvek vrate na to. Svaki put se osjećam poraženo zbog toga. Iz nekog protesta stavim oznaku suprotnu od one koju dobih na samom rođenju. Stavim to čisto da ubedim sebe da moj život ne roman Kafke i da ipak imam neku kontrolu nad svojim životom koliko god ona mala bila u tim trenucima.

OD RODNO (NE)OSJETLJIVOG KA RODNO NEUTRALNOM (NEBINARNOM) JEZIKU U LINGVISTIČKOJ BOSNISTICI

Author(s): Amela Šehović / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Jezička istraživanja koja u svom fokusu imaju rodnu perspektivu pokrenuta su proučavanjima spolno razlikovanog jezika. U okviru ovog teorskog prosedea, razvena su dva dominantna modela: model konfliktnih muško-ženskih stilova (Mills, Cameron, Millet) i model različitih stilova (Tannen) (v. Katnić-Bakaršić 2004: 71). Ipak, istraživanja spolno razlikovanog jezika danas su manje prisutna budući da su ih zamenila proučavanja rodno osjetljivog i rodno neutralnog (nebinarnog) jezika.

PERSPEKTIVE RODNO NEUTRALNOG JEZIKA U BOSNI I HERCEGOVINI

Author(s): Amar Bašić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Potreba za podrobnim istraživanjem perspektiva rodno neutralnog jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno veće inkluze i prepoznatljivosti rodno fluidnih i rodno nebinarnih osoba u jeziku, javila se s razvojem svesti o rodnoj nebinarnosti zahvaljujući sve većem broju osoba iz javnog života koje se ne prepoznaju i ne izjašnjavaju u binarnom rodnom kodu. Pre svega, raste domaća svest o tome da se rodno nebinarne osobe u Bosni i Hercegovini trebaju moći izraziti i prepoznati u svom maternjem jeziku. Nadalje, rodno nebinarne osobe iz javnog života i popularne kulture su sve prisutne i u javnoj svesti – u medima, filmovima, TV serama... To znači da su konkretne preporuke u smislu rodno neutralnih jezičkih konstrukca neophodne i osobama koje se profesionalno bave novinarstvom ili prevođenjem.

Latviešu tautas tiesiskie uzskat

Author(s): Arveds Švābe / Language(s): Latvian Publication Year: 0

„Neprocjenjiva“ kolijevka promjene

Author(s): Mihael Sečen / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Rat je. Ne, nisu 1990-e, 2013. je. Što je za jedne bilo zauzimanje za „svetost“ braka, za druge je bila borba za prihvaćanje i jednaka prava. Neda1 i ja smo s nevjericom promatrali sukob između pripadnika/ ca vjerskih zajednica i pripadnika/ca LGBTIQ+ udruga te njihovih saveznika. Pripadnice/i vjerskih zajednica zauzimali su se da brak između muškarca i žene bude zaštićen Ustavom Republike Hrvatske. Prevladavajući glasovi vjernika oduzimali su LGBTIQ+ ljudima ljudskost. Svodili su ih na seksualni čin i širili su netočne tvrdnje i predodžbe o njima. Vjernici su, s druge strane, paušalno označavani kao konzervativni, zaostali ljudi koji se slijepo vode vjerskim ideologijama.

Dominantni religijskoteološki anti-LGBTIQ+ diskursi u Bosni i Hercegovini: Studija slučaja na primjeru Bh. povorke ponosa

Author(s): Tanja Grabovac / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Organizacija prve Bosanskohercegovačke povorke ponosa u Sarajevu 8. rujna 2019. godine prouzrokovala je brojne konfliktne i diskriminatorne reakcije u bosanskohercegovačkom društvu. Pored toga, i sam period pripreme povorke bio je period burnih medijskih i političkih reakcija, ali i brojnih reakcija religijskih zajednica, vjernika/ca, teologa/inja. Fokusirajući se na prikaz religijskoteoloških reakcija na Bh. povorku ponosa iz Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, kao i od strane Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u ovom ću prilogu pokušati predočiti dominantni religijsko-teološki diskurs o LGBTIQ+ tematici.

Praca w tradycyjnej kulturze chłopskiej

Author(s): Jan Grad / Language(s): Polish Publication Year: 0

The traditional concept of work is associated with practical activities for obtaining the means of satisfying life’s needs. In the historical process, work as a physi- cal activity became a sign of low social status, a mark of slavery and a distinguishing feature of the peasant state. The positive valorisation of physical labour took place in Polish folk culture after the abolition of serfdom and serfdom as forced labour. It was during this period that the peasant work ethos was formed and farm work became the basis of peasant dignity and state honour. The cultural status of farm work in the rural traditional community was determined not only by its practical importance as the basis of peasant existence, but also by the formation of a whole magical-religious and ritual sphere around it.