We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
The recognition of European citizenship by the Treaty on the European Union (TEU) introduced a novel legal institution into the European legal and political order. The concept of European citizenship was unknown in international law until recently. However, in its current form, it is very limited in its scope and offers a very limited list of rights.
More...
The process of defining a results-driven anti-corruption policy necessitates the adoption of adequate definition of corruption. This publication extends the approach to this notion and addresses the main research areas investigating corruption as a phenomenon of contemporary political, economic and social practice. The definitions proposed in this publication are a step in the process of updating, clarifying and institutionalizing a unified commonly accepted concept of „corruption” and overcoming the existing ambiguity and arbitrary interpretation of corruption and the ineffective countermeasures against it, resulting out of its misinterpretation.
More...
Although throughout the last decade the Bulgarian authorities have adopted a number of acts and subsidiary legislation, as well as improved the existing ones, related to domestic and gender-based violence (DGBV), the country still has a long way to go to bring its legislation and practices in full compliance with EU and Council of Europe standards. The present analysis will attempt to show that Bulgaria has a fairly comprehensive legal framework for counteracting violence, affecting disproportionately women and girls. It includes, inter alia, the Law on Protection against Domestic Violence and the Regulation for its implementation, stipulating a civil law procedure for protecting those harmed; relevant provisions in the Criminal Code, criminalising bodily injury and other forms of violence against the person, plus a provision on punishing non-compliance with a domestic violence protection order; a body of legislation for protection and (financial) assistance of victims of crime, including a dedicated law, relevant provisions in the Criminal Procedure Code. In addition, a number of policy documents guide the work of institutions in co-ordinating their efforts to combat violence and protect groups of persons harmed, especially those with multiple vulnerabilities, such as Roma women and girls.
More...
Ovaj dio knjige bavi se položajem i djelovanjima žena u BiH za vrijeme Drugog svjetskog rata. Obilježje ovog perioda jeste uključivanje žena u različite oblike aktivnosti narodnooslobodilačke borbe za slobodu unutar koje se profiliraju drugačije društvene vrijednosti uključujući i ideju ravnopravnosti spolova u svim društvenim segmentima. Društvene promjene koje će uslijediti nisu bile samo deklarativne i formalno-pravne prirode, već su ozbiljno dovele u pitanje tradicionalne predrasude i stereotipe o mjestu i ulozi žene u društvu. Novi sociokulturalni kontekst omogućava i stvaranje organizacije Antifašističkog fronta žena (AFŽ). Iako ostaje otvoreno pitanje da li i u kojoj mjeri ovo organizovanje žena može nositi prefiks feminističkog, neupitna je uloga koju je odigralo u procesima emancipacije žene. Pored mnogobrojnih zadatka, žene okupljene oko jedinstvene organizacije AFŽ-a posebno su se isticale svojim kulturno-prosvjetnim radom. Uklanjanjem formalno-pravnih prepreka za uključivanja žena u različite vidove društvenog djelovanja u duhu komunističke ideologije, urušavanjem tradicionalne slike o mjestu i društvenoj ulozi žena kroz njihovo masovno uključivanje u Narodno oslobodilačku borbu (NOB), te osnivanjem AFŽ-a kao jedinstvene organizacije žena koja je između ostalog provodila i različite programe obrazovanja žena – stvorene su ključne pretpostavke za ulazak žena u javnu sferu i njihovo učešće na mjestima donošenja značajnih političkih odluka. Ipak, ovo se nije desilo što potvrđuju i različite analize (ne)učešća žena u ZAVNOBiH-u i AVNOJ-u,249 koje se razmatraju u posljednjem dijelu ovog rada.
More...
Ovo poglavlje će se baviti položajem žena u periodu 1992–1995. Ovdje će biti predstavljene uloge žena u različitim oblastima djelovanja, kao što je vojska, civilna odbrana, obrazovanje, medicina, umjetnost, politika, ali i žene kao ratne zločinke, te žene kao žrtve silovanja.
More...
Započeto razvodnjavanje i rasplinjavanje ženskih prava i utjecaja postignutih izlaskom žena iz privatne u javnu sferu tokom rata nastavilo se u postsocijalističkoj BiH. Tranzicija, izgradnja države, postdejtonski kontekst, kvote – nacionalne, teritorijalne, rodne, demokratizacija i ostali socijalni ugovori pokazali su se vrlo rodno obojeni kada se govori o restrukturi ženskih pozicija. U procesima ekonomske reintegracije, reartikulaciji radnih prava i ostvarivanja političke moći, mjesto i uloga žene nastavlja retrogradni trend započet sa posljednjim ratom. Glavni neprijatelji feminizma u postjugoslavenskom prostoru su državne nacionalne ideologije, na impresivan način paralelne u svome diskursu, postupcima, stavu prema ženama.
More...
Ovu knjigu zatvara govor profesorice doktorice Zlate Grebo koji je održala na konferenciji povodom obilježavanja desetogodišnjice potpisivanja Pekinške deklaracije. Konferenciju su organizovale Žene ženama u Sarajevu od 25. do 27. novembra 2005. godine. Ovakvim završetkom knjige želimo, prije svega, da pokažemo beskrajno poštovanje prema misli i zalaganju Zlate Grebo, jedne od najvećih naučnih radnica BiH, kao i da ukažemo poštovanje i solidarnost Udruženju Žene ženama, koje su nam sestrinski ustupile ovaj govor.
More...
Razmeđe koje će se ovdje obraditi tiče se smjene dvije imperije na prostoru Bosne i Hercegovine – otomanske i austrougarske. Naglasak će ipak biti na drugom segmentu s obzirom na obim i ciljeve knjige: ovdje se akcentuje određeni period ne težeći pri tom da se nivelišu drugi periodi s obzirom na složenost društvenog konteksta i uopće društvenog determinizma, a posebno ako imamo u vidu genealogiju okcidentalizma, orijentalizma i između njih ugniježđenog balkanizma. Kada govorimo o bh. ženi u periodu austrougarske uprave (bilo da govorimo o ženi kao takvoj, ženama kao posebnoj društvenoj grupi ili pak o ženama koje su se istakle u različitim domenima svoga rada ali i svakodnevice) ne možemo a da se ne osvrnemo na svojevrsni duh vremena na razmeđima različitih epoha.
More...
Ovaj dio knjige bavi se položajem i djelovanjima žena u BiH za vrijeme Drugog svjetskog rata. Obilježje ovog perioda jeste uključivanje žena u različite oblike aktivnosti narodnooslobodilačke borbe za slobodu unutar koje se profiliraju drugačije društvene vrijednosti uključujući i ideju ravnopravnosti spolova u svim društvenim segmentima. Društvene promjene koje će uslijediti nisu bile samo deklarativne i formalno-pravne prirode, već su ozbiljno dovele u pitanje tradicionalne predrasude i stereotipe o mjestu i ulozi žene u društvu. Novi sociokulturalni kontekst omogućava i stvaranje organizacije Antifašističkog fronta žena (AFŽ). Iako ostaje otvoreno pitanje da li i u kojoj mjeri ovo organizovanje žena može nositi prefiks feminističkog, neupitna je uloga koju je odigralo u procesima emancipacije žene. Pored mnogobrojnih zadatka, žene okupljene oko jedinstvene organizacije AFŽ-a posebno su se isticale svojim kulturno-prosvjetnim radom. Uklanjanjem formalno-pravnih prepreka za uključivanja žena u različite vidove društvenog djelovanja u duhu komunističke ideologije, urušavanjem tradicionalne slike o mjestu i društvenoj ulozi žena kroz njihovo masovno uključivanje u Narodno oslobodilačku borbu (NOB), te osnivanjem AFŽ-a kao jedinstvene organizacije žena koja je između ostalog provodila i različite programe obrazovanja žena – stvorene su ključne pretpostavke za ulazak žena u javnu sferu i njihovo učešće na mjestima donošenja značajnih političkih odluka. Ipak, ovo se nije desilo što potvrđuju i različite analize (ne)učešća žena u ZAVNOBiH-u i AVNOJ-u,249 koje se razmatraju u posljednjem dijelu ovog rada.
More...
Ovo poglavlje se kontekstualno osvrće na društvene, ekonomske, političke i kulturne prilike, te svakodnevni život u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini (SRBiH), odnosno Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) po završetku Drugog svjetskog rata pa do kraja osamdesetih godina, sa posebnim naglaskom na žensko pitanje i položaj žena. Pažnja će se posvetiti ranim socijalističkim naporima i zakonodavnim mjerama za ravnopravnost spolova i emancipaciju žena, kao i cjelokupnom društvenom napretku za vrijeme socijalističke vlasti. Pitanja pozitivnih i negativnih implikacija ovog napretka po život žena propitivat će se iz feminističke perspektive. Za čim su žene žudjele, čemu su stremile, čemu se nadale i za šta se borile, da li su uspjele dosegnuti ravnopravnost sa muškarcima u periodu bratstva i jedinstva – samo su neka od pitanja kojima će se posvetiti posebna pažnja. Kako je pitanje obrazovanja žena bilo posebno važno u ovom periodu, ovoj temi će se posvetiti posebna pažnja, kao i doprinosu žena nauci. Pregled prilika kad su kultura i umjetnost u pitanju, posebno književnost, slikarstvo, pozorište i film daje se kroz predstavljanje rada određenih žena u ovim oblastima. Napominjemo da su i u ovom poglavlju spomenute samo neke od žena koje su se svojim djelima, radom i ostvarenjima istakle u toku socijalističkog perioda BiH.
More...
As he bid his final farewell to the presidential office in January 2017, Barack Obama left the world in a fairly poor condition. Although the outgoing president can hardly be blamed for any of the international problems and threats, he could not be absolved from such responsibility being a leader of the world’s most powerful nation. On the other hand, on assuming his country’s highest office in January 2009, he too inherited a range of challenges and unresolved conflicts from his predecessor, George W. Bush Jr. These included the global financial and economic crises, the unresolved war on terrorism, the threat of the proliferation of nuclear weapons, the failure to benefit in any way from the deployment of US forces in Iraq and Afghanistan, the rise of new global centers of power and ambition, tensions in relations with Russia, and finally, highly strained transatlantic relations.
More...
Barack Obama’s presidency brought a great deal of changes to US foreign policy. While even in its preliminary premises of the new administration, the United States was to continue playing a leading role in strengthening the world order, the assumption was that it would mainly rely on diplomatic efforts rather than military interventions and that it would minimize the cost. By “leading from behind”, following through with the previously announced “reset” in Russian relations and pivoting towards Asia and the Pacific Rim in foreign policy, the United States sent a message that understandably upset its European allies. Without a doubt, the new approach would impact the Transatlantic Alliance. There was a neccessity for Europe to become more active internationally and more responsible for its own security.
More...
The interests of the European Union and its member states and those of the United States are divergent if not mutually exclusive on a range of issues. During the first six months of Donald Trump’s presidency, such differences came into sharp relief. Nevertheless, there are still a number of issues in transatlantic relations on which cooperation continues to be good due to shared security priorities. Other than drug and weapons trafficking, an excellent example is the fight against terrorism. Close cooperation in combatting terrorism began after the 9/11 al-Qaeda attack on America. Ties grew even closer after the terrorist attacks on Europe, first in Madrid on March 11, 2004, and then in London on July 7-21, 2005. Another factor was the escalation of threats from ISIS.
More...
Prior experience with Donald Trump’s Presidency reveals a likely ongoing shift away from the decades-old paradigm of close relations between the United States and Europe. Such relations extend not only to politics, defense and the economy but also to culture and social issues. Forged after World War II and bolstered with the experience and effectiveness of the Transatlantic Alliance, the relationship became highly uncertain through the steps of the new administration and European reactions. Its dismantling is not a done deal. It is still conceivable that, after a period of turbulence and chaos observed in the wake of the White House changeover, the transatlantic community may regain strength.
More...
Pitanje iz naslova bi se u svakoj evropskoj državi shvatilo kao lakrdijaška pravna dosjetka. U Bosni ono ne stvara reflekse osmijeha; pitanje je ozbiljno i prate ga dramatična upozorenja. Tema je unekoliko izlizana političkim parolama i medijskim eskponiranjem političkih pozicija. No, stručni krugovi (sudije, tužioci, advokati i državni službenici) i akademska zajednica (saradnici univerzitetskih insitucija i naučno-istraživačkih instituta) imaju jasno artikulirine stavove o ovom pitanju. Oni nisu apodiktičke prirode, nego počivaju na analizi pravnog ustrojstva BiH i iznalaze argumente u uporednom pravu, jursidikciji Ustavnog suda BiH i u pozitivnom ustavnom pravu.
More...
U pravnoj literaturi i političkom životu u Bosni i Hercegovini često se ističe potreba osnivanja institucije sudske vlasti koja bi vršila funkciju državnog vrhovnog suda. Ovo pitanje je utoliko kompleksnije ukoliko se osnivanje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine povezuje sa procesom prenosa nadležnosti sa entiteta na državu. Ako se problem tako postavi, politički argumenti postaju dominantni, a pravne analize često služe samo za opravdanje određenog političkog stava. Očigledno je da rasprava o potrebi osnivanja ove institucije ima više aspekata: terminološki, koji se tiče samog naziva institucije; politički, koji je povezan sa političkim implikacijama njenog eventualnog osnivanja; pravni, gdje se postavljaju suštinska pitanja organizacije, sastava, načina izbora i, naravno, nadležnosti Vrhovnog suda. Osjetljivost problema je veća ukoliko se uzmu u obzir kontroverze koje su pratile i još uvijek prate osnivanje i rad Suda Bosne i Hercegovine.
More...
Nepostojanje Vrhovnog suda BiH u nauci se posmatra kao nedostatak pravosudnog sistema koji neposredno onemogućuje osiguranje ravnopravnosti subjekata i stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora, te ujednačenu primjenu prava na cjelokupnoj teritoriji BiH . Dok Vrhovni sudovi Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS) ovu ulogu preuzimaju na nivou entiteta, te apelacioni sud Brčko distrikta na teritoriji Brčko distrikta, na državnom nivou zaštita postoji pred Ustavnim sudom putem apelacione nadležnosti, ali samo u okviru pitanja sadržanih u Ustavu BiH “kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH” u skladu sa čl. VI/3b) Ustava. Apelaciona jurisdikcija Ustavnog suda unutar okvira čl. VI/2b) Ustava BiH je jedini pravni prostor u kojem se ostvaruje sudska piramida sve do državnog vrha, pa sudije Ustavnog suda u njoj vide sredstvo za djelomičnu nadoknadu nedostatka postojanja Vrhovnog suda na državnom nivou . Komisija je u izvještaju o napretku BiH u 2007. godini konstatovala da Ustavni sud zbog nepostojanja Vrhovnog suda BiH sve više djeluje kao apelacioni sud . Razlog zbog kojeg Ustav BiH nije predvidio Vrhovni sud na državnom nivou može se potražiti u podjeli nadležnosti između države i entiteta, izričito uređene čl. III Ustava BiH. Ustav BiH u svom čl. III/1 navodi isključive i pored njih u čl. III/5 određene dodatne nadležnosti države. Sve nadležnosti koje nisu izričito Ustavom povjerene državi u skladu sa čl. III/3a) u nadležnosti su entiteta. Pri tome čl. III/1 ne navodi državnu nadležnost u krivičnim i civilnim stvarima, što je rezultiralo donošenjem cjelokupnog seta propisa iz ovih oblasti na entitetskom nivou. Moglo bi se zaključiti da su uvjetovani podjelom nadležnosti iz čl. III Ustava BiH nastali samostalni entitetski pravni prostori u krivičnim i civilnim stvarima, pa bi i državni Vrhovni sud koji bi ujednačavao primjenu propisa u ovim oblastima izgubio svrhu postojanja. Do ovakvog zaključka došla je Venecijanska komisija u svom Mišljenju o potrebi za sudskim organom na nivou države BiH od 1998. godine , konstatujući da je nedostatak Vrhovnog suda na nivou BiH u skladu sa posebnostima podjele nadležnosti između države i entiteta prema Ustavu BiH. Tada je Venecijanska komisija ocijenila da prema Ustavu BiH treba biti uspostavljen sudski organ koji će imati nadležnosti u pogledu izbornih zakona i upravnih sporova, što se dogodilo uspostavom Suda BiH u 2000. godini, čija nadležnost je većinom ograničena na državne zakone .
More...
The article describes the control exercised by the National Assembly on the activity of the Council for Electronic Media. It mainly reflects the political rhetoric in this area. The material criticizes the standard stipulated in Art. 29, Para. 3 of the Radio and Television Act, allowing the Parliament to delay the renewal of the composition of the media supervisory body.
More...
This article renders problematic the prosecutor’s supervision over public administration in contemporary Bulgaria and explores what limitations need to be delineated so that such supervision to be in line with the rule of law. The “general prosecutor’s supervision” is a fundament of socialist administrative law, grounded in the political ideas of Leninism. After the adoption of the democratic Constitution in 1991 that institute passes over to the contemporary administrative law without any theoretical or practical debates for its place in the paradigm of the rule of law. The Prosecutor’s office continues to exist in the same old socialist model as a united, centralized, hierarchical system in the branch of judiciary. While the prosecutor’s supervision is no longer theorized as a general one,the powers of the prosecutor, especially the supervision over public administration, have not been substantially constricted. The article raises the question whether the existing prosecutor’s supervision over public administration in Bulgaria actually turns into prosecutor’s supervision over the citizens and organizations, on one side, and over the court, on the other side. Moreover, the research tackles the balance between the public interest and human rights in the complex relationship between the administration and citizens and offers for debate certain formulas for laying down adequate limitations of the prosecutor’s supervision over public administration.
More...
An administrative contract usually refers to a specific type of contract, different from civil and commercial contracts. In this paper, the author questions the existence of administrative contracts in the legal system of the Republic of Srpska and Bosnia and Herzegovina, while respecting the fact that this institute is not governed by general administrative-procedural laws at any levels of governance in Bosnia and Herzegovina. When trying to answer this question, the first step is to examine the specific rules on administrative contracts in the legislation of individual countries. The goal is to determine whether administrative contract regulated by laws on public procurement and laws on concessions have an administrative character. It seems to the author that neither the legislator nor the legal theory provides sufficient grounds for the claim that there are administrative contracts in the legal system of the Republic of Srpska and Bosnia and Herzegovina.
More...
