We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
The prevailing intellectual climate is a total belief in democracy. The more one country is “democratic”, the better for it. Democracy and economic prosperity are thought to be linked to one another. With its welfare state, Swedish social democracy is considered (at least here, in Serbia) to have the highest level of democracy. The equation says: more political freedoms = richer country. If only we became democrats, the economy would flourish.
More...
Tolerancija je postala sastavni deo javnog govora u Srbiji. O njoj govore zagovornici civilnog društva, intelektualci, mediji, vlast i opozicija, predstavnici međunarodne i lokalne zajednice. Stiče se utisak da je tolerancija univerzalno prihvaćen fenomen, vrednost oko koje postoji najširi društveni konsenzus. Treba li ovo sveopšte uzdizanje tolerancije da nas raduje, ili bi, možda, trebalo da nas zabrine? Nije li ova promocija već sama po sebi simptomatična? Ne kriju li se, iza pohvala i lepih reči o toleranciji, brojni primeri netolerancije i nasilja?
More...
Rodno zasnovano nasilje, seksualno uznemiravanje i podzastupljenost žena u političkom i javnom životu – teme su o kojima se danas najčešće raspravlja kada se govori o položaju žena u savremenom društvu. Izvještaje o tome dobijamo zahvaljujući uticajnosti organizacija iz sfere civilnog društva i usljed institucionalnog djelovanja na međunarodnom nivou te kroz usvajanja novih zakona i promjene postojećih zakona na nacionalnim nivoima. Imajući to u vidu, može se reći da savremene države prepoznaju negativne posljedice koje nastaju iz zanemarivanja opresije i nejednakog statusa na osnovu roda, te kroz svoje politike jednim dijelom nastoje i da riješe te probleme. Uspostavljanje formalnih okvira i razvijanje brojnih procedura za poboljšanje položaja svih građana i građanki u društvu važan je korak, ali još uvijek nedovoljan ako nema razvijene građanske svijesti o tome šta uistinu znači biti potlačen/a. To pokazuje u kojoj mjeri neravnopravnost i dalje bitno utiče na živote žena i muškaraca, iako možemo govoriti o skoro 150 godina borbe za rodnu ravnopravnost.
More...
Feminizam prvog vala (vidi rad I.1 Istorija borbe za prava žena i rodnu ravnopravnost autorice Milene Karapetrović) počivao je na uvjerenju da će se položaj žena u društvu bitno promijeniti onda kada žene dobiju određeni set prava (prije svega, pravo glasa, pravo na jednako obrazovanje i pravo na slobodno raspolaganje imovinom). Na teorijskoj ravni, preuzima se prosvjetiteljski ideal jednakopravnosti i slobode, uviđa se da spolno neutralni racionalni pojedinac na pravno-političkoj ravni podrazumijeva muškarca, te se diskurs proširuje na naglašavanje supstancijalne istosti žena i muškaraca kao ljudskih bića. Međutim, nakon što su se žene izborile za određena prava, očekivana važna društvena promjena se nije desila. Tokom drugog vala, lista zahtjeva je proširena, a feminizam je postao označitelj skupa teorija. Unatoč raznovrsnosti teorijskih diskursa, mogu se izdvojiti dva zajednička i međusobno povezana uvida teorija drugog vala, koji će odrediti kako sadržaj, tako i dalju evoluciju i današnju poziciju feminističkih teorija i pokreta.
More...
U ovom radu je predstavljena feministička teorija i istraživanja u periodu od 1995. godine do danas u Bosni i Hercegovini. U radu se identificiraju institucionalni i vaninstitucionalni centri oko kojih se okupljaju teoretičarke i teoretičari, razgovaraju o feminističkim temama te u kojima se razvijaju neformalni i formalni programi edukacije iz oblasti rodnih/ženskih studija i provode naučnoistraživački projekti. U prvom dijelu rada, predstavljena je formalna institucionalizacija rodnih studija, a imajući primarno u vidu aktivnosti Centra za interdisciplinarne studije u Univerziteta u Sarajevu oko kojih su se na koncu okupile naučnice i naučnici koji se bave feminističkim teorijama i sa drugih univerziteta u BiH, regionu i šire. Osim što ove aktivnosti prevazilaze prostornu centričnost, one okupljaju feministkinje i feministe koje/i dolaze iz različitih oblasti društvenih i humanističkih nauka. Sličnu pravilnost uočavamo i kod razvijanja feminističkih teorija u vaninstitucionalnoj sferi o čemu će biti riječi u drugom dijelu rada.
More...