Vojvodina’s Multiethnic Identity: Challenges in 2007-08

Author(s): / Language(s): English

Čitanka LGBT ljudskih prava

Author(s): / Language(s): Bosnian

Kada smo u decembru 2011. objavili prvo izdanje Čitanke lezbejskih i gej ljudskih prava nismo se mogli ni nadati da ćemo podijeliti više od hiljadu knjiga u samo pet mjeseci. Bio je to jedan od prvih izdavačkih poduhvata Sarajevskog otvorenog centra u oblasti LGBT prava, koji je nastao uz veliku podršku autora_ica iz Hrvatske i Srbije. Naša Čitanka je inspirisana sličnom publikacijom koju naša sestrinska organizacija Labris iz Beograda već nekoliko godina objavljuje. Želimo im se još jednom zahvaliti na nadahnuću. Naročito nam je drago što su mnogi mladi ljudi koji propituju svoju seksualnost i identitete, njihovi prijatelji i roditelji, predstavnici_e institucija i “obični građani” odlično reagovali_e na ovu publikaciju. Shvatili smo tada da drugo izdanje ne može dugo čekati. Godinu dana nakon prvog izdanja, predstavljamo vam drugo dopunjeno izdanje. Ono se razlikuje od prvog po tome što je sadržaj djelimično izmijenjen i što imamo novi, inkluzivniji naslov koji sada obuhvata i “BT”, pored “LG”. Iako je i prvo izdanje uključivalo teme o biseksualnom i trans osobama, ovaj put smo to željeli naglasiti i u naslovu. Vjerovatno najveća promjena odnosi se na autore_ice. Željeli smo okupiti što više osoba iz Bosne i Hercegovine za ovaj aktivistički poduhvat, tako da imamo nove tekstove za “stare” teme. Među tim tekstovima su i pregledi aktivizma na Kosovu i u Sloveniji, koji predstavljaju doprinos različitosti iskustava u regionu i tekst o stripu koji nam donosi sasvim novi svijet iskustava. Zahvaljujemo se svim autorkama i autorima koji su kroz svoj volonterski rad pomogli_e da dođemo do ovog drugog izdanja. Riječi zahvalnosti dugujemo i Fondaciji Heinrich Boell koja već niz godina podržava rad Sarajevskog otvorenog centra te je po drugi put omogućila objavljivanje ovog štiva. Pozivamo sve čitatelje_ke da nam pišu o svojim utiscima kako bi treće izdanje Čitanke, koje će sigurno u narednim godinama uslijediti, bilo još bolje!

Jednaka zaštita za različitost. Priručnik o postupanju u slučaju kršenja ljudskih prava lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans* i interspolnih osoba za policajce i policajke

Author(s): Edina Sprečaković,Vladana Vasić,Saša Gavrić,Darko Pandurević / Language(s): Bosnian

Društvo u Bosni i Hercegovini karakteriše visok stepen homo/bi/transfobije što je rezultat neznanja, neinformisanosti, kao i razmišljanja da su LGBTI (lezbejke, gej muškarci, biseksualne, trans i interspolne osobe) osobe nešto što ne postoji u našem društvu ili nešto što dolazi sa Zapada. Ovakav stav javnosti dovodi do toga da se LGBTI osobe svakodnevno susreću sa mnogobrojnim problemima, te nerijetko i diskriminacijom i nasiljem zbog svoje seksualne orijentacije ilirodnog identiteta i spolnih karakteristika. LGBTI osobe spadaju u jednu od najnevidljivijih manjinskih grupa u BiH, zbog čega su izloženije i podložnije diskriminaciji i nasilju koji najčešće ostaju neprijavljeni zbog straha od autovanja (javnog otkrivanja njihove seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta i spolnih karakteristika) i nepovjerenja u reakcije državnih institucija. Zbog osjetljivosti i specifičnosti položaja LGBTI osoba u bh. društvu, veoma je bitno posvetiti dodatnu pažnu postupanju sa ovim osobama prilikom prijave krivičnog djela. Ovaj priručnik je namijenjen policijskim službenicima_ama, koji_e imaju značajnu ulogu kada su u pitanju zaštita i ostvarivanje ljudskih prava. Potrebno je da policijski_e službenici_e, kao prva i građanima najbliža instanca zaštite ljudskih prava, razumiju probleme sa kojima se svakodnevno susreću LGBTI osobe, te da budu dovoljno senzibilizirani_e da ovim osobama pristupe na odgovarajući način u slučaju krivičnih djela počinjenih prema ovim osobama.

Trans*formacija prava

Author(s): Damir Banović,Natalija Petrić,Slavoljupka Pavlović,Vladana Vasić / Language(s): Bosnian

Iako je Zakonom o zabrani diskriminacije BiH još 2009. zabranjena diskriminacija transrodnih osoba, te je promjena spola zakonima o matičnim knjigama oba entiteta iz 2012. izričito prepoznata kao osnov za promjenu podataka u matičnim knjigama i ličnim dokumentima, ljudska prava transrodnih osoba u BiH ostaju još uvijek neadekvatno zaštićena, a posebno njihovo pravo na samoodređenje u smislu određenja roda, odnosno rodnog identiteta koje je ili u potpunosti onemogućeno ili ograničeno neadekvatnim pravnim rješenjima i praksom. Procedure po kojima se vrši izmjena jedinstvenog matičnog broja i ostalih dokumenata postoje u Republici Srpskoj, kantonima Federacije BiH i Brčko distriktu BiH, ali nisu jasno propisane i dostupne javnosti, te ne postoji nikakav pravilnik kojim bi se detaljno opisala procedura prikupljanja i verificiranja medicinske dokumentacije osobe koja podnosi zahtjev. Kao jedan od zahtjeva za izmjenu oznake spola na dokumentima institucije entiteta i Brčko distrikta BiH postavljaju i potpunu medicinsku prilagodbu spola, koju je nemoguće obaviti u BiH, te su transrodne osobe iz BiH primorane da same plaćaju skupe postupke u državama regiona. Na ovaj način, BiH i njeni entiteti ne samo da ne omogućavaju brz, transparentan i jednostavan pristup transrodnim osobama, nego u potpunosti ignorišu potrebe ovih osoba, što vodi daljnjoj marginaliziranosti.

Ka ostvarivanju ravnopravnosti polova u kantonima Federacije BiH. Pravila, institucije, politike

Author(s): Saša Savičić / Language(s): Bosnian

Ravnopravnost polova je dio korpusa ljudskih prava, kako u svijetu, tako i kod nas. Ravnopravnost žena i muškaraca je ustavna kategorija. Ustavom BiH, ustavima entiteta i kantona kao i Statutom Brčko distrikta BiH zagarantovano je uživanje prava i sloboda, predviđenih ustavom ili međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima, svim licima u BiH bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, uklju- čujući i pol. Za efikasnije ostvarivanje pojedinih ljudskih prava donose se zakoni. BiH je u oblasti ravnopravnosti polova donijela Zakon o ravnopravnosti polova u BiH (2003) kojim se uređuje, promoviše i štiti ravnopravnost polova, garantuju jednake mogućnosti i ravnopravan tretman svih osoba bez obzira na pol, u javnoj i privatnoj sferi društva, te uređuje zaštita od diskriminacije po osnovu pola i seksualne orijentacije. Ovim zakonom se eksplicitno propisuje da su osobe muškog i ženskog pola ravnopravne i to u svim oblastima društva.

Pravna regulacija životnih zajednica istog spola u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini

Author(s): / Language(s): Bosnian

Razvoj prava istospolnih partnera u Evropi se odvijao od potpunog nepriznavanja istospolnih odnosa do pravnog priznavanja roditeljstva istospolnim parovima. Odnosno od nepriznavanja istospolnih zajednica, pa sve do omogućavanja istospolnim partnerima da usvoje djecu. Pravilo koje je zajedničko svim savremenim državama jeste činjenica da su sve osobe jednake pred zakonom. Promjene u strukturi i konceptu porodičnih odnosa, posljedica su brze i neprestane evolucije porodice kao jedinke društva, te razvijanje načela individualizma i liberalizma u ličnim odnosima pojedinaca u društvu. U modernom društvu stalno se dešavaju brojne i raznovrsne promjene, od kojih su neke vrlo značajne i pomalo neočekivane, ako ne u smislu njihovog sadržaja i posljedica, onda, svakako, u pogledu brzine nastupanja i razvoja događaja koji tome prethode, ili ih simultano prate. Ovakav trend nije zaobišao ni važne društvene i pravne ustanove kakve su porodica, odnosno brak. Od kraja XX. vijeka nastupile su radikalne promjene u odnosu društva i države prema ovim kategorijama, naročito u smislu napuštanja isključivosti tradicionalnog koncepta braka i porodice i uvođenja u pravni poredak novih oblika životnih zajednica. Širi okvir ovakvog razvoja događaja, u značajnom dijelu ima svoje izvorište u individualističkoj filozofiji i na njoj zasnovanoj afirmaciji individualnih prava i sloboda. Danas je u većini zemalja istospolnim parovima dozvoljeno zaključenje životnog ili registrovanog partnerstva. Pri regulisanju pravnog režima u vezi sa istospolnim zajednicama, postavlja se pitanje prihvatljivosti takve regulacije sa aspekta morala društva. S druge strane, donošenje zakonodavnih akata o ovoj materiji, ponajprije zavisi i od političke klime koja trenutno vlada u predstavničkim tijelima.

“Ko smo mi da sudimo drugima?” Ispitivanje javnog mnijenja o stavovima prema homoseksualnosti i transrodnosti u Bosni i Hercegovini

Author(s): Zlatiborka Popov-Momčinović / Language(s): Bosnian

Istraživanje javnog mnijenja u BiH na temu homofobije provedeno je tokom maja mjeseca 2013. godine na reprezentativnom stratifikovanom uzorku od 1010 ispitanika_ca, s ciljem utvrđivanja stepena homofobije u bh. društvu. Ciljevi istraživanja su saznajni i pragmatički, jer se, osim što se dobija uvid u opću strukturu ispitivane pojave i njenu eksplanaciju, otvaraju mogućnosti za različite oblike aktivnosti s ciljem smanjenja stepena homofobije u društvu. Glavni rezultati istraživanja ukazuju da, generalno, postoji nizak stepen senzibilizacije opće populacije prema LGBT osobama – mali broj poznaje probleme sa kojima se ova populacija susreće kao i zakonsku regulativu koja se odnosi na ovu oblast. No, mogu se naći i rudimenti tolerantnosti budući da više od 90 % ispitanih ne bi vršilo fizičko ili verbalno nasilje nad ovom populacijom, a ¾ ga ne bi posmatralo pasivno, odnosno pomoglo bi žrtvi nasilja. Kada je o stepenu socijalne distance riječ, dobijeni su, uslovno rečeno, raspolućeni odgovori ali je stepen odbijanja ispitivanih oblika socijalne interakcije – komšijskih odnosa, poslovnih i prijateljskih – veći od njihovog prihvatanja. Istraživanje je pokazalo da su LGBT osobe najmanje prihvaćene / prihvatljive kao prijatelji, potom kao šefovi na poslu, zatim kao radne kolege i na kraju kao komšije. Iako se po skali socijalne distance komšijski odnos posmatra kao socijalno bliži u odnosu na poslovne odnose, te se, ako je određena grupa u društvu odbačena, tu dobijaju i veći stepeni socijalne distance, u slučaju našeg istraživanja to nije bio slučaj. To je vjerovatno posljedica činjenice da se komšijski odnosi mogu dijelom izbjeći, dok poslovni odnosi pretpostavljaju svakodnevnu interakciju tokom radne sedmice i svojevrsnu etiku kolegijalnosti. Prijateljski odnosi, u koju osoba ulaže čitavu svoju ličnost najmanje su prihvaćeni / prihvatljivi za naše ispitanike i ispitanice. Porodične odnose, kada se kroz njih prelomi tema seksualne orijentacije, ispitivali smo kroz prizmu interakcije roditelj–dijete budući da je riječ o dugotrajnom, emotivno prenapučenom odnosu koji traje čitav život. Rezultati pokazuju da bi roditelji pokušali da izbalansiraju odbacivanje LGBT tema iz svog porodičnog miljea, u isto vrijeme održavajući kontakt sa djetetom koje je drugačije seksualne orijentacije, različitim taktikama – daleko najčešće ubjeđivanjem, potom prihvatanjem, podrškom a na kraju i batinama. Kada je o coming outu riječ, tj. javnom manifestovanju drugačije seksualne orijentacije, tu su dobijeni odgovori koji u natpolovičnoj većini ukazuju na odbijanje. To se naročito pokazuje za ljubljenje na javnom mjestu, što je za ¾ ispitanika_ca neprihvatljivo, dok je npr. promjena spola manje neprihvatljiva (za ukupno 59,5 % ispitanika_ca), vjerovatno jer se dešava „unutar četiri zida“ (ovog puta hirurških ordinacija). No, kada je riječ o paradi ponosa, dobijeni su više nego zanimljivi podaci. Iako je u društvu stvorena lažna slika da su faktički svi građani_ke BiH protiv održavanja ove manifestacije, da u njoj vide provokaciju, naši ispitanici_e su imali podijeljeno mišljenje, što vjerovatno odražava ideološke i druge polarizacije koje postoje u društvu. Ohrabrujući je podatak da 65,7 % ispitanih smatra da homoseksualne osobe treba tretirati jednako kao sve druge građane_ke, s upozorenjem da se radi o prihvaćenosti na apstraktnoj ravni, a ne u kontekstu neke konkretne socijalne interakcije kao što je to bio slučaj kada smo mjerili stepen socijalne distance. Iako se iz istraživanja može nazreti postojanje homofobije u bh. društvu, činjenica da su na neka pitanja dobijeni pozitivniji odgovori ili je uočena podijeljenost u mišljenjima ukazuje na to da su u društvu prisutni rudimenti tolerantnosti prema Drugom i Drugačijem, koji mogu poslužiti kao osnova za dalji rad na edukaciji, senzibilizaciji svijesti i promociji vrijednosti otvorenog i tolerantnog društva. Tako je stepen obrazovanja bio najznačajniji prediktor kada je o izraženom stepenu homofobije riječ. Što su ispitanici_e obrazovaniji, to su u većoj mjeri imali pozitivnije i otvorenije stavove. To su potvrdili i dobijeni stepeni statističke značajnosti utvrđeni faktički pri svakom pitanju kada smo utvrđivali njegov odnos sa nivoom obrazovanja. Posebno je bitno podvući da su samo fakultetski obrazovani u natpolovičnoj većini prihvatali različite oblike interakcije sa LGBT osobama (komšijske, poslovne i prijateljske). Fakultetski obrazovane osobe također u većoj mjeri navode da poznaju neku homoseksualnu osobu, i ovo poznavanje u kombinaciji sa većim stepenom obrazovanja svakako doprinosi liberalnijim stavovima. Također, spol se pokazao, nakon obrazovanja, kao statistički najznačajniji faktor koji utiče na stepen homofobije. Žene su pokazale liberalnije i otvorenije stavove u odnosu na muške ispitanike, s tim da su oni u procentualnom smislu manji u odnosu na faktor stepen obrazovanja. U statistički značajnoj mjeri su pokazale manji stupanj socijalne distance prema svim oblicima socijalne interakcije koji su ispitivani, u većoj mjeri bi prihvatile seksualnu orijentaciju vlastitog djeteta i manje su sklone verbalnom ili fizičkom nasilju prema LGBT osobama, što bi, također statistički značajno, rjeđe posmatrale pasivno (iako važe, navodno, za „slabiji spol“!). Kada je o coming outu riječ, i tu su žene pokazale veći senzibilitet, s tim da za polovinu pitanja iz ove oblasti nisu dobijene statistički značajne razlike. Tik uz spol, značajan prediktor stavova bio je i tip naselja, gdje su stanovnici_e urbanih područja pokazali da imaju pozitivnije stavove prema LGBT populaciji. I na kraju, kao značajan faktor pokazala se i dob ispitanika_ca. Iz dobijenih distribucija frekvencija na postavljena pitanja, uočena je tendencija da su ispitanici_e u većoj mjeri liberalniji i otvoreniji prema LGBT osobama što su mlađi. No, razlike su u stavovima u manjem broju slučajeva bile statistički značajne nego kada je riječ o drugim sociodemografskim obilježjima, ali su faktički na svako od postavljenih pitanja ispitanici_e mlađi od 50 godina imali liberalnije stavove u odnosu na starije ispitanike_ce. Zanimljivo je da je najmlađa starosna kohorta (18–35 godina) u nekim pitanjima imala liberalnije stavove u odnosu na narednu starosnu kohortu (36–50 godina), a u nekima ne, što je svakako povezano sa manjkom znanja, iskustva, socijabilnosti (nisu roditelji, nemaju posla i sl.) ali i većom ravnodušnošću pa i otuđenjem koja odlikuje mlađe generacije. I na kraju, religioznost se pokazala kao najmanje značajan prediktor stavova budući da su u ovom kontekstu najrjeđe dobijane statistički značajne razlike, iako u procentualnom smislu osobe koje su deklarativno izjavile da nisu religiozne imaju u nešto većoj mjeri otvorenije stavove prema LGBT osobama. No, kako je religioznost složen fenomen koji se ne može mjeriti samo deklarativnim opredjeljenjem, jer ima i višedimenzionalnu i složenu praktičku dimenziju, zbog nedovoljne operacionalizacije ove varijable i činjenice da se nije pokazala statistički značajnom, nismo je detaljno analizirali sa drugim sociodemografskim obilježjima (poglavlje br. 5). Ovo istraživanje, može se zaključiti, ima veliku saznajnu kao i praktičku dimenziju. Slična istraživanja su u BiH više nego rijetka te se otvara prostor i polje za ulazak ove teme u naučni i društveni mainstream. Nadalje, jasno se očitavaju i praktičke dimenzije ovog istraživanja, jer se pokazuje da treba raditi na edukaciji, senzibilizaciji svijesti i upoznavanju sa konkretnim, realnim Drugim i Drugačijim o kojem nerijetko imamo stav, a da se s njim nismo nikad susreli u realnom životu. Naime, skoro ¾ ispitanih navodi da ne poznaje nijednu osobu homoseksualne orijentacije. Da je edukacija bitna ukazuje i izrazito veća liberalnost visokoobrazovanih, no ostaje upitno u kojoj je mjeri moguće raditi na edukaciji osoba sa izrazito niskim stupnjem obrazovanja budući da imaju ograničena znanja i slabiji kategorički aparat na koja bi se ovaj novi, drugačiji senzibilitet mogao nadograditi. No, činjenica da su žene u manjoj mjeri od muškaraca znale da navedu koji su glavni problemi homoseksualnih osoba i koji zakon reguliše ovu oblast, pri tom pokazujući veću otvorenost i senzibilnost, uključujući i spremnost da se umiješaju i pomognu LGBT osobi koja je žrtva nasilja, pokazuje da senzibilnost i osjećajnost ne idu uvijek ruku pod ruku sa kognicijom, te da postoje načini da doedukacija i rad na senzibilizaciji obuhvati sve kategorije stanovništva. Da postoje mogućnosti za promjenu stavova o LGBT osobama, pokazuju i longitudinalna istraživanja provedena u Evropi koja oslikavaju trend mijenjanja stavova građana_ki Evrope u pozitivnom pravcu. Dok su npr. sedamdesetih godina dominirali negativni stavovi, a osamdesetih ambivalentni (no opet ispod srednjeg skora, što znači nešto bliži netolerantnim opredjeljenjima), od devedesetih godina prošlog vijeka pa nadalje istraživanja pokazuju porast tolerancije i uopće prihvaćenost LGBT osoba, s napomenom da postoje regionalne evropske razlike, razlike od zemlje do zemlje u stepenu ovih promjena.

Izvan četiri zida. Priručnik za novinarke i novinare o profesionalnom i etičkom izvještavanju o LGBT temama

Author(s): / Language(s): Bosnian

Vijeće Europe je dom nekim od najvažnijih i najprimjenjivanijih sporazuma o ljudskim pravima na svijetu, kao što je Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Na osnovu tog temeljnog zakona naših 47 europskih zemalja članica, sva ljudska prava, uključujući slobodu govora i izražavanja, slobodu okupljanja, prava na privatnost i porodični život, trebaju biti jednako dostupna svima. Osim toga, dodatkom Protokola 12 uz ovu konvenciju, garantuje se i pravo svima nama da živimo slobodni od diskriminacije na osnovu zakona ili od strane javne vlasti! Međutim, u praksi je to očigledno teže sprovesti nego u teoriji. Najopsežniji međunarodni pravni dokument koji se odnosi na diskriminaciju na osnovu rodnog identiteta i seksualne orijentacije je Preporuka Komiteta ministara Vijeća Europe iz 2010. državama članicama o mjerama borbe protiv diskriminacije zasnovane na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. Komesar za ljudska prava Vijeća Europe objavio je u 2011. komparativni izvještaj o diskriminaciji na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta u svim državama članicama Vijeća Europe. Nažalost, ne postoji ništa što ukazuje da je situacija za LGBT osobe bolja u ovoj državi, nego što je u drugim državama regiona, pa čak i u Europi. Činjenica da u Bosni i Hercegovini do danas nije bilo sudskih odluka koje bi se odnosile na nasilje, diskriminaciju ili govor mržnje zasnovan na seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu pokazuje, kao i u ostalim državama, da LGBT osobe oklijevaju prijaviti nasilje, govor mržnje ili diskriminaciju javnim vlastima. Prečesto, ovaj ozbiljan nedostatak povjerenja je opravdan. Nadležne vlasti bi mogle i trebale regulisati neke od hitnih problema kao prvi korak na putu ka poboljšanju položaja LGBT osoba u Bosni i Hercegovini, kao što su djelimična implementacija Zakona o zabrani diskriminacije, zakonodavstvo koje reguliše govor mržnje ili zločin iz mržnje, a koje je neodgovarajuće, kao i činjenica da javni zvaničnici, javne osobe, pa čak i zvaničnici međunarodne zajednice ne obraćaju dovoljno pažnje na svoju obavezu da se ne samo suzdržavaju od diskriminacije već i da aktivno osude diskriminatorni, huškački ili govor mržnje, kao i takvo ponašanje. Generalni sekretar Vijeća Europe gospodin Thorbjorn Jagland je na Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije (17. maj 2012.) ponovo naglasio da “političke vođe snose odgovornost da govore odmah i intezivno protiv bilo kakvih demonstracija ili izjava kojima se iskazuje netolerancija ili homofobija, posebno prema onima koje dolaze od drugih političara.” Ako ja mogu prihvatiti kršenje prava drugih, uključujući prava LGBT osoba, nema razloga zašto drugi ljudi ne bi prihvatili nepoštivanje mojih osnovnih ljudskih prava. Ničija prava ne mogu se zaštiti kršenjem prava drugih. Drugim riječima, ovaj priručnik je bitan za BiH, i to ne samo za LGBT osobe već za sve građane_ke – jer su ljudska prava za sve ili za nikoga.

Human Rights do not Recognize Political Ideology: Political Parties and the Human Rights of Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender People

Author(s): Edita Miftari / Language(s): English

Our many years of experience in advocating human rights of lesbians, gay men, bisexual and transgender people in Bosnia and Herzegovina, one of the most complicated European countries, has taught us one thing: without significant support from political parties, the state of LGBT human rights will not improve. We have decided to create this guidebook in order to enhance the relationship between civil society organizations and political parties. This way, we hope to strengthen this relationship and create new collaborative relationships, as well as to remove any ungrounded fears.

HELSINŠKE SVESKE №14: Vlasi ili Rumuni iz istočne Srbije i “Vlaško pitanje”

Author(s): Dragomir Dragić / Language(s): Romanian,Serbian

(Serbian and Romanian edition) Uoči popisa stanovništva u Saveznoj republici Jugoslaviji, odnosno u Republici Srbiji, neophodno je detabuizirati tzv. “vlaško pitanje”. Naime, postoji neodrživo nasleđe u tumačenju forme i sadržaja ovoga pitanja. U ovoj brošuri Forum za kulturu Vlaha (na vlaškom: Forumu' pėntru Cultura a Rumâńilor) govori o Vlasima u istočnoj Srbiji, tačnije rečeno između Morave, Dunava i Timoka, kao produktu romanizacije, a ne o nekoj kategoriji “vlaha” koji nemaju takav etnički predznak. Nekih drugih “vlaha” i nema na pomenutom prostoru, sem ako se ne izmisle. Romanizacija kao fenomen započeo je sa rimskim zaposedanjem Ilirika, na istočnoj obali Jadrana, u III veku pre nove ere, a na prostorima gde i danas žive na jezicima nepripadnika tzv. Vlasi, posle 168. godine p.n.e. Tada je nestala antička Makedonija da bi se na jugu Balkanskog poluostrva instaliralo Rimsko carstvo. Ovo carstvo se u prvom veku nove ere proširilo do Dunava, a sa Trajanovim osvajanjima, od 101. do 105. godine nove ere, i preko Dunava. Tako je nastala Trajanova Dakija koja opstaje do 271. godine n.e. Te godine, iz strateških razloga, po odluci imperatora Aurelijana, Rimljani i deo romanizovane populacije napuštaju prostore severno od Dunava, pa se južno od Dunava uspostavlja Aurelijanova Dakija. Ovde se nastavlja proces romanizacije autohtone populacije Tračana, kao i onih koji su iz različitih motiva došli ili su dovedeni sa raznih drugih strana Rimske imperije. Verovatno je taj proces osnažen i promenom u rimskoj legislaciji kroz unifikaciju statusa rimskih građana Ediktom imperatora Karakale 212. godine. Tako su se u jugoistočnoj Evropi rodili “Vlasi”. Zbog intenzivnosti tog procesa na karpatsko-podunavskom prostoru, istorijski gledano ovo šire područje se može označiti prostorom gde su se pojavili “Vlasi”, tj. to je “vlaški matični prostor”. U današnje vreme, imajući u vidu istorijske i antropološko-kulturološke promene koje su se dogodile u proteklih dva milenijuma, tako se može kvalifikovati samo današnja Rumunija. U etnogenetskim procesima, za koje se smatra da su se okončali od VII-X veka, ovaj balkanski element je dobio novo ruho. Njegovom uobličavanju u novi etnički entitet doprinos su dali i Sloveni u svom pomeranju na Balkanskom poluostrvu. U toku ili pri kraju takvog procesa došlo je do razdvajanja severnog i južnog ogranka ove populacije, koja se pod imenom Vlaha pominje u istoriji 976. godine, povodom pogibije Davida, brata cara Samuila. Još iz najranijih vremena Germani su susedne Kelte i Rimljane nazivali WALHOS. Kasnije se ova etnička odrednica suzila na romanizovane populacije koje su dobile svoju latinsku identifikaciju ROMANUS. Od ova dva naziva nastale su hipostaze koje poznajemo i u današnje vreme, uključujući i slovenski naziv “Vlah, Vlasi”, odnosno “vlaški”, na rumunskom književnom jeziku “Român, Români”, na rumunskom narodnom govoru “Rumân, Rumâni” (kao npr. u Dosoftejevom Psaltiru u stihovima na rumunskom iz 1673., te u Šerbanovoj Bibliji na rumunskom iz 1688., itd.), naime na muntenskom, krišanskom, maramureškom, moldavskom i banatskom narečju rumunskog jezika.

In Search of the Self: Reconciling the Past and the Present in Immigrants’ Experience

Author(s): Larisa Fialkova,Maria Yelenevskaya / Language(s): English

This book is a follow-up to our project devoted to personal narratives of ex-Soviets in Israel. Our original plan was to collect previously published articles dealing with immigration issues but differing from the main themes of our book Ex-Soviets in Israel: From Personal Narratives to a Group Portrait (Fialkova & Yelenevskaya 2007). The themes of immigrants in the city, attitude to law, immigrants’ literature and humor were touched upon but not developed in depth in that volume.They were researched in a number of papers written later (Fialkova &Yelenevskaya 2006, 2006a, 2011, 2012, Yelenevskaya & Fialkova 2006,2008) and discussed in our presentations at 11 scholarly conferences.However, when we re-read the articles we realized that the situation in the Russian-speaking community was so dynamic that studies conducted three-five years ago should be seriously revised and updated.

KOBIETY (W) NAUCE

Author(s): Aleksandra Derra / Language(s): Polish

Przyglądam się krytycznie nauce, bo zależy mi, by jej praktyki były lepsze. Życzę sobie, naiwnie i utopijnie, by jej wytwory, niezaprzeczalnie obdarzone potencjałem emancypacyjnym, można było wykorzystywać do naprawiania świata, a przynajmniej jego kawałków.Feminizm rozumiany jako interwencje jest dobrą ilustracją zamiany pierwszoosobowego doświadczenia wykluczenia na działania, które służą poszerzaniu wolności innych, pomnażaniu wspólnego dobra. Jest doskonałym dowodem na to, że teoria filozoficzna może nie tylko usensawniać świat i współtworzyć kulturę, lecz także zmotywować do zmiany życia zbiorowego i panujących w nim praktyk.

Brojevi koji ravnopravnost znače 2 - Analiza rezultata istraživanja problema i potreba LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini u 2017. godini

Author(s): Amar Numanović / Language(s): Bosnian

Poštivanje i osiguravanje prava i sloboda LGBTI (lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i interspolne osobe) osoba u Bosni i Hercegovini (BiH) na izrazito su niskom nivou. U prilog takvoj tvrdnji govori i godišnji izvještaj Internacionalne lezbijske, gej, biseksualne, transeksualne i interspolne asocijacije (ILGA-Europe) za 2017. godinu (Rainbow Europe Index 2017), gdje je na, procentualno izraženoj, skali poštivanja LGBTI ljudskih prava od 0 (najniža razina poštivanja LGBTI ljudskih prava) do 100 procenata (najviša razina poštivanja LGBTI ljudskih prava), institucionalni i pravni okvir u Bosni i Hercegovini ocijenjen sa 31%. Kada je riječ o zemljama regiona, Hrvatska (62%), Crna Gora (39%) i Albanija (33%) bolje su ocijenjene od BiH, a lošije su rangirane Srbija (30%), Kosovo (30%) i Makedonija (16%)1 .

Numbers of Equality 2 - Research on Problems and Needs of LGBTI Persons in Bosnia and Herzegovina in 2017 - Analysis of Findings

Author(s): Amar Numanović / Language(s): English

(English edition) Bosnia and Herzegovina (BiH) has done a very poor job in protecting and ensuring the rights and freedoms of LGBTI (lesbians, gay, bisexual, transgender and intersex) persons. That much is confirmed in the annual report of the International Lesbian, Gay, Bisexual, Trans and Intersex Association (ILGA-Europe) published in 2017 (Rainbow Europe Index 2017), that assigns the institutional and legal framework of BiH with a 31% ranking on scale of 0% (gross violations of human rights) to 100% (full respect of human rights). As for countries from the region, Croatia (62%), Montenegro (39%) and Albania (33%) all have a higher ranking, while Serbia (30%), Kosovo (30%) and Macedonia (16%)1 scored lower than BiH.

IZVAN ZAKONA: PRAVNA REGULACIJA ŽIVOTNIH ZAJEDNICA PAROVA ISTOG SPOLA U BOSNI I HERCEGOVINI

Author(s): Natalija Petrić,Boris Krešić,Gordana Bosanac,Goran Selanec,Fedra Idžaković / Language(s): Bosnian

Pravna regulacija zajednica života osoba istog spola najčešće se ne propisuje i ne ostvaruje unutar tradicionalno regulisanog instituta heteroseksualnog braka i porodice. Ovakav stav društva i velikog broja zakonodavaca doveo je do veoma rasprostranjene i načelno prihvaćene diskriminacije i nepriznavanja istospolnih parova, kao i netradicionalnih oblika porodice. Istospolni parovi su tako ostavljeni izvan zakona i uskraćena su im mnoga ekonomska i socijalna prava koja heteroseksualni bračni i vanbračni parovi uživaju što dodatno doprinosi socijalnoj isključenosti LGBT osoba, njihovoj marginalizaciji i nevidljivosti.

Aktywizacja zawodowa osób z niepełnosprawnością. Aspekty ekonomiczne i społeczne

Author(s): Dorota Kobus-Ostrowska / Language(s): Polish

The main purpose of this publication is to characterize factors which determine the professional activity of people with disabilities in Poland and identify the types of activities necessary to increase the professional activity and employment of the disabled. The publication is of theoretical and empirical nature.

Reprezentace seniorů a seniorek v médiích

Author(s): Jiřina Šiklová,Linda Sokačová,Alena Králíková,Martin Vávra,Lada Wichterlová / Language(s): Czech

Téma seniorů nabývá v současnosti v souvislosti s fenoménem stárnoucí populace na důležitosti. Často je v tomto kontextu zdůrazňován význam demografických procesů. Je to pochopitelné: stále více lidí se dožívá vyššího věku, což s sebou přináší nové příležitosti, ale i omezení v ekonomické a sociální oblasti. Dané téma ovšem nelze redukovat pouze na demografii a ekonomii. To, k čemu dochází, je transformace stáří jako takového, nebo - přesněji řečeno -transformace představy o stáří. Fakt tzv. demografického stárnutí populace je často pojímán negativně. Stáří bývá spojováno s celkovou stagnací a regresí lidského života. V minulosti snad společnost měla jednotnou představu, tj. model pro život seniorů, který se samozřejmě lišil podle sociálního postavení i pohlaví, v takové situaci již nejsme. [...]

Volba povolání bez předsudků. Metodika projektového dne pro základní školy

Author(s): Anna Babanová,Jitka Hausenblasová,Jitka Kolářová,Tereza Krobová,Irena Smetáčková / Language(s): Czech

Vážené čtenářky, vážení čtenáři, držíte v rukou metodickou „kuchařku“ pro projektový den propojující téma kariérní výchovy a rovných příležitostí dívek a chlapců. Jejím cílem je pomoci rozšířit spektrum povolání a studijních oborů, o nichž dívky a chlapci uvažují. Rozšířit jej za hranice tradičních představ o tom, jaká povolání se hodí pro muže a jaká pro ženy. V základu této publikace totiž stojí myšlenka, že každý by měl mít možnosti uplatnit svůj talent a rozvíjet své sny bez ohledu na to, zda to zapadá do stereotypů o společenských rolích žen a mužů. Řada výzkumů z českého prostředí ohledně voleb oboru studia a povolání totiž ukazuje, že dívky a chlapci si svou budoucí dráhu nevolí ani tak na základě realistického zhodnocení svých schopností a dovedností, jako spíše na základě genderových stereotypů. Je tedy důležité nejen systematicky posilovat kariérní výchovu, ale také poukazovat na vliv genderových stereotypů. Lepší kariérní volby jsou totiž přínosem jak pro seberealizaci samotných dívek a chlapců, tak i pro zaměstnavatele, protože budou moci zaměstnávat lidi, kteří jsou pro danou práci opravdu kompetentní. [...]

Trans-local Lives.Class, Gender and Rurality in post-2004 Migration between Ireland and Poland

Author(s): Natalia Mazurkiewicz / Language(s): English

The book explores the phenomenon of post-2004 mobility between Ireland and Poland. In particular I examine the classed and gendered character of this migration wave, as well as its translocal character. I document and seek to understand the nature of this early 21st century human mobility, facilitated by the advances of internet, communication and travel technologies while simultaneously revealing “traditional” aspects of being away from home. I follow the migrants in their journeys and learn about the complex dynamics of their lives lived locally and on the move. Crucially, I try to apprehend my own positioning as a migrant/woman/researcher and figure out whether (e)migration lives up to the expectations of a “better life”. // ContentIntroduction.Chapter 1 Polish Capitalism and the Legacies of Communism and CatholicismChapter 2 Post-2004 Polish Migration to Ireland.Chapter 3 Theorising Contemporary Migration.Chapter 4 Researching Contemporary Migration: Methodological ConsiderationsChapter 5 The Trans-local Habitus: Reproducing Rurality in Migration.Chapter 6 Ordinary People Living Normal Lives: Formations of the Migrant Working ClassChapter 7 Making Migration Livable: Negotiations between Mobility and EmplacementChapter 8 Polish Masculinities and Femininities: Constructions of Gender Identities in MigrationConclusion.

Salafism vs. Moderate Islam: A Rhetorical Fight for the Hearts and Minds of Bosnian Muslims

Author(s): Edina Bećirević / Language(s): English

The overarching goal of this research is to deepen understandings of underlying structural causes of radicalization in Bosnia and Herzegovina, but also to discern the individual social and psychological factors that drive radicalization. Since September 11th, and especially with the rise of ISIL, this has been a growing field of research; however, international scholars and practitioners still grapple to properly define some basic terms. Radicalization, extremism, violent extremism, and terrorism are often used interchangeably. This conceptual confusion leads to stereotyping in media and among the general public, and sometimes even among government officials. Thus, it is important to stress that this study takes into account the differences between radicalization of belief, radicalization of behavior that does not lead to violence, and radicalization of behavior that does lead to violence. Indeed, most of the individuals interviewed for this research do not present a security threat to the country. However, in a vulnerable Bosnian society with a recent history of genocide and mass violence, even nonviolent radical behavior deepens fears of “others” and contributes to general social distrust and insecurity. [...]