UNDP - HUMAN DEVELOPMENT REPORT 2016 – MOLDOWA. Unequalities in Human Development
Instead of an Abstract/Summary here, please refer to the Introduction PDF-file which includes the Executive Summary. Thank You.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Instead of an Abstract/Summary here, please refer to the Introduction PDF-file which includes the Executive Summary. Thank You.
More...
U osnovi svih analiza koje vode određenim reformama penzionih fondova u RS i FBiH, nalazi se oblikovanje postojećih sistema, a ne njihov potpuni redizajn koji bi mogao dati bitno drugačije rezultate. Ovakav pristup je usmjeren na održavanje minimalne funkcionalnosti koja je u suštini upitna, dok bi temeljno novi penzioni sistem imao šansu da proizvede na samo minimalne efekte nego i da bude jedna nova pokretačka alatka u ekonomskom sistemu BiH. Naravno, jasno je da prelazak sa postojeceg PAYG sistema penzionog osiguranja RS i FBiH na neki drugi sistem neminovno podrazumijeva kraći ili duži tranzicijski period, posebno ako se ima u vidu kompleksnu političku i ekonomsku situaciju u BiH. Pri ovome treba detaljno razviti plan reforme, čija svrha će biti potpuno redizajnirani penzioni sistem. Tranzicija penzionih sistema u RS i FBiH, o čijoj se neodrživosti u sadašnjem principijelnom obliku govorilo kroz uticajne faktore razvrstane u tvrde i meke varijable, prema sistemu budućeg penzionog osiguranja u BiH, koji je gore u tekstu argumentiran, može se u predstojećem periodu izvesti na tri već pomenuta stuba: 1. Stub: obavezno državno osiguranje koje je zapravo socijalno osiguranje; 2. Stub: obavezno+dobrovoljno kod komercijalnih kompanija; 3. Stub: dobrovoljno individualno osiguranje; 1. stub predstavlja obavezno državno osiguranje koje se ogleda u socijalnim penzijama koje država više ne obezbijeđuje od obaveznog doprinosa na plaće zaposlenih, nego opštim porezima i porezima na određene vrste luksuznih roba i usluga; 2. stub se sastoji od doprinosa osiguranika, akumulirani na ličnim računima, kapitaliziraju se u različitim poslovnim investicijama. Cilj je ostvariti što veću dobit, povećati kasniju penziju osiguranika; i 3. stub predstavlja osiguranje za one osobe koje se žele dodatno osigurati za starost, invalidnost ili smrt hranitelja. Ovakvo rješenje penzionog sistema zasnovanog na tri stuba je već dobro rašireno u zemljama tranzicije, posebno u Istočno-evropskim državama, te bi kao takvo smanjilo mogućnost pojave nepredviđenih momenata na najmanju moguću mjeru. Međutim, svaka država bi trebala da se razvija u pravcu interesa svojih građana, a ne birokratije koja se u našim okolnostima samo širi, a nikako ne racionalizuje. Predložena tranzicija penzionog osiguranja i sistema na BiH nivou, kako je već objašnjeno, predstavlja optimalno rješenje koje bi trebalo da, u skladu sa svjetskim kretanjima iz domena penzijsko-invalidskih reformskih pravaca, povede penzioni sistem u BiH prema privatnim investicionim penzionim fondovima. Individualni privatni penzioni računi u okviru investicionih penzionih fondova, zasigurno bi imali najveću podršku građana, uz posebno zakonodavstvo koje bi vodilo računa o najugroženijim kategorijama građana, ali i starih radnika, koji su već ulagali u stari sistem, osigurao bi se pouzdan penzioni sistem u BiH. Uzor primjene ovakvog penzionog sistema je Čile, zemlja koja služi kao svijetao primjer potpune neovisnosti pojedinca od penzionog sistema koji nameće država. Obavezno državno penziono osiguranje je ukinuto i svaki zaposleni uplaćuje svoje penziono osiguranje jednoj od mnogobrojnih konkurentskih firmi čija je glavna djelatnost upravljanje penzionim fondovima. Poslodavac mjesečno uplaćuje na privatni penzioni račun zaposlenog 10% njegove plate onoj firmi koju lično izabere, bez ikakvih dodatnih naknada državi u ime penzionog osiguranja. Zaposleni ima mogućnost da promjeni osiguravajuću firmu kad god poželi, ali isto tako mu nije smetnja da promijeni ni poslodavca, koji mu uplaćuje isti postotak od ukupnih primanja na račun firme koju je odabrao. Osoba se može penzionisati ako je ostvarila uslove za minimalnu penziju, koja je u visini prosječne, iako je starosna granica 65 odnosno 60 godina. Dakle, radni vijek osiguranika zavisi od visine njegovih akumuliranih sredstava na računu. Svaka penziona firma nudi svojim osiguranicima mogućnost projekcije ostvarivanja uslova za odlazak u penziju uz utvrđivanje određenih parametara. Program im omogućava da predvide dužinu svog radnog vijeka uz konkretne iznose štednje ili obratno, visinu štednje određuje za odabrani period godina koje želi da radi. Osiguranik nije vezan za konstantnu i utvrđenu visinu štednje, ona može varirati. Čak ni dugogodišnji prekid rada nije smetnja u realizaciji penzije. Interesantno je da su posljedice ovog penzionog sistema povećan životni standard, tako što su penzije u prosjeku duplo veće od onih ostvarenih u prethodnom sistemu. Preuzimanje sudbine u svoje ruke, Čileanci su nazvali "libertita" (osloboditeljka). Dakle, pozitivna iskustva Čilea se mogu sumirati na sljedeći način: Lični izbor osiguranika kojem će investicionom fondu povjeriti svoj novac• Lični izbor osiguranika o dužini svog radnog vijeka• Penzioneri imaju svoje lične štedne račune i ne zavise od politike ili vlade koja• određuje kriterije za preraspodjelu penzija osiguranicima Vlada ne nameće kriterije za visinu penzionih koeficijenata ili ukupnih iznosa• Penziona prava se ne moraju realizovati štrajkovima i pregovorima sa vladom• Nema sukcesivnog pooštravanja uslova penzionisanja• Iznosi penzija ne zavise o kreditnom zaduživanju države kod međunarodnih• finansijskih institucija. Iako je u uslovima BiH teško povjerovati da bi odgovorni organi vlasti mogli promovirati ovakav sistem, njegova realizacija bi sasvim izvjesno bila moguća. U tom slučaju, u periodu tranzicije bi obezbjeđivanje vanjskih izvora finansiranja bilo opravdano i racionalno. Svi dostupni unutrašnji izvori finansiranja bi trebali biti mobilizirani i zagovarana opšta štednja, kako bi se premostilo finansiranje već penzionisanih osoba, ali i onih koji se nalaze pred ostvarivanjem prava na penziju. Ovdje bi se aktueliziralo i važno pitanje kapitalizacije imovine sadašnjih PIO RS i FBiH. Stvarnost je da je rijetko koja Vlada spremna poduzeti restriktivne mjere u ime viših ciljeva za svoje cjelokupno stanovništvo, nego obično teži kratkoročnim programima koji brzo pokazuju rezultate i donose političke poene. U čileanskom slučaju su se rezultati počeli srednjeročno ostvarivati, a troškovi tranzicije bili su plaćeni zato što je postojala odlučnost vlasti da se reforma sprovede i opozicionisti je nisu mogli spriječiti. Isto tako, interesantno je osvrnuti se na zapažanja koja dolaze iz društava visoko razvijenih tržišnih ekonomija u kojim se navodi neodrživost PAYG sistema, te da je jedna od najvažnijih varijabli svakog penzionog sistema tržište rada (Labur Market). “…Konačno, najvažnija mjera nije područje penzione politike. Pokretanje reforme na tržištu rada Njemačke u cilju stvaranja prilika za zapošljavanje, samim tim i kompletnije radne biografije, posebno na samom dnu raspodjele zarada, koristilo bi finansijskoj imovini za njemački penzioni sistem.” I na kraju, s obzirom da nije moguće izbjeći ono što je realnost u svim reformskim procesima, pa tako i penzijskog osiguranja, mora se prodiskutirati trenutna politika u BiH unutar koje se proces odvija. Naravno da postoje intergrativne, ali i deizintergativne politike u BiH i da su one realnost i tako ih treba i posmatrati. Sve snage koje nastoje izvesti reformski proces penzionog sistema u BiH tako da sve kategorije socijalnih partnera budu zadovoljene i da se pri tome postigne efekt integracije BiH u jednu modernu evropsku državu, članicu EU, imaju pravo i obavezu da se konsolidiraju po ovoj osnovi.
More...
Nasilje nad ženama je prepreka postizanju jednakosti, razvoja i mira. Bez obzira na sve zakone, zakonske instrumente, mjere, akcije i planove, vidimo da svijet nije slobodan od nasilja nad ženama, osobito u vlastitom domu, pa se ne bi moglo reći da Republika Hrvatska odskače posebno od ostatka svijeta u suzbijanju navedene problematike. Institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, u skladu s ovlastima iz Zakona o ravnopravnosti spolova, prati područje obitelji, obiteljskih odnosa pa tako i nasilja nad ženama, obiteljskog i partnerskog nasilja. Korištenjem svojih ovlasti u davanju upozorenja, prijedloga i preporuka u slučajevima kad ustanovi kršenje načela ravnopravnosti spolova te diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca, Pravobraniteljica djeluje neovisno i samostalno prema onima koji diskriminiraju ili provode diskriminatornu praksu . U svim predmetima obiteljskog nasilja gdje su utvrđeni propusti poziva se na Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, brinući se o sustavu koordiniranog djelovanja svih nadležnih tijela iz Protokola. Kroz dosadašnju praksu rješavanja navedenih slučajeva, Pravobraniteljica drži da je nužno kontinuirano educirati prve stručne osobe koje dolaze u doticaj sa žrtvama obiteljskog nasilja (djelatnike/ce iz sustava policije i socijalne skrbi). Kontinuirano educirati policijske službenike/ce o rodnoj i spolnoj ravnopravnosti i obiteljskom nasilju, međunarodnim standardima, deklaracijama i konvencijama te pravilnoj primjeni Protokola o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o zaštiti od obiteljskog nasilja i Prekršajnog zakona kao i ostalog relevantnog zakonodavstva. Uvesti posebne policijske odjele s mješovito (muško-ženskim) zaposlenim stručnim i stručno osposobljenim policijskim kadrom koji će se baviti isključivo obiteljskim nasiljem. Također, kontinuirano educirati djelatnike/ce centara za socijalnu skrb o potrebi senzibiliziranog pristupa i pružanja cjelovite pomoći žrtvama nasilja – od prijave policiji svakog nasilja, ponude za smještaj u sigurnu kuću, preko rada sa žrtvom (žrtvama) u cilju pružanja psihološke i druge pomoći do povezivanja žrtve s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, radi pronalaska posla ili uključivanja u neki od programa zapošljavanja žrtava nasilja. Radi preciznog vođenja rodne statistike, potrebno je raščlambu evidentiranih slučajeva prekršaja obiteljskog nasilja kao i kaznenih djela s elementima nasilja u obitelji dodatno unaprijediti s podatcima o broju nepravomoćno i pravomoćno osuđenih počinitelja te o broju recidivista. Kako se provođenje psihosocijalnog tretmana pokazalo učinkovitim u smanjivanju broja recidivista, potrebno je nastaviti s izdvajanjem financijskih sredstava za provođenje psihosocijalnog tretmana nad nasilnicima u obitelji, s tim da sredstva treba značajno povećati, sustav raspodjele sredstava unaprijediti, a mrežu pružatelja psihosocijalne pomoći proširiti. Analiza odluka pravosudnih tijela (kaznenih i prekršajnih sudova) pokazala je da je potrebno sustavno provoditi edukaciju sudaca/sutkinja prekršajnih sudova u okviru koje bi se provodila neophodna senzibilizacija prema žrtvama nasilja u obitelji. Na kraju, ne manje važna je nužnost osvještavanja javnosti odnosno građana i građanki o štetnosti obiteljskog nasilja i nužnosti njegovog sprječavanja. Naime, bez obzira na to što je obiteljsko nasilje u svojim najtežim oblicima već odavno javna stvar koja podliježe intervenciji državnih tijela, dobar dio građana/ki još uvijek smatra da se radi o privatnoj stvari u koju se ne treba miješati. Zbog toga se otkrivanju i kažnjavanju obiteljskih nasilnika ne smije prići rutinski, nego treba imati u vidu i isticati da je nasilje u obitelji – štetna pojava koja psihički i fizički uništava žrtve te ostavlja dugotrajne posljedice na cijelo društvo.
More...
In this article, the author gives the retrospective of temporary agency work in Croatia, Bosnia and Herzegovina and Serbia. Also at the beginning of the article there are important international legal frameworks which arrange this institute, not just from European Union but also from International labour organization. The author in detail explains problem in Croatian system of temporary work regarding the practice but also regarding the norms of the Directive. As in Croatia labour law reform just finished it is interesting to see is there any steps forward with flexible types of work. In Serbia and Bosnia and Herzegovina, officially there is no work through the temporary agency but this is only in theory because in practice is well know that such way of employment exists. Real question is why there is no strength or will of the governments to bring this issue before the social partners and agree about some rules. In upcoming years it is likely that they will need to introduce agency work and Croatian experience can help them to learn what is needed for efficient control but also to develop of temporary agency work.
More...
Following the dissolution of Yugoslavia, its successor states have regulated their pension insurance relations by bilateral social security agreements. Such agreements regulate the relations between two countries; therefore, a problem of aggregation of the insurance periods acquired in third–country–successor states occurred, which periods are requisite for granting of the pension entitlement. Therefore, the author suggests the application of the Convention ILO no. 48 Concerning the Establishment of an International Scheme for the Maintenance of rights under Invalidity, Old–age and Widows’ and Orphans’ Insurance, 1935, applicable to all successor–states of the former Yugoslavia.
More...
Ukoliko se pogledaju neki rezultati sprovodenog istraživanja izrečenih krivičnih sankcija za krivično delo nasilje u porodici u periodu od 2002. do 2010. godine mogu se uočiti jasni obrisi nadiruće resocijalizacije, prisutne i kod drugih krivičnih dela. Najčešće izrečena sankcija je ujedno i najpopularnija mera upozorenja - uslovna osuda, koju je sud izrekao u čak 67% slučajeva. Njen nezvanični oponent - kazna zatvora izrečena je u svega 11% slučajeva. Mera bezbednosti, prevashodno lečenje alkoholičara je izricana od strane sudova u 7% slučajeva. Jedna od efikasnijih i za većinu građana neprijatnijih krivičih sankcija (makar u trendu resocijalizacije, gde je izricanje zatvorske kazne ravno senzaciji) novčana kazna, je bila izrečena u 15% slučajeva, što je trend koji bi, eventualno, mogao da se proširi na račun mere upozorenja – uslovne osude, uprkos prigovoru da će teret sankcije izražen u novcu, jednim delom opteretiti i oštećenog (tačnije celu porodicu), čime će biti dvostruko pogođen; posledicom krivičnog dela i štetnim dejstvom krivične sankcije. Uprkos malom broju izrečenih zatvorskih sankcija, koji se ispoljava i kod ovog krivičnog dela, smatram da bi intenziviranje zatvorskih sankcija, osim kod teških oblika krivičnog dela, imalo loše posledice, posmatrano sa sociološkog aspekta. Već je bilo reči o svojevrsnom “situacionom” karakteru krivičnog dela nasilje u porodici, gde se, povremeno i iz “najboljih osećanja” i njihovog neumesnog stavljanja na znanje članu porodice proizilazi biće krivičnog dela. S druge strane, čak i tamo gde je porodično nasilje produkt bahatosti minule ljubavi i sl. članovi porodice najčešće žele da iz viših interesa očuvaju tu zajednicu, nadajući se da će se takvo stanje promeniti. Zatvorska kazna i trajni žig člana porodice (koji žigoše, poput novčane kazne i čitavu porodicu), odnosno negativne posledice koje kazna zatvora nosi sa sobom (ekonomsko slabljenje položaja porodice usled gubitka posla, te protezanje tog problema i nakon povratka osuđenog iz zatvora, koji usled kriminogene prošlosti ne može lako da pronađe zaposlenje, sramota i sl.) će otežati porodičnu resocijalizaciju i udaljiti ih od „novog početka”. Osnivanje međuresornih radnih grupa, tendencija da se u većim tužilaštvima formiraju posebna odeljenja čija će nadležnost biti isključivo procesuiranje nasilja u porodici, obučavanje i upoznavanje svih državnih službenika i funkcionera koji uzimaju učešće prilikom rasvetljavanja i gonjenja učinilaca ovih krivičnih dela sa filigrantskim (prevashodno psihološkim) pojedinostima koje postoje kod porodice izložene internom nasilju, rasprostranjena medijska kampanja u vezi prepoznavanja žrtava i alarmiranja nadležnih organa, te mnogobrojne akcije NVO sektora koji se već dve decenije intenzivno bavi ovim pitanjem, samo su neki od pokazatelja da je srpsko društvo na dobrom putu da se suprotstavi nasilju u porodici.
More...
Uopšten pogled na analizu zakonskih odredbi o lišenju poslovne sposobnosti i sam postupak ukazuje na nedoslednosti: odredbe o lišenju poslovne sposobnosti nalaze se u dva zakona, materijalnopravne odredbe u Porodičnom zakonu, a proceduralne u Zakonu o vanparničnom postupku; celokupan proces odvija na osnovu pravila dva odvojena postupka - vanparničnog (lišenje poslovne sposobnosti) i upravnog (stavljanje pod starateljstvo). O potrebi promena zakonskih odredbi povodom lišenja poslovne sposobnosti, svedoči podatak da se najveći deo izmena Zakona o vanparničnom postupku odnosi upravo na postupak lišenja poslovne sposobnosti. Ipak, neophodno je izvršiti dalje izmene u zakonodavstvu. Pored izmena Zakona o vanparničnom postupku, potrebno je izmeniti i Porodični zakon u delu koji se tiče starateljske zaštite. Samo paralelne izmene oba zakona mogu dovesti do poboljšanja propusta u praksi povodom lišenja poslovne sposobnosti. Razdvajanje reforme postupka lišenja poslovne sposobnosti od reforme starateljske zaštite ne bi imalo zadovoljavajuće efekte. Manjkavosti postupka lišenja poslovne sposobnosti (pre svega zastupanje osobe koja se lišava poslovne sposobnosti od strane centra za socijalni rad koji je i pokretač postupka lišenja poslovne sposobnosti) i odsustvo periodične provere stanja osobe lišene poslovne sposobnosti od strane suda, dovodi do povrede prava na poštovanje privatnog i porodičnog života (član 8 EKLJP). Potrebno je izvršiti dodatne promene u Zakonu o vanparničnom postupku da bi se obezbedilo adekvatno pravno zastupanje osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i onemogućiti slučajeve da isti organ pokreće postupak za lišenje poslovne sposobnosti i zastupa tu osobu. Ovo podrazumeva, u skladu sa načelom pravičnog i fer suđenja, razdvajanje sjedinjene a kontradiktorne uloge istog organa (centra za socijalni rad) kao predlagača u postupku za lišenje poslovne sposobnosti i zastupnika osobe o čijoj se poslovnoj sposobnosti odlučuje. U vezi sa navedenim propustima u praksi, izvesne nesaglasnosti su otklonjene izmenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku. U tom pravcu: predviđena je obaveza suda da tačno odredi krug poslova koje lice delimično lišeno poslovne sposobnosti može zaključivati čime je ova odredba dovedena u saglasnost sa Porodičnim zakonom; propisana je odredba o obaveznom saslušanju stranke od strane sudije u postupku lišenja poslovne sposobnosti; propisana je odredba o obaveznom prisustvu na ročištu stranke o čijoj se poslovnoj sposobnosti odlučuje; propisano je obavezno periodično preispitivanje odluke o lišenju poslovne sposobnosti, kao i rok od tri godine u kome se najkasnije vrši preispitivanje odluke o lišenju poslovne sposobnosti – u cilju lakšeg i blagovremenog pokretanja postupka za vraćanje poslovne sposobnosti; omogućeno je da ista lica koja mogu pokrenuti postupak lišenja poslovne sposobnosti, mogu i pre isteka ovog roka da pokrenu postupak za vraćanje oduzete poslovne sposobnosti. Dodatne zakonodavne promene mogu se odnositi na predviđanje prava na besplatno pravno zastupanje osobe u toku postupka lišenja poslovne sposobnosti. Osnovni zahtevi na osnovu propusta u praksi kod postupka lišenja poslovne sposobnosti odnose se na tri prava osobe koja se lišava: obaveznog omogućavanja prisustva na ročištu osobe protiv koje je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti; obaveznog saslušanja osobe protiv koje je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti; obaveznog nezavisnog pravnog zastupanja osobe protiv koje je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti. U ovom kontekstu ne misli se na učešće u postupku predstavnika centra za socijalni rad, već na učešće nezavisnog pravnog zastupnika (advokata). U skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, kao i podzakonskim aktima za njegovu primenu (pravilnikom kojim se uređuju minimalni standardi usluga socijalne zaštite; pravilnikom kojim se uređuje grupa savetodavno-terapijskih i socijalno edukativnih usluga socijalne zaštite), potrebno je dodatno na podzakonskom nivou: razviti i implementirati programe podrške licima lišenih poslovne sposobnosti koja su pod starateljstvom u cilju njihovog socijalnog uključivanja, a naročito one koji se tiču radnog angažovanja i zapošljavanja; razviti i implementirati programe edukacije i podrške staratelja, u cilju unapređenja kvaliteta njihovog rada, vršenja starateljskih funkcija i radne aktivacije štićenika; razviti programe podrške koji treba da omoguće promenu uloge staratelja, tako da se ona zasniva na pomoći i podršci štićeniku da donosi odluke; razviti uputstvo kojim se pojašnjavaju mogućnosti povezivanja plana usluga odnosno starateljskog plana, materijalnih davanja i mera aktivacije; razviti programe obuke za stručna lica u centrima za socijalni rad, radi unapređenja starateljske zaštite lica lišenih poslovne sposobnosti, sa posebnim fokusom na ulogu organa starateljstva i stručnih radnika; izraditi priručnik za stručne radnike u centrima za socijalni rad, radi povećanja kvaliteta njihovog znanja i rada u pogledu primene mere starateljske zaštite i postupanja sa licima lišenim poslovne sposobnosti pod starateljstvom; razviti sistem evidencije, dokumetacije i izveštavanja koji omogućava da se utvrdi broj lica prema kojima je primenjeno starateljstvo usled potpunog, odnosno usled delimičnog lišenja poslovne sposobnosti. Kada se posmatra postupanje suda, veliki procenat predmeta u kojima je sud odustao od saslušanja osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i gde nije postojao bar vizuelan kontakt dovodi do povrede prava na pravično suđenje (član 6 EKLJP). Podatak da se retko pokreću postupci za vraćanje poslovne sposobnosti, ukazuje na povredu prava na pristup sudu, što, takođe, dovodi do povrede prava na pravično suđenje (član 6 EKLJP). Srazmerno mali broj odluka o delimičnom lišenju poslovne sposobnosti i sadržina tih odluka ukazuje na nepostojanje detaljnog razmatranja svakog pojedinačnog slučaja i prakse "stepenovanja" poslovne sposobnosti - povreda prava na poštovanje privatnog i porodičnog života (član 8 EKLJP). Pored obaveze suda da periodično preispituje da li su se stekli uslovi za vraćanje poslovne sposobnosti, potrebno je podzakonskim aktima predvideti obavezno periodično preispitivanje uslova za vraćanje poslovne sposobnosti i pokretanje postupka pred sudom za vraćanje poslovne sposobnosti od strane centra za socijalni rad. Uvažavajući činjenicu da se centar za socijalni rad neposredno stara o licima lišenim poslovne sposobnosti, kao i da je najbolje informisan o promeni uslova koji su doveli do lišenja, njegova uloga je primarna kako u pokretanju, tako i postupku vraćanja poslovne sposobnosti. Pozdravljajući poslednje izmene Zakona o vanparničnom postupku, one predstavljaju tek prvi korak u reformi instituta lišenja poslovne sposobnosti i starateljske zaštite. Potrebno je paralelno izvršiti promene i u materijalnopravnim i proceduralnim odredbama da bi se zaokružio čitav sistem starateljstva i poslovne sposobnosti.
More...
The National Assembly of the Republic of Serbia adopted in July 2014 the amendments to the Law on Pension and Disability Insurance of the Republic of Serbia in urgent procedure, without prior public debate and participation of the social partners. This paper aims to highlight the importance of adopting laws in the field of labor and social legislation with the participation of the social partners, in accordance with the principle of tripartism. In addition to a comprehensive analysis of the pension system of the Republic of Serbia since the reforms and the adoption of the law in 2003, until the last amendment of the Law, the Author of the work gives his critical vision of the newly adopted amendments to the Law, with special emphasis on the institute of early age retirement pensions and the institute of special insurance service. This paper examines in detail the new conditions for entitlement to age pension, and the conditions for early retirement. Starting from the comparative analysis of similar institutes in the region, the author takes equidistance between the existing and potential future solutions, emphasizing caution in further legal regulation of this institute.
More...
Articles 2, 23 (1), 24 (1)– Right to family and non-discrimination: Romani Children in State Care 3 Articles 2, 26, 27: Right to equal education: School segregation of Romani pupils 4 Articles 2, 26, 27: Harassment and differential treatment of Romani women at childbirth 6 Articles 2, 20, 26: Racial profiling of Roma: Discriminatory fining practices, discriminatory inspections and harassment of Roma by the Hungarian authorities 6
More...
This list of critical issues is presented by the European Roma Rights Centre (ERRC) to assist the 67th PreSession Working Group with country specific information on issues affecting Roma, Ashkali and Egyptian women in relation to Montenegro. According to Montenegrin census data from 2011, 8,305 individuals indicated that they were Roma or Egyptians, out of which men make 51.1 percent and women make 48.8 percent. The Council of Europe estimates that there are 20,000 Roma (including Ashkali and Egyptians) in Montenegro.
More...
Unapređenje poštovanja prava LGBT+ osoba i kvaliteta njihovog života tema je kojom se bave različite profesije, od pravnica, socijalnih radnika, psihologinja do aktivista i samih LGBT+ osoba. Izazovi sa kojima se LGBT+ osobe suočavaju u svom životu upravo su takvi da je potrebno da se ovako širok dijapazon profesija uključi i doprinese postizanju pozitivnih društvenih promjena. Rad sa LGBT+ zajednicom je vodič koji govori o problemima i izazovima sa kojima se LGBT+ osobe suočavaju u svakodnevnom životu i o tome kako aktivisti i aktivistkinje mogu zajedno sa LGBT+ osobama da kreiraju rješenja za unapređenje kvaliteta života. Vodič je organizovan tako da na praktičan i interaktivan način provede čitaoce_teljke kroz teme poput aktivizma, zajednice, aktivnosti i metodologije u radu sa zajednicom i saveznika u aktivizmu, te da ih podrži u samom osmišljavanju aktivnosti na lokalnom nivou. Vodič Rad sa LGBT+ zajednicom namijenjen je prije svega formalnim i neformalnim grupama, pojedincima i pojedinkama koje žele da se bave temom unapređenja kvaliteta života LGBT+ populacije kroz direktan rad sa LGBT+ osobama, kao i ostalim aktivistima_kinjama u civilnom sektoru zainteresovanim za ovu oblast. [...]
More...
Most of the spotlight on Central Asia continues to be on its potential role in guaranteeing Europe’s energy security by helping to diversify its energy supplies. This legitimate although increasingly exclusive focus risks overshadowing one of the most urgent issues that the region’s populations face: food security. Food security refers here to both physical and economical access to food and food supplies. To be sure, food security in Central Asia is not to be understood as a standalone challenge. The current food crisis in the region cannot be understood unless located in the broader nexus that encompasses food, water and, indeed, energy (gas and oil). It is only by understanding how the three dimensions of this nexus are entangled that a long-term, concerted and sustained strategy can be developed and applied.
More...
Ovaj dokument ima za cilj ponuditi plan zagovaračkih aktivnosti s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima za poboljšanje položaja žena pripadnica marginaliziranih grupa s posebnim fokusom na žene koje su preživjele porodično nasilje u Federaciji BiH (FBiH). Cilj plana je pružiti konkretne mjere pomoću kojih će se u periodu od najmanje jedne do najviše pet godina omogućiti izmjene javnih politika u oblasti zapošljavanja i/ili samozapošljavanja žena pripadnica marginaliziranih grupa, i naročito, žena koje su preživjele porodično nasilje u FBiH.
More...
Taking into consideration that I am a journalist/writer, while thinking about life on the margin, my first association is always that margin in Microsoft Word, which I see even while writing this, that moves as needed so the whole text could fall into one place as I prefer. Although the association is very banal its comparability with reality is unquestionable. If we imagine society as a blank sheet of paper written on every day and if we identify the inability to move the margin with the lack of will of those who are writing on that page to do so, it is easy to understand why marginalized groups in our society are in the position they are in - a position of poverty, discrimination, rejection and social exclusion. It is obvious – the (privileged) part of society does not want them to be on the inside of the margin where they let them exist.
More...
The coronavirus outbreak is spreading throughout the United States. After its initial underestimation of the threat, the Trump administration has acted to fight against the pandemic, including the introduction of a national emergency. The effectiveness of these actions will be an important factor in whether Trump is re-elected. The limits on social life despite the enormous financial support from the government and the Federal Reserve have dramatically slowed the economy, heading into a recession. Public debt will increase much more rapidly, which may force budget cuts in the coming years.
More...
Epidemia COVID-19 rozprzestrzeniła się na terenie całych Stanów Zjednoczonych. Po początkowym bagatelizowaniu zagrożenia administracja Donalda Trumpa podjęła walkę z epidemią, m.in. wprowadziła stan wyjątkowy. Skuteczność tych działań istotnie wpłynie na starania Trumpa o reelekcję. Ograniczenie życia społecznego, pomimo ogromnego wsparcia administracji oraz Rezerwy Federalnej, dramatycznie zahamuje gospodarkę i doprowadzi ją do recesji. Wzrośnie też dług publiczny, co wymusi cięcia budżetowe w kolejnych latach.
More...
Czechia has become a pioneer twice over in the fight against COVID-19 in the EU. It was among the first European countries to introduce restrictions and one of the first to lift them. Incidence remains the highest among the Visegrad Group countries, however the Czechs have quickly flattened the disease curve. This contributed to the decision to end the state of emergency on 17 May. Problems with extending the emergency period have exposed the limits of the minority government. The current fiscal policy of Prime Minister Andrej Babiš indicates his fears about the political consequences of the coming economic recession.
More...
Czechy stały się podwójnym pionierem w walce z pandemią COVID-19 w UE. Są bowiem w gronie pierwszych państw europejskich, które wprowadziły obostrzenia, oraz tych, które zaczęły je znosić. Skala zachorowań pozostaje tam największa w Grupie Wyszehradzkiej, jednak szybko udało się spłaszczyć ich krzywą. Przyczyniło się to do decyzji, by 17 maja zakończyć stan wyjątkowy. Problemy z jego przedłużeniem obnażyły limity funkcjonowania rządu mniejszościowego, a bieżąca polityka fiskalna gabinetu premiera Andreja Babiša wskazuje na jego obawy o polityczne skutki nadchodzącej recesji gospodarczej.
More...
Sva djeca imaju jednaka prava garantovana Konvencijom i pravima djeteta. Konvencija je međunarodni ugovor, usvojen pod okriljem Ujedinjenih nacija 20. januara1989. godine. Ovaj ugovor su do danas prihvatile skoro sve države svijeta, njih 191, osim Somalije i SAD (koja je samo potpisala Konvenciju, ali je nije i ratifikovala).
More...
Trening paket Dijalogom protiv nasilja je nastao kao dio Projekta: Rodno utemeljeno nasilje i multireligijski dijalog koji zajednièki implementiraju TPO Fondacija i Medica Zenica uz podršku UNIFEM-a. Projekat je zamišljen i dizajniran kao nastavak aktivnosti koje je TPO fondacija zapoèela 2008. godine u cilju promocije CEDAW konvencije i UN rezolucije 1325 o enama, miru i sigurnosti. S obzirom da je 2009. godine uspješno implentiran trening-seminar pod nazivom Modifikacija kulturnih obrazaca ponašanja ena i muškaraca u BiH na kojem su uèestvovale predstavnice 9 nevladinih organizacija iz BiH, TPO i Medica Zenica su odluèile da ovu vrstu edukacije nastave, s tim da se posebna panja posveti rodno utemeljenom nasilju i multireligijskom dijalogu. Imajuæi u vidu da su ene, uglavnom, iskljuèene iz multireligijskog dijaloga i izgradnje mira u zvaniènim projektima drave i vjerskih zajednica, naša namjera je bila iskoristiti potencijale i kapacitete koje su nevladine organizacije u BiH izgradile u post-ratnom periodu i osnaiti ih dodatnom edukacijom i vještinama potrebnim za prevazilaenje stereotipnih kulturnih obrazaca ponašanja i zadatih rodnih uloga. Ovaj Trening-paket je inovativan po svom sadraju i metodologiji, jer obraðuje pitanja rodno-utemeljnog nasilja i multireligijskog dijaloga komparativno, interdisciplinarno i metodom rodno osjetljive analize. Kroz komparativan pristup rodnih perspektiva monoteistièkog religijskog naslijeða katolièanstva, pravoslavlja i islama omoguæava se bolji uvid u argumentaciju i stavove univerzalista i kulturnih relativista u vezi sa enskim ljudskim pravima, ali i moguænost sagledavanja sliènosti i razlika koje ove tri religijske tradicije imaju u definiranju rodne politike u vlastitom diskursu. Iako ivimo u sekularnom graðanskom društvu u BiH, religije imaju znaèajnu ulogu u definiranju identiteta i rodnih odnosa, pa je stoga vano ukljuèiti religijsku perspektivu u svim oblastima graðanskog društva koristeæi pozitivne potencijale i argumente koje baštine monoteistièke religije. Ovom vrstom edukacije elimo, kroz dijalog religijskog i sekularnog, vjernièkog i graðanskog, teistièkog i ateistièkog, pokazati da je moguæe raditi na promjeni svijesti i stavova o rodno-utemeljenom nasilju koje pogaða sve slojeve društva i slabi zdrave temelje porodice i cjelokupnog društva. Nadamo se da æe Trening paket i propratna literatura koja æe biti korištena na edukaciji osnaiti ene u lokalnim nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama, kako bi što spremnije mogle odgovoriti zahtjevima konteksta u kojem ive i problema s kojim se suoèavaju ene djeca, ali i muškarci pogoðeni nasiljem. Polaznici/e Treninga/seminara æe nastaviti raditi u svojim lokalnim zajednicama, nastojeæi educirati što veæi broj ena i muškaraca o temama mira, pomirenja, nenasilnog djelovanja i dijaloga kao vanih pretpostavki za ivot bez nasilja. Koristimo priliku da se zahvalimo našim saradnicama: dr. Milici Bakiæ-Hayden, dr. Jadranki Rebeki Aniæ, mr. sci. Mariji Grujiæ, i mr.sci. i saradniku Alenu Kristiæu, koji su zajedno sa nama radili na izradi Trening-paketa. Posebnu zahvalnost dugujemo mr. sci. Mariji Grujiæ koja je pripremila radionice za tekstove o miru, nenasilju i multureligijskom dijalogu. Takoðer se zahvaljujemo UNIFEM-u koji je podrao ovaj projekt i napore nevladinih organizacija u BiH koje rade na promociji i implementaciji CEDAW konvencije i UN Rezolucije 1325 o enama, miru i sigurnosti. Naglašavamo da ideje i stavovi, izneseni u ovoj knjizi, ne odravaju zvaniène stavove UNIFEM-a.
More...