Žene i procesi pomirenja u Bosni i Hercegovini: Izazov rodnim ulogama, usta(nov)ljenim narativima i performativnim praksama s osvrtom na religiju
Pomirenje je termin koji se sve češće upotrebljava zahvaljujući obećavajućem razvoju mirovnih studija u zadnjih par decenija, ali i usled praktičkih uvida u njegov značaj zbog njegove sveoubuhvatnosti, različitih dimenzija, inicijativa i aktera/ki koje on involvira. Takođe, brojna istraživanja, što komparativna što kontekstualizovana u okviru određenih društvenih zajednica, kao i alati i konkretne aktivnosti koje se sprovode, ukazuju na njegov značaj. Međutim, pojam se neretko olako odbacuje a što je povezano sa njegovim nedovoljnim poimanjem, često usled bremenitosti tzv. abrahamskom tradicijom, ali i mogućnostima zloupotrebe. Imajući u vidu prirodu savremenih konflikta, više je nego očigledno da je pomirenje itekako važan pojam s obzirom da poziva ne na puki povratak na staro, već na obnovu novih relacija kako na horizontalnoj tako i na vertikalnoj ravni. Savremeni konflikti u svoj svojoj složenosti i brutalnosti češće se dešavaju unutar određene društvene zajednice, te je radi iskoraka iz istih neophodno uključiti različite aktere/ke i različite nivoe relacija. Statičnost pregovara, kao što primećuje Lederah, može da zaustavi rat; ali pomirenje u širem smislu pretpostavlja i odsustvo tj. rad na uklanjanju različitih oblika diskriminacije, promociju kulture dijaloga i uravnoteženu raspodelu resursa (Galtung).
More...