![Speaking the Unspeakable: Sin of Silence and Risk of Speech](/api/image/getbookcoverimage?id=document_cover-page-image_430314.jpg)
Keywords: women; public life; BiH; epoch;
U ovom poglavlju ukratko će biti predstavljen period od početka Prvog svjetskog rata do početka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji 1941. godine u kontekstu djelovanja žena. Na samom početku dat je kratak pregled historijsko-društvenih okolnosti, a nakon toga prikaz ženskog udruživanja, prava za koja su se zalagale te faktora koji su otežavali ili donekle olakšavali njihovo djelovanje. Također je dat osvrt na ekonomska, socijalna, obrazovna, građanska i ostala prava žena u ovom periodu, kao i na prilike u književnosti i pozorišnoj umjetnosti. U ovom poglavlju se prilikama u Prvom svjetskom ratu gotovo uopće ne bavimo uslijed nedostatka literature o tom periodu. Kako ne želimo da vrijeme izbriše i njihove biografije i doprinose, na kraju poglavlja navodimo sasvim kratko informacije o njihovom životu i radu, unaprijed žaleći što mnoge žene ovog perioda ni na stranicama ove knjige neće naći svoje mjesto.
More...Keywords: women; public life; BiH; millennium; present;
Započeto razvodnjavanje i rasplinjavanje ženskih prava i utjecaja postignutih izlaskom žena iz privatne u javnu sferu tokom rata nastavilo se u postsocijalističkoj BiH. Tranzicija, izgradnja države, postdejtonski kontekst, kvote – nacionalne, teritorijalne, rodne, demokratizacija i ostali socijalni ugovori pokazali su se vrlo rodno obojeni kada se govori o restrukturi ženskih pozicija. U procesima ekonomske reintegracije, reartikulaciji radnih prava i ostvarivanja političke moći, mjesto i uloga žene nastavlja retrogradni trend započet sa posljednjim ratom. Glavni neprijatelji feminizma u postjugoslavenskom prostoru su državne nacionalne ideologije, na impresivan način paralelne u svome diskursu, postupcima, stavu prema ženama.
More...Keywords: women; public life; BiH; epochs; WWI;
U ovom poglavlju ukratko će biti predstavljen period od početka Prvog svjetskog rata do početka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji 1941. godine u kontekstu djelovanja žena. Na samom početku dat je kratak pregled historijsko-društvenih okolnosti, a nakon toga prikaz ženskog udruživanja, prava za koja su se zalagale te faktora koji su otežavali ili donekle olakšavali njihovo djelovanje. Također je dat osvrt na ekonomska, socijalna, obrazovna, građanska i ostala prava žena u ovom periodu, kao i na prilike u književnosti i pozorišnoj umjetnosti. U ovom poglavlju se prilikama u Prvom svjetskom ratu gotovo uopće ne bavimo uslijed nedostatka literature o tom periodu. Kako ne želimo da vrijeme izbriše i njihove biografije i doprinose, na kraju poglavlja navodimo sasvim kratko informacije o njihovom životu i radu, unaprijed žaleći što mnoge žene ovog perioda ni na stranicama ove knjige neće naći svoje mjesto.
More...Keywords: women; public life; BiH; millenium; present;
Započeto razvodnjavanje i rasplinjavanje ženskih prava i utjecaja postignutih izlaskom žena iz privatne u javnu sferu tokom rata nastavilo se u postsocijalističkoj BiH. Tranzicija, izgradnja države, postdejtonski kontekst, kvote – nacionalne, teritorijalne, rodne, demokratizacija i ostali socijalni ugovori pokazali su se vrlo rodno obojeni kada se govori o restrukturi ženskih pozicija. U procesima ekonomske reintegracije, reartikulaciji radnih prava i ostvarivanja političke moći, mjesto i uloga žene nastavlja retrogradni trend započet sa posljednjim ratom. Glavni neprijatelji feminizma u postjugoslavenskom prostoru su državne nacionalne ideologije, na impresivan način paralelne u svome diskursu, postupcima, stavu prema ženama.
More...Keywords: Matija Divković; Nauk krstjanski;
U ovom radu želim pokazati da je Divković krš ćanski reformator, istražujući njegovo glavno djelo Nauk krstjanski,1 ne zanemarujući pri tome ni njegova ostala djela. Prije pristupa navedenoj temi potrebno je osvrnuti se na društveno-politički kontekst u kojem je Divković djelovao i na neke aspekte dosadašnjih istraživanja njegova djela. O tome se govori u prvome dijelu ovoga rada; u drugom o kristocentričnoj duhovnosti (teologiji i pobožnosti) u Nauku; u trećem se daje sistematizacija i aktualizacija Divkovićevih temeljnih misli, uz ukazivanje da su one prisutne i u Besjedama i u Sto čudesa, u kojima se pokazuje da je Divković krš ćanski reformator koji se u svemu bitnome ugleda na svetoga Franju Asiškoga; u četvrtom dijelu se govori o onim mislima kod Divkovića koje su danas osobito aktualne.
More...Keywords: Church; folk; tradition; heritage; Vareš; BiH;
Vareš je brdski gradić, udaljen od Sarajeva 36 kilometara, smješten na nadmorskoj visini od 829 metara u kotlini rječice Stavnje, u podnožju mitskih planina Zvijezde i Peruna. Živa je tradicija kako su Iliri osnovali Vareš. Ispod vareških brda golemo je rudno bogatstvo: željezne rude, magnezita, kroma i ugljena. Postoje tragovi da se u Varešu kopala željezna rudača i talilo željezo još u antičko vrijeme. Na lokalitetu Smreka nađene su rudarske svjetiljke i alat iz rimskoga doba. Vareško selo Dubošticu kralj Tvrtko je smatrao riznicom svoga kraljevstva jer je bilo središte rudarstva toga kraja.
More...Keywords: Dobrica Ćosić; Josip Broz Tito; national question in Yugoslavia; intellectual history;
The insight into the life of Dobrica Ćosić uncovers a personality that, although in formative years at first in contact with the religious movement of Bishop Velimirović, soon came under influence of communism siding with it, above all out of belief in the possibility of a more just society. With that aim he fought at war, but according to his own testimony, soon became disappointed. In 1951 he left professional Party work and turned to writing, remaining an important link between intellectuals and politics. The work and influence of Ćosić show that he wasn't just another contemporary of Josip Broz Tito, but rather more than that. The research of the relation of Dobrica Ćosić to Tito, to national and social question and to Yugoslavia has several starting points: firstly, Ćosić's relation to communism as a new religion; secondly, the writer's need to „change the world"; thirdly, the novel Roots (1954] as the turning point in Ćosić's opus; fourthly, his positioning in the discussion about leaving the Soviet party model, and in connection with that, the understanding of Yugoslavia in early 1960s; finally, the novel The Time of Death which established Ćosić in the position that would secure him the status of „the Father of the Nation" a decade later. That status is no empty metaphor, and Ćosić himself saw himself as „the paradigm of Serbian fate". On the one hand - there were numerous editions of his works, adaptations for film and theater, imposition of it as mandatory school literature, literary awards, on the other - membership in the Central Comittee of the Union of Communists of Serbia and, later on, the post of the president of the Federal Republic of Yugoslavia. With that dual role, with great self-awarenes of that role, Ćosić became a kind of institution, a collective project of a sort, around whome a network of social, political and intellectual ties came to being. From that vantage point, he acted for decades as one of the key actors in politics and culture. The polemics with the Slovenian intellectual Dušan Pirjavec in 1961/62, his positioning concerning the fate of Aleksandar Ranković, his views on national question and the overall Yugoslav ideology of the Yugoslav communists kept pushing Ćosić away from the Party which he realy left in 1971. By that time he had already become the chairman of the Serbian Book Cooperative and a corresponding member of the Serbian Academy of Sciences and Arts. In the meantime in 1969 a book by Ćosić (Power and Anxiety) was banned for the first time. During the 1980s Ćosić became the leading figure of the out-of-institutions opposition and his reputation would constantly be on the rise from then on, leading him finally to the post of the president of the Federal Republic of Yugoslavia in the midst of the war in 1992. With distancing from the national policy of the Party Ćosić increasingly embraced the idea of solving the Serbian national question through a unification of the Serbs in one state. Transplanting a 19th century goal - the Serbian state - to the end of the 2 0 th century determined everything else. The priorities: mobilizing the people and their firm unity before the domestic and foreign opponent of the goal. Means: wars for state borders. Several phases of Dobrica Ćosić's relation to Tito should be distinguished. For start, it would be important to establish chronological borderlines and internal characteristics of each period. Conditionally speaking, the periods could be named thus: 1) Fasciantion by Tito (1945-1961); 2) Struggle for Tito (1961- 1966); 3) Refusal to be Defeated (1968-1980); 4) Ideological War agains Titoism as Anti-Srbism (1980-1991); 5) Armed War for Solving the Serbian Question as a State Question (1992-1999); 6) Anti-Titoism as the Basis of the New Serbian Identity (1999-2000). Each of these periods views Tito in a different way, having in mind above all Ćosić's views on the national question to which he increasingly reduced his views on Yugoslavia and socialism.
More...Keywords: interview; Latinka Perović; Olivera Milosavljević; WWII; Kragujevac; occupation; Serbia; politics; political beliefs; left wing; "Goli otok"; Tito; nationalism;
Interview with Latinka Perović, by Olivera Milosavljević.
More...Keywords: Fairy tales; Redefining positions of the marginalized subjects in narrative tradition;
U tradiciji postoje određeni kodovi, lako prepoznatljivi u pričama koje su prenošene s koljena na koljeno. Te su priče definisale granice morala i objašnjavale ustrojstvo svijeta pripremajući nove generacije na vječitu neizvjesnost egzistencije. Kodovi koji su se iskristalizovali u ljudskoj potrebi za pripovijedanjem strogo su određivali šta čovjek mora biti, a šta mora biti žena, da bi se u takvom svijetu opstalo. Kakvim obrascima se mora odgovarati da bi se dobila prihvatljiva uloga u zajednici. Taj patrijarhalni svjetonazor stigmatizovao je sve ono što je bilo drugačije, najčešće ga objašnjavajući tamnim silama. I kada se svijet promijenio, kodovi su ostali sačuvani, naročito u društvima koja gube korak sa savremenim tendencijama ka humanističkom razvoju. Te stare slike još opstaju u našim predstavama o svijetu, iako već odavno djeluju prilično zastarjelo.
More...Keywords: Feminist pledge platform; Bosnia and Herzegovina; Feminism; Parenting Rights of Women in Bosnia and Herzegovina; Economic possibilities of women;
Feminističke zagovaračke aktivnosti u Bosni i Hercegovini traju nešto više od 20 godina te su se odvijale uporedno sa samostalnim putem BiH kao nezavisne države nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije početkom 90-ih godina. Kraj rata donio je i prelazak na drugi društveni sistem koji je iziskivao dugu tranziciju koja u BiH, ponekad se čini, traje zauvijek. Dok je neoliberalni kapitalizam preuzimao primat, pratili su ga novi oblici kršenja ljudskih prava. Ljudska prava su bila novina u društvu koje se još vrlo dobro sjećalo socijalizma te su u novom vremenu primjerima narušavanja temeljnih i neotuđivih prava svakog čovjeka dala pravo ime i lice.
More...Keywords: Media and women; Global monitoring for Bosnia and Herzegovina; Foundation CURE; Interview; Political image; Leadership;
Uloga žene u politici u Bosni i Hercegovini je, nažalost, češće vrednovana kroz brojnjenih pojavljivanja u medijima i komentare o njenom stilu oblačenja, a najrjeđe kroz nepristrasnu analizu programa, vrijednosti za koje se zalaže i ostvarenih aktivnosti. Naravno da je određena odgovornost za ovakav minorizirajući stav i na bosanskohercegovačkim ženama jer, kao i žene u mnogim drugim zemljama, još uvijek žive na prekretnici između svoje tradicionalne uloge u društvu i svojih novih političkih ambicija. Međutim, činjenice su da loša ekonomska situacija u bh. društvu najviše pogađa žensku populaciju – trenutno, od pola miliona nezaposlenih 270.000 su žene. Stalne nacionalne tenzije ne dozvoljavaju da tranzicija u demokratsko društvo dođe do svog prirodnog pozitivnog završetka. U ovakvoj atmosferi, gdje je primarna briga kako i čime prehraniti ukućane, normalno je da žene pitanje svojeuloge u jačanju demokratskog društva stavljaju u zapećak. Međutim, patrijarhalno društvo, koje još uvijek vlada u ovoj zemlji, ne dozvoljava ženama da “dignu” glavu od ovih elementarnih pitanja i preuzmu svoj dio odgovornosti u političkom životu.
More...Keywords: Media analysis in Bosnia and Herzegovina; Women in politics; Stereotypes; Gender studies; Cover analysis;
Overcoming gender stereotypes, efficient use of gender-sensitive language, reducing sexsist thinking, reporting, reducing discrimination against women in the media, presenting female politicians as an entity and not as an object of political campaigns, are lessons that Bosnian society will have to learn for a long time. The media rectify access to the main issue, but it is still far from the desired and necessary in order to affirm female politicians adequately in Bosnia and Herzegovina. Promotion of famous politicians on face covers still continues, while at the same time it leaves little or no room left for promotion of female candidates. These data are shown in this study, that during monitoring period on the front pages of daily newspapers and magazines/journals, seven photographs of male candidates have been identified, and not a single one of female candidates. Simple and formal esteem of quotas on electoral/selection list, access to the media in the search for political expert opinion leaves a deep imprint through clearly present patriarchal attitude on separated roles of men and women, which continue to reflect on the political scene in Bosnia and Herzegovina.
More...Keywords: Engels; 200th anniversary of birth; working class; precariat; communal living; Amazon; WeWork; Google; maternity leave; technology; food insecurity; capsule hotels; smart cities and neighbourhoods;
Author revisits Engels’ study The Condition of the Working Class in England on the occasion of Engels’ 200th anniversary of birth. I examine and compare similarities of what was written 175 ago with contemporaneity. In this endeavour I rely on the same sources as Engels did: newspapers articles, official documents, reports, statistics and scientific studies. Hence the comparison can be made through examining topics such as: precariat and proletariat, migrants and their contribution to the functioning of (neo)capitalism, pregnancy and maternity discrimination, accommodation of workers and working conditions, housing and living conditions, the impact of the technological principle on the architecture and design of cities and districts, starvation and food insecurity and through artificial division of working and leisure time. I do not argue that things have remained completely unchanged. However, my examination reveals that in spite of the advancement in the past 175 years, same conditions that Engels described prevail mutatis mutandis today.
More...Keywords: gender; ideology; extremism; women's rights; reciprocal radicalization;
Tokom okupljanja krajnje desnice na Svjetskom kongresu porodice u Italiji 2019. godine ultrakonzervativni španski aktivist je izjavio: „Ovaj kulturni rat je globalni rat. Neprijatelji su se infiltrirali u sve institucije, od političkih partija do Ujedinjenih nacija. Ali, trendovi se mjenjaju i sada moramo pokrenuti globalne kampanje u prekograničnom ultrakonzervativnom odgovoru. Moramo preuzeti vlast, direktno ili indirektno, ‘kontroliranjem okruženja’ u kojem djeluju političari.“ Te iste godine, obraćajući se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres naglasio je potrebu za odgovorom na aktualno „protivljenje ženskim pravima“, ističući da svi trebaju „skretati pažnju na uznemirujuće zajedničko obilježje terorističkih napada i ekstremističkih ideologija: nasilnu mizoginiju počinilaca“. Iako oba govora izazivaju strah i oprez, u samo jednom je javno opisan neprijatelj. Mobilizacija nacionalista nakon političkih uspona krajnje desnice i autoritarnih režima u zemljama istočne i zapadne Evrope, i širom svijeta, izrodila je nove oblike ekstremističkih narativa okupljene oko tradicionalnih i vjerskih ideologija, u kojima rod ima važnu ulogu i gdje rasprave o rodnim normama, pitanjima i politikama imaju značajan uticaj na političku mobilizaciju. Rasprave o pobačaju, planiranju porodice, „prirodi“ žena i muškaraca, seksualnom obrazovanju u školama, rodnim studijama na univerzitetima i položaju seksualnih manjina, slijede linije političkih podjela - s krajnjom desnicom na jednom kraju spektra. Evidentno je da su stavovi i kapaciteti desnice ugrađeni u nove nacionalističke politike i retoriku, kao i u populističku i ekstremističku mobilizaciju pod krinkom antifeminističkog narativa. Dominantni desničarski diskurs da su muškarci ugroženi nastojanjima da se uspostavi rodna ravnopravnost doveo je do uspona novih oblika patrijarhata, obojenog nacionalizmom, antiimigrantskom retorikom i mizoginijom. Iz navedenih razloga, rodne analize su ključne za konceptualizaciju i dublje razumijevanje ekstremističkih grupa i mogu nam pomoći ne samo da razumijemo nedovoljno istraženo pitanje intersekcije roda i politike unutar krajnje desnice - nego i da razmislimo o tome kako bi se dinamika ove pojave mogla promijeniti. Nakon okupljanja predstavnika/ca krajnje desnice u Charlottesvilleu, SAD, koje je rezultiralo pogibijom Heather Heyer, krajnje desničarske grupe su se usmjerile protiv preminule, nazivajući je „droljom“ i eksplicitno slaveći njenu smrt. Heyer su opisivali kao „definiciju beskorisnosti“ jer za krajnju desnicu 32-godišnja žena bez djece predstavlja „bezvrijedan teret za društvo“. Navedeni primjer ekstremističke retorike svjedoči o isprepletenom odnosu između krajnje desnice i mizoginije i pokazuje na koji način desničarske grupe i pojedinci svoja uvjerenja zasnivaju na muškoj premoći nad ženama. Protesti u Hrvatskoj nakon ratificiranja Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), uz povlačenje Turske kao potpisnice i nastojanja Bugarske, Poljske i Mađarske da se distanciraju od Konvencije, dodatno ukazuju na snažnu vezu između uspona krajnje desničarskog populizma, ekstremizma i antifeminizma. Uz uspon i sve veću promociju nacionalističke mobilizacije, povlaćenje iz međunarodnih
More...Keywords: BiH; Serbia; femicide; violence;
I ako se o nasilju nad ženama i seksualnom nasilju sve više istražuje, piše i raspravlja u sociološkoj, kriminološkoj i pravnoj literaturi, femicid kao rodno utemeljeno ubistvo žena je u velikoj mjeri marginalizan u javnom diskursu u Bosni i Hercegovini, ali i u prentivnim aktivnostima. Diskusije o femicidu su uglavnom rezervirane za međunarodna istraživanja te rad nevladinih organizacija koje se bave nasiljem nad ženama, ali rjeđe za akademske ili medijske diskusije. Situacija u BiH podsjeća na ovu koju opisuje Weil za europski kontekst općenito, odnosno moglo bi se reći da smo još uvijek u situaciji da je femicid nevidljiv iako postoji velika potreba da se učini što vidljivijim: “Iako se femicid u prošlosti nije u potpunosti ignorirao, do sada je oznaka imala različita rodno neutralna ili čak muško-centrirana značenja, kao što su 'smrtonosna ubistva žena', 'ubistvo žena', 'viktimizacija ženskog ubistva' ili čak 'ubistvo iz nehata'. U međuvremenu, srodne teme, kao što su nasilje u porodici i nasilje od intimnog partnera, proučavane su bez obzira na femicid sam po sebi. Tako je femicid uvršten u kategoriju 'ubistva', dok su se specifični oblici femicida nazivali 'ubojstvom iz časti', 'ubojstvom supruge' ili 'uksoricidom'. Sve dok se femicid smatrao ekstremnim oblikom nasilja u porodici, posebne rodno povezane karakteristike ovog društvenog, rodnog fenomena bile su zamagljene. Femicid je bio 'nevidljiv' i morao se učiniti 'vidljivim'.”
More...Keywords: BiH; empirical research; participation of citizens; local communities;
U okviru realizacije projekta je nakon teorijske elaboracije političke participacije u lokalnim zajednicama izvedeno empirijsko istraživanje sa ciljem spoznaje stvarnih dometa političke participacije građana/građanki u lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je provedeno u periodu oktobar – novembar 2021. godine neposrednim anketiranjem građana/građanki na prostoru osam opština i gradova Bosne i Hercegovine. Za uzorak su odabrani gradovi / opštine koji se bitno razlikuju u broju stanovnika i u stepenu socio-ekonomske razvijenosti. Anketni upitnik je sadržavao 25 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Anketirano je ukupno 1000 ispitanika u gradovima / opštinama: Tuzla (250); Novi Grad Sarajevo (250); Široki Brijeg (150); Gračanica (150); Glamoč (50); Drvar (50); Jezero (50) i Sokolac (50).
More...Keywords: memory; narrative procedures; spatial metaphors; Mirko Kovač;
The paper analyses the narrative forming of personal and family memories in the family chronicle The City in the Mirror by Mirko Kovač. The mechanism of writing out memories through the mediation of the characters and spaces (houses, cities) is subverted at the same time, whereby different narrative strategies can be discerned: 1. In his autoreferential notes, the narrator emphasises a lack of equivalence between life and memory and his own subjective will to speak about selected events and in the order established by he himself; 2. His memory is also objectively disrupted by interrupting family and kinship ties and by wars and floods, which change the space and people’s way of life; 3. Family memory which precedes the narrator’s life is mediated by the remembered stories of the focalisers, older family members; 4. The narrator connects the space of childhood and growing up with the destinies of peculiar people who lived in it, so his writing memories means the creation of personal geography too. The titular metaphor of the city in the mirror refers to the city as the main character, identified with people who live in it or reflect about it, and the heterotopic character of memories, fixed in the written text like in the mirror, but deprived of the real geographic space. Thereby memory gains the status of one of the possible interpretations of life.
More...Keywords: language and culture; cross-linguistic lexical variation; the lexicon; lexical equivalence; lexical anisomorphism;
This paper is intended for an educated general audience. It addresses lexical fields known for cross-linguistic lexical diversity. It also analyses the dimensions of global lexical variation. Cross-linguistic variation is mostly a reflection of the peculiarity of cultures served by the languages in question. The study of global lexical richness, which finds its expression in variation, is in fact a contribution to documenting global cultural diversity. In this paper, the dimensions and examples of lexical variation are presented in an accessible manner, while making references to the sources where these issues have been formally analyzed.
More...