Andrićevstvo između književnosti i istorije

Author(s): Šerbo Rastoder / Language(s): Bosnian Issue: 74-75/2016

Postoje brojne rasprave u kojima se promišlja odnos između istoričara i književnika, odnosno o njihovim različitim načinima konceptualizacije istorije i poetike prošlog. Pri tome se uglavnom ima na umu da je istoriografija u početnom obliku bila dio književnog roda i da se u milenijumskom razvoju u njoj izgubio pisac a rodio zanatlija, odnosno da je vremenom došlo do odvajanja prevashodno sa pozicije zadatka i cilja, tako da danas uglavnom važi mišljenje da je zadatak istoričara u suštini sveden na težnju da objasni prošlost kroz proces “nalaženja”, “identifikovanja” ili “otkrivanja” priče koja leži zaboravljena u istorijskim izvorima. Iz toga se izvodi osnovni zaključak da je razlika između “istoričara” i “pisca” prije svega u tome što istoričar “nalazi” svoje priče, dok ih pisac “romana” izmišlja.1 Otuda sa stanovišta odnosa prema prošlom romanopisac i istoričar u suštini nastoje reaktuelizovati smisao istorije, primjenjujući pri tome potpuno različite obrasce njenog saznanja i tumačenja. I jedan i drugi imaju udjela u prepoznavanju dvojne prirode istorije kao umjetnosti i kao nauke.

Hrvatska književnost BiH – izazov(i) hrvatske književne historiografije

Author(s): Perina Meić / Language(s): Croatian Issue: 44/2016

Odgovor na pitanje što je to hrvatska književnost u BiH iznimno je složen. Svaki pokušaj preciznijeg defi niranja ovog dinamičnog književnog sustava neminovno prati dvije vrste problema. U jednu se skupinu svrstavaju problemi neknjiževne naravi (ideologija, politika i sl.), dok se u drugoj pojavljuju pitanja metodološke (književnoznanstvene) naravi. Ovi potonji najočitije dolaze do izražaja onda kad se postavi pitanje: kako defi nirati a, slijedom toga, i primjereno književnopovijesno prezentirati pretpostavljeni književni sustav. Navedene skupine problema (neknjiževni i metodološki) međusobno su povezani i na neki način uvjetovani. Utječući jedni na druge svojim mehanizmima oblikuju strukturu književnopovijesnog prikaza stvarajući ujedno i našu predodžbu o navedenom sustavu.

Projekat novog narativa Projekta Lazarus Aleksandra Hemona

Author(s): Selma Raljević / Language(s): Bosnian Issue: 11/2016

SLIKOVITOST U PRIPOVIJECI SEVDALIJINA LJUBAV HAMZE HUME

Author(s): Enisa Gološ / Language(s): Bosnian Issue: 1-2/2015

The paper points to the imagery as a category of semantics. The theoretical aspect of the analysis is strengthened by examples given in the form of sentences and context. In that way, the concept of imagery is illuminated with the help of semantic devices. This implicates simple to more complex similes as figure of speech in the literary style, and the central place in the analysis is intended for tropes. In the context of these literary devices, the central place belongs to the metaphor, which is also allocated with most examples, while metonymy and personification as distinctive type of metaphor succeed on the scale of semantic value. Associations are used to illuminate the phenomenon of imagery, which contribute to ambiguity of lexemes within the context and the connection between the observed aspect and the notion of expressiveness. Th e paper provides insight into the analysis in terms of language. Th erefore, it is justifi ed that the analysis is being carried out with the selected corpus, because Humo's literary work serves as a solid foundation for this kind of analysis and, generally, literature is a signifi cant backup for language creation.

Satirični tonovi u pričama Ćamila Sijarića

Author(s): Faruk Dizdarević / Language(s): Bosnian Issue: 53-54/2012

Ovaj esej govori o satiričnim tonovima u pripovijetkama Ćamila Sijarića. Književnik u svojim prozama koristi, pored dubokog vida satire, i humor kao blagonaklon, koji put gorak, smiješak prema slabostima u kojima se ogleda čovjekova priroda i njegova stvarnost. U kritičkom sagledavanju književnog djela Ćamila Sijarića raskrivanje satiričnog bloka književnog kvaliteta još nije u dovoljnoj mjeri učinjeno. Pogotovu kad su njegove pripovijetke u pitanju. To je utoliko potrebnije učiniti jer svijet Sijarićevih pripovijedaka, složen i višeznačan, ostvaren je sigurnom rukom pisca za koga se može kazati da je izgradio svoju osobenu školu pripovijedanja koja ima visoko mjesto u bogatom spektru južnoslovenske literature.

Kasida Ibrahima Pačariza – Biočaka (Spomenik alhamijado literature Bošnjaka Sandžaka)

Author(s): Ajka Tiro-Srebreniković / Language(s): Bosnian Issue: 50/2011

Iako se radi o književnosti u kojoj je sadržana bogata duhovnost, ne samo njenih autora nego i vremena u kojem je nastala, veliki dio literature iz vremena osmanske vladavine na južnoslavenskim prostorima još uvijek je nedovoljno istražen. Da li je problem u povijesnim činjenicama koje nisu uvijek išle na ruku pojedinim južnoslavenskim narodima ili ti narodi sami imaju indiferentan stav prema vlastitom kulturnom nasljeđu? U pitanju je bogata građa kojoj se može prilaziti s različitih aspekata tumačenja, s lingvističkog posebno. Kada se ovu literaturu pokuša smjestiti u kontekst južnoslavenske kulturološke tradicije, neka eminentna znanstvena pera bivaju opterećena nedoumicama o njenom nacionalnom određenju.

Zvuk velike evropske poezije

Author(s): Ralf Julke / Language(s): Croatian Issue: 40-41/2011

Pjesme Mile Stojića o ratu, egzilu i ranjenom zavičaju: Cherubs Schwert (Kerubinski mač), naklada Leipziger Literaturverlag, Leipzig 2012, 220 stranica

STVARALAC NAGLAŠENE PJESNIČKE INVENTIVNOSTI

Author(s): Milika Pavlović / Language(s): Bosnian Issue: 67-68/2015

Pozdravljam učesnike Okruglog stola na temu o književnom stvaralaštvu i ličnosti pjesnika, romansijera i istaknutog poslenika crnogorske kulture, Huseina Bašića. Husein Bašić je bio čovjek kreativne demokratske i lične kulture, humanističkog nadahnuća i blistave moralne odgovornosti. Književni stvaralac impresivne darovitosti – pjesnik, prozaist, sakupljač umotvorina duhovnosti bošnjačkoga naroda, reprezentativni službenik crnogorske kulture. Dobitnik nacionalne Trinaestojulske nagrade za književnost. Nepokolebljivi i neustrašivi borac protiv tiranije, nasilja, zločina i protiv svakog nečovještva. Lider otpora fašističkom ludilu i genocidu nad bošnjačkim narodom tokom devedesetih godina prošloga stoljeća.

NAD IZUZETNOM KNJIŽEVNOM OSTAVŠTINOM HUSENA BAŠIĆA

Author(s): Rajko Cerović / Language(s): Bosnian Issue: 67-68/2015

Pisao sam svojevremeno o većini književnih proizvoda Huseina Bašića. Pisao sam o njegovoj poeziji, i to u više navrata, zatim sakupljačkom radu u oblasti muslimanske epike i lirike iz Srbije i Crne Gore, romanu Crnoturci san i jazija, o knjizi antiratnih stihova i pjesničkih fragmenata koja je objavljena u koautorstvu sa književnikom Milikom Pavlovićem, i najzad o Bašićevom sigurno remek djelu, pentalogiji romana pod zajedničkim nazivom Zamjene, koja predstavlja svojevrsnu stvaralačku sintezu ukupnog proznog Bašićevog stvaralaštva. Prije nego je stekao značajno književno ime i reputaciju bio sam u prilici da ga intervjuišem za potrebe Televizije, uključim u televiizijske emisije iz kulture i bivao tom priliukom često nezadovoljan njegovom škrtošću u govoru. Nijesam siguran da sam nabrojao sve moje tekstove vezane za Bašićevu literaturu, što će pedantniji pročavaoci njegovog djela učiniti sastavnim dijelom ukupne bibliografije ovog značajnog pisca.

IZMEĐU SNA I JAVE – BEZDOMNOSTI I APSURDA

Author(s): Blaga Žurić / Language(s): Bosnian Issue: 67-68/2015

Pjesnik, pripovjedač i romanopisac Husein Bašić (1938-2007) spada među najznačajnije stvaraoce savremene crnogorske književnosti i književnosti Muslimana Bošnjaka u Crnoj Gori. Zastupljen je u antologijama i sličnim izborima, kao i u predmetnom programu osnovne škole, opšte gimnazije i u srednjim stručnim školama. Njegov roman Tuđe gnijezdo izučava se kao obavezna literatura u svim srednjim školama u Crnoj Gori.

HUSEIN BAŠIĆ, BARD BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI

Author(s): Jasmina Srdanović / Language(s): Bosnian Issue: 67-68/2015

Svoju današnju, prije svega ljudsku riječ, počinjem namjerno ovim uvodnim citatom iz Bašićevog romana „Kapija bez ključa“ jer želim da vjerujem da je autor ovim dijelom književne manifestacije konačno stigao u rodni Plav. Ono što hoću da vam saopštim dato je iz dva ugla: ugla profesorice maternjeg jezika koja je ponikla iz ove i radi u ovoj sredini i koja je dobila „radni zadatak“ da učesnicima ovog okruglog stola približi aktivnosti koje čini JU Srednja mješovita škola „Bečo Bašić“ u smislu promovisanja zavičajne književnosti i zavičajnih književnika, a posebno stvaralaštva Huseina Bašića. Osjećala bih se nedorečeno ako i sama ne bih saopštila nešto o njegovom stvralaštvu što je, uostalom, i tema ovog okruglog stola.

VRIJEME UZAJAMNIH STVARALAČKIH POTPORA

Author(s): Žarko Đurović / Language(s): Bosnian Issue: 47/2010

Vrijednosti ne mogu opstati ako nijesu valorizovane i sistematizovane. Da bi se to postiglo, potrebna je neka vrsta osobenog korespondenta sa onim što se tumači. Najvećma kad je riječ o djelu, budući da je ono u svim prilikama stožerna osa spoznajnih i drugih konstanti. Ako se radi o savjesnom tumaču nečijeg ili nečijih djela, njegove opaske nijesu ništa drugo do poistovećenje sa njihovom estetskom optikom. Neki to smatraju presudnim činiocem u razumijevanju djela. Ja bih se složio sa zagovaračima takve misli. Iz prostog razloga što se putem takvog čina neposrednije apostrofiraju spoznajne implikacije i odnosi sa tumačenim predmetom.

IZMEĐU IZRECIVOG I NEIZRECIVOG

Author(s): Faruk Dizdarević / Language(s): Bosnian Issue: 47/2010

Poezija Nusreta Idrizovića sabrana u stihozbirci Bistrička svitanja neposredno je inspirisana klasičnim sukobom dvije stvarnosti – stvarnosti unutarnjeg svijeta u čovjeku i stvarnosti spoljašnjeg svijeta. Poezija, inače, pruža takvu prirodu sadržaja koji se u fenomenološkoj analizi i desimbolizaciji daju rastumačiti kao sukob čovjeka i svijeta. Korak dalje od ove početne premise u konstituisanju pjesničkog svijeta predstavlja sažimanje, istovremenost hronološki i suštinski izmještenih pojava koje se kontekstom povezuju, međusobno sklapaju u nova tumačenja. Da bi stvaralački ovaplotio svoju ideju Idrizoviću je bila potrebna riječ koja posjeduje magijsku snagu. Uzeo je pojam voda (koja se emanira i kroz pojam česma) kao središte svog intelektualnog, filozofskog i emocionalnog nimbusa. U leksički i simbolički pažljivo toniranoj širini česma/ voda je u ovoj poeziji mobilna planetarna figuracija svijeta čistote. Vidi se iz Idrizovićevih stihova da autor osjeća njenu „bliskost do ushita i bola“. Iz ove metonimijske perifraze, Nusret Idrizović crpi i još jednu, privatnu, dimenziju kojom naglašava autopoetičko opredjeljenje da pjesmom reaguje na život sam i njegovo ustrojstvo, na bič istorije koji fijuče nad glavama pojedinaca i naroda, utiskujući krvave šare po nečitkom pergamentu „ljudske komedije“.

SVIJET PROŠLOSTI I MOŽDA TRAGIČNIH PREDSKAZANJA

Author(s): Rajko Cerović / Language(s): Bosnian Issue: 47/2010

Vijencu izuzetno značajnih književno-stvaralačkih individualnosti, afirmisanih u Crnoj Gori i širom bivše zajedničke države, koje vode porijeklo iz Bijelog Polja, nesumnjivo pripadaju braća Idrizovići, Nusret i nešto stariji Muris. Književno su se ostvarivali u dva kulturna centra. Muris pretežno u Sarajevu, a književno znatno plodniji Nusret u Zagrebu i Sarajevu. Njihovo zavičajno stvaralačko bratstvo puno je značajnih književnih imena koja su široko poznata na prostorima bivšeg zajedničkog jezika. Pomenimo pjesnika Rista Ratkovića koji je prvi za književnost otvorio kao tajanstvenu seharu bjelopoljski kraj, zatim Ćamila Sijarića sa njegovom grandioznom naracijom, darovitog i protivurječnog Miodraga Bulatovića, rano preminulog Blaža Šćepanovića, kreativno gnjevnog Marka Vešovića, i još niz drugih koji su se manje ili više potvrdili u književnoj ravni ne samo na prostoru Crne Gore. O ličnosti i djelu usmenog pjevača Avda Međedovića, tvorca epa homerskih razmjera, koji je prethodio pomenutoj plejadi bjelopoljskih književnih stvaralaca ne treba ni govoriti.

NA IDRIZOVIĆEVU STEĆKU VREMENA

Author(s): Hadžem Hajdarević / Language(s): Bosnian Issue: 47/2010

Naslov za ovo moje saopćenje uzeo sam iz jedne sintagme Midhata Begića „na stećku vremena“. Poslužio sam se tim naslovom iz razloga što je Idrizovićeva romaneskna trilogija najdirektnije vezana za Bosnu i njenu povijest.

HISTORIJA KAO UMJETNOST

Author(s): Enver Halilović / Language(s): Bosnian Issue: 47/2010

Roman Nusreta Idrizovića „Efendija u tajnom gradu“ je društvenog sadržaja. Njegova radnja i tematika odnose se na Sandžak, bolje kazano politički status Bošnjaka u Sandžaku. Društveno-politička pozicija ove nacionalne zajednice definira individualne životne situacije svakog pojedinca u svakom trenutku i aspektu. Roman „Efendija u tajnom gradu“ je izvanredna društvena slika stanja u Sandžaku nakon Drugog svjetskog rata. Kroz prizmu tog vremena predstavljena je skoro dvostoljetna historija ove nacionalne zajednice, kako u sinhronijskom tako i u dijahronijskom smislu. Iako je društveno stanje poslije Drugog svjetskog rata, promatrano kroz perspektivu vječnosti historije kao prostora ljudskog društvenog postojanja i djelovanja, samo jedan ograničen trenutak, u njegovom sadržaju prisutna je i kroz njega izražena cjelokupna historija ovog prostora preopterećenog brojnim političkim i drugim teškoćama. Roman elaborira jednu univerzalnu postavku po kojoj ekstatičnost vremena i vremena na jednom konkretnom primjeru pokazuju da se pojedini momenti vremena, odnosno momenti historije međusobno ne razlikuju suštinski, već samo fenomenoški.

U VIDOKRUGU RASIMA ĆELAHMETOVIĆA

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Bosnian Issue: 48-49/2010

Rasim Ćelahmetović (1945, Priboj), pjesnik, prozni pisac, esejista, antologičar. Do sada su mu objavljene zbirke poezije: Preprane vatre (1974), Zimzelene tuge (1992), Kazivanja o crnim gujama (1993), Pisma sinu Samiru (1998, prvo izdanje, 2000, drugo izdanje); Nepomenice (1996, knjiga priča); Za vodom bi krenule obale (2004, izbor poezije), Alkatmeri u bašči sudbine (2007, izbor iz celokupnog književnog stvaralaštva); priređivač je antologije poezije Bošnjaka u Srbiji Otisci začaranih ogledala.

ONTOLOŠKA SLIKA I INDIVIDUALNOST PRIPOVEDAČKOG UNIVERZUMA ĆAMILA SIJARIĆA

Author(s): Petar Arbutina / Language(s): Bosnian Issue: 29-30/2005

Dobar pisac, ako uopšte možemo da u toj meri pojednostavimo tumačenje i vrednovanje, je onaj koji ima onoliko čitanja i tumačenja koliko ima i čitaoca; onaj koji u svakome čitaocu ponaosob ume da invocira ona tajna osećanja neprevodiva u reči; onaj koji se uvek negde iz tamnina svesti obraća nekom nepoznatom sagovorniku postajući mu blizak kao da su decenije proveli zajedno odgonetajući vekovnu priču koja počinje kao svaka prava priča; Bio jednom jedan čovek i jedan put i jedna dobra voda i jedna surova planina i jedno nebo i jedan jezik... I ta priča traje od početka vremena. Pre skoro jedan vek zauzela je oblik književne i životne sudbine Ćamila Sijarića i evo jedan njen još uvek bujan, bistar i jak rukavac traje i danas noseći sobom ljude i događaje, knjige i pisce.

SIMBOLIKA PRIRODE I PRIRODNIH POJAVA U KNJIŽEVNOM DJELU ĆAMILA SIJARIĆA

Author(s): Faruk Dizdarević / Language(s): Bosnian Issue: 29-30/2005

Gotovo u svim književnim djelima Ćamila Sijarića susreću se elementi panteističke senzualnosti u kojoj prirodni i ljudski svijet postaju nerazlučivi činioci živog jedinstva: spiritualnog i biološkog, zemaljskog i nebeskog. Tlo kod Sijarića predstavlja složen mozaik geografskih kompleksa, različitih istorijskih situacija i kulturnih tipova koji ga prožimaju i čine veoma raznolikim u srodnom i jedinstvenom: u nečemu što ima zajedničku osnovnu supstancu. Novija književno-istorijska misao sa učenjem o slojevima bića umjetničke tvorevine govori da asimilacija duhovnih osnova nekog regiona i njegovog kulturnog habitusa (folklora, istorije i pejzaža) može biti put za ostvarivanje specifičnog umjetničkog djela, ali, istina, ne i uslov njegove vrijednosti. Vrijednost mu se otkriva u korelativnosti svih odnosa i slojeva u njemu, pa i onog regionalno-kulturnog i istorijskog.

NEPRIZNATO JUNAŠTVO (JEDAN POGLED NA ROMAN "MOJKOVAČKA BITKA" Ć. SIJARIĆA)

Author(s): Husein Zvrko / Language(s): Bosnian Issue: 29-30/2005

Uobličavajući svoje junake i događaje Sijarić ih smješta u manje ili više izvjesnu prošlost, ponekad neodređenu, neizvjesnu, za umjetnički čin i ne tako bitnu odrednicu. Izuzetak od ovoga čini roman Mojkovačka bitka. Dosta kasnije, iza objavljivanja romana “Mojkovačka bitka”, 1968. godine, Sijarić je na književnoj večeri u Sarajevu, 1974. godine, pričao o jednom svom razgovoru sa Blažom Jovanovićem, jednim od vodećih političara Crne Gore iza Drugog svjetskog rata. Naime, Blažo Jovanović je već afirmisanom piscu Sijariću, sugerirao da piše roman o bici na Mojkovcu, koja se odigrala na početku 1916. godine, kada su crnogorske jedinice sačekale austrijsku vojsku i zadržale je dok se srpska vojska ne povuče prema Albaniji. Crnogorska vojska, ne samo da je zaustavila Austrijance već ih je potukla tako da je i sam austrijski komandant izvršio samoubistvo.